Hrvatske muke po plastici - Monitor.hr
25.10.2023. (11:00)

Olimpijska disciplina - plivanje u smeću

Hrvatske muke po plastici

Umjesto sustavnog rješenja otpadne plastike, i dalje se pogoduje privatnom biznisu dok se sve češće bilježe požari na odlagalištima, kao nedavni u Osijeku. No građani i aktivističke udruge sve češće dižu svoj glas. Smatraju da je potrebno podrobno preispitati zakonitost rada ovog i sličnih pogona u Hrvatskoj, te obaviti sustavnu kontrolu nad provedbom protupožarnih mjera i mjera zaštite, odnosno usvojiti mjere češćeg inspekcijskog nadzora takvih tvrtki. Sustav je baziran na konceptu regionalnih megacentara za pomiješani otpad iz 2005. godine, od kojeg se, unatoč dokazanoj neuspješnosti na dva već izgrađena centra, ne odustaje. Centri imaju mali postotak odvajanja, skupi su i štetno djeluju na okoliš, generiraju nove probleme, traže nova odlagališta… DW Primjer kako politika može zakuhati po pitanju odlagališta, priču o jednom takvom, nadomak Varaždina donosi Danica


Slične vijesti

Prekjučer (17:00)

Svi smo u istoj juhi

Plastika ubija polako: zdravstvene štete mogle bi se udvostručiti do 2040.

Istraživanje objavljeno u Lancet Planetary Health upozorava da bi se globalne zdravstvene štete povezane s plastikom mogle više nego udvostručiti do 2040. Negativni učinci javljaju se u svim fazama životnog ciklusa plastike – od vađenja fosilnih goriva i proizvodnje do otpada. Najveći udio otpada na klimatske promjene (40%), zagađenje zraka (32%) i toksične kemikalije (27%). Reciklaža sama nije dovoljna: samo sustavna promjena i ograničenje proizvodnje plastike mogu značajno smanjiti zdravstene posljedice. HRT

Nedjelja (08:00)

Dobro, a kad to stiže u dućane?

Plastika koja se sama razgrađuje – uz pomoć kvasca

Američki znanstvenici razvili su biorazgradivi “živi” materijal u kojem kvasac (Saccharomyces cerevisiae) sudjeluje u razgradnji plastike. Polimer nastaje spajanjem sintetskog PEGDA-a i prirodnog proteina BSA, uz ugrađene genski modificirane kvaščeve gljivice. Njihovo djelovanje kontrolira se bakrovim ionima, koji inhibiraju razgradnju, i galaktozom, koja je pokreće. Materijal je stabilan tijekom uporabe, a po potrebi se potpuno razgradi, ostavljajući sirovine za novu proizvodnju. Nenad Raos za Bug

18.09.2025. (14:00)

Kad E. coli nije neprijatelj crijeva, nego spasitelj planeta

Bakterije stvaraju biorazgradivu plastiku

Japanski znanstvenici razvili su novi proces proizvodnje piridindikarboksilne kiseline (PDCA), sastojka za biorazgradivu plastiku. Uz pomoć genetski pojačane bakterije E. coli, postigli su sedam puta veći prinos i eliminirali toksični otpad u odnosu na stare metode. Proces još ima tehničkih i ekonomskih prepreka, no otvara put prema čišćoj i isplativijoj alternativi plastici na bazi nafte. Istraživanje pokazuje potencijal bakterija kao “tvornica” održivih materijala i korak je bliže smanjenju globalnog plastičnog zagađenja. Index

01.09.2025. (16:00)

Ne pokušavati kod kuće - zasad

Plastika se u mikrovalnoj može rastvoriti u – vodik

Znanstvenici s Oxforda razvili su metodu kojom se plastične boce, vrećice i ambalaža u svega nekoliko sekundi pretvaraju u čisti vodik. Proces uključuje usitnjavanje plastike, miješanje s katalizatorom od željeznog i aluminijevog oksida te zagrijavanje u mikrovalnoj pećnici. Tako se oslobađa do 97% vodika, dok ostatak čine gotovo isključivo ugljikove nanocijevi. Metoda troši manje energije od postojećih postupaka i nudi dvostruku korist – smanjenje plastičnog otpada i proizvodnju čistog goriva. Interesting Engineering

20.07.2025. (21:00)

Ekološki heroji iz kukuruzne ambalaže

Otkrivena vrsta crva koja doslovno jede plastiku za doručak

Znanstvenici su otkrili da ličinke manje brašnare, kukca iz roda Alphitobius, mogu jesti i razgraditi polistiren – plastiku iz stiropora. Ova afrička vrsta, sada rasprostranjena globalno, može probaviti do 50% unesene plastike, a učinkovitost raste ako se “obrok” obogati mekinjama. Istraživači s kenijskog ICIPE-a sumnjaju da bi se moglo raditi i o novoj podvrsti. U razgradnji pomažu i crijevne bakterije poput Kluyvere i Lactococcusa. Otkriće bi moglo pomoći kontinentima poput Afrike, koji trpe posljedice plastike unatoč maloj proizvodnji otpada. Live Science

12.06.2025. (19:00)

Kupat ćemo se u plastici

U Sredozemnom moru bi za 25 godina moglo biti više plastike nego ribe

Sredozemno more predstavlja manje od 1 posto površine svjetskih mora, ali je dom gotovo 20 posto svih poznatih morskih vrsta, što ga čini jednom od najvažnijih žarišnih točaka morske bioraznolikosti u svijetu. Ako proizvodnja plastike nastavi rasti po stopi od 4 posto godišnje i ako se gospodarenje otpadom radikalno ne poboljša, ispuštanje plastike u more moglo bi se udvostručiti do 2040. godine, a do 2050. godine moglo bi biti čak i više plastike nego ribe, priopćili su iz Unije za Mediteran. HRT

04.06.2025. (20:00)

Kad se plastika kupa – i sama se rastopi od srama

Plastika topiva u vodi: revolucija protiv smeća u oceanima

Japanski znanstvenici iz centra RIKEN i Sveučilišta u Tokiju razvili su biorazgradivu plastiku koja se u morskoj vodi raspada u roku od sat vremena, ne ostavljajući štetne ostatke. Materijal bi mogao značajno pomoći u borbi protiv plastičnog onečišćenja oceana. Iako još nema plana za komercijalizaciju, interes industrije je velik. UN predviđa trostruko povećanje plastičnog otpada do 2040., što istraživanju daje dodatnu hitnost. Vođa tima Takuzo Aida ističe da je dužnost znanstvenika ostaviti djeci čistiji planet. HRT

22.05.2025. (00:00)

Kad ti šavove ne pokida kirurg, nego gladna bakterija s planom

Superbakterija koja jede plastiku i gradi štit protiv antibiotika

Studija objavljena u Cell Reports otkriva da bolnička superbakterija Pseudomonas aeruginosa može razgrađivati medicinsku plastiku poput šavova i stentova zahvaljujući enzimu Pap1. Plastika joj ne služi samo kao hrana – koristi je i za gradnju zaštitnog biofilma koji je čini otpornom na antibiotike. Istraživači su potvrdu dobili manipulacijom gena u E. coli, koja je također počela „jesti“ plastiku. Ovo otkriće objašnjava kako bakterija preživljava u sterilnim okruženjima i potencijalno pogoršava problem bolničkih infekcija otpornim sojevima. Drago Galić za Bug

14.02.2025. (09:00)

'Topli obrok, hladna istina'

Upotreba plastičnih posuda za dostavu hrane može povećati rizik od ozbiljnih zdravstvenih problema

Kad sljedeći put naručite dostavu hrane, učinite si veliku uslugu i prebacite je na klasični tanjur. Naime, nova studija, objavljena u časopisu Ecotoxicology and Environmental Safety, pokazala je kako konzumiranje hrane iz plastičnih posuda za dostavu hrane može znatno povećati rizik od kongestivnog zatajenja srca. Plastika može sadržavati bilo koju od oko 20 tisuća kemikalija, a mnoge od njih predstavljaju rizike za zdravlje. Iako u svom radu nisu provjeravali koje točno kemikalije iz posuda za hranu ulaze u samu hranu, primijetili su vezu između uobičajenih spojeva plastike i srčanih bolesti te između bioma crijeva i srčanih bolesti. Zimo… Forum

05.02.2025. (20:00)

I ona se popela na vrh Europe

Plastika posvuda, čak i tamo gdje ne biste očekivali

Znanstvenici su pronašli nanoplastiku u Alpama, a najzastupljenije su čestice guma, polistirena i polietilena. Ove mikroskopske čestice mogu prodrijeti kroz stanične membrane i ući u krvotok, što zabrinjava stručnjake. Najveći izvor su automobilske gume, koje tijekom vijeka trajanja izgube i do 4 kg materijala. Budući da na cestama ima 1,6 milijardi vozila, problem je globalan. Profesor Stohl ističe da bi globalna karta nanoplastike pomogla u razumijevanju njezina utjecaja na zdravlje. Nanoplastika, nevidljiva, ali prisutna, prijeti ljudima i okolišu. Revija HAK