Prvi korak je plan za ulaganja koja su sto posto bespovratnih sredstava (6,3 milijarde), zatim idemo na višegodišnji financijski okvir, u kojem je naša participacija 15%, a 85% na EU (20 milijardi), i za treći korak iz instrumenta EU sljedeće generacije (3,6 milijardi) imamo vremena do 2023. – sve skupa na raspolaganju od EU imamo 30 milijardi eura u idućih 10 godina, rekao je Plenković. Postoje kriteriji: najmanje 37% projekata mora se odnositi na tzv. zelenu tranziciju, najmanje 20% na digitalnu tranziciju, a cijeli plan temelji se na načelu koji su u Europskoj komisiji nazvali “Ne nanosi značajnu štetu”. Što se raspodjele tiče, na gospodarstvo će ići 54% sredstava, na 10%, na obrazovanje i znanost 15%, na tržište rada 4%, na zdravstvo 5%, a na obnova zgrada nakon potresa 12%.
Novac je na cesti
Hrvatskoj 9,9 milijardi kuna za prometnu infrastrukturu

Hrvatska do 2020. godine na raspologanju ima 9,9 milijardi kuna iz fondova Europske unije, a, za razliku od prijašnjih godina kad se trošilo na autoceste, sad će se ulagati u povećanje sigurnosti cesta, poboljšanje sustava upravljanja željezničkim, gradsko-prigradski i regionalni promet, poboljšanje dostupnosti naseljenih otoka, povećanje količine teretnog prometa na unutarnjim plovnim putovima. Najvažniji i najskuplji projekti su pelješki most, 2,4 milijarde kuna, i Zračna luka Dubrovnik, milijarda. Monitor