"Imamo opremu iz 19., a želimo pripremiti djecu za 21. stoljeće" - Monitor.hr
11.02.2015. (13:03)

Steampunk škola

"Imamo opremu iz 19., a želimo pripremiti djecu za 21. stoljeće"

“Narod smo koji je spreman povezati sjevernu i južnu Hrvatsku za četiri godine, a za promjenu obrazovanja treba nam 14 godina. Imamo zgrade iz 19. stoljeća, kao i opremu i namještaj, a učenike pripremamo za sredinu 21. stoljeća. Morate imati spremnost krenuti rješavati probleme, ali mi ne rješavamo ništa”, rekao je sindikalist Željko Stipić u Otvorenom na temu reforme školstva. “Mijenjaju se odluke i zakoni kao što djeca na tjelesnom mijenjaju odjeću. A nije se zapravo ništa promijenilo jer svi u Hrvatskoj nemaju jednake uvjete” rekla je HRT-ova Sunčica Findak dematiravši da se sprema ikakva reforma. “Škola nije prilagođena razvojnoj dobi djeteta. Treba je približiti i funkcionalno opismeniti djecu”, rekao je Boris Jokić iz Centra za istraživanje i razvoj obrazovanja. Jutarnji piše kako su se SDP i HDZ dogovorili da će se “reformu” provesti tko god bude bio na vlasti.


Slične vijesti

26.07.2022. (13:00)

Reforma školstva je u stanju permanentne krize

Zahvaljujući školi u socijalizmu je bilo daleko lakše “preskočiti klasu”. Danas je to skoro nemoguće

Škola je u jugoslovenskom društvu predstavljala važan faktor u procesu ubrzanja društvene i socijalne mobilnosti. Upravo zahvaljujući školi i njenoj socijalnoj prohodnosti u socijalističkoj Jugoslaviji je bilo sasvim normalno i očekivano da dete sa sela, kome su roditelji npr. nepismeni i koje potiče iz porodice skromnih materijalnih mogućnosti, ne samo završi fakultet već i doživi (ne)očekivanu društvenu promociju. Drugim rečima, zahvaljujući školi u socijalizmu je bilo daleko lakše “preskočiti klasu”. Danas je to skoro nemoguće. Ne treba zanemariti ni činjenicu da je na čitavom prostoru bivše Jugoslavije došlo do repatrijarhalizacije društvenih vrednosti. Prosvetiteljski principi su osporeni. Politička elita je danas do te mere odmaknuta od društva da nije u stanju  prepoznati društveni interes koji proističe iz reforme školstva.  Novosti

04.11.2016. (00:17)

Nastavak reforme školstva: Strukovne škole za tražena zanimanja u EU

Uvođenje strukovnog obrazovanja za ona zanimanja za koja se zna da će biti zapošljiva u EU i Hrvatskoj – navodi Dijana Vican, predsjednica Povjerenstva za unapređenje odgoja i obrazovanja, jednu od točaka nastavka reforme školstva. Trebaju se stvoriti jednaki uvjeti za sve učenike pa zato neće biti nikakve eksperimentalne provedbe reforme, ne trebaju nam skupi eksperimenti, kaže Vican. HRT

07.09.2016. (13:03)

Istiniti lapsus

Budak: Ako Narodna koalicija izgubi, reforma školstva neće se nastaviti

“HDZ-ov ministar obrazovanja nije pozvao na suradnju više od 400 učitelja i znanstvenika koji su radili na kurikularnim dokumentima, nije se potrudio zadržati Ekspertnu radnu skupinu, oduzeo je računala na kojima su stručne skupine radile, nije do kraja platio rad tih ljudi i napokon je promijenio brave na zgradi u kojoj su radili. U proračunu za ovu godinu nisu predviđena nikakva sredstva za edukaciju učitelja koji bi radili na eksperimentalnom uvođenju kurikuluma, što potvrđuje najavu iz programa sadašnje Vlade da će se reforma obustaviti. Tu su se pokazali vjerodostojnima. Ako Narodna koalicija dobije izbore, reforma će se nastaviti. Ako ne, ona je bez ikakve sumnje propala”, kaže Neven Budak, voditelj Strategije znanosti, obrazovanja i tehnologije. Jutarnji

17.03.2016. (23:14)

Od reforme obrazovanja važniji je Srednji vijek

Reforma obrazovanja stoji, izgubit ćemo milijarde kuna!

Kada su u pitanju ‘Strategija obrazovanja, znanosti i tehnologije’ te ‘Cjelovita kurikularna reforma’, dva ključna reformska dokumenta u resoru ministarstva Predraga Šustara, iz krugova vladajućih već danima stižu kontradiktorne poruke. S jedne strane ministar Šustar tvrdi da podržava obje reforme i nastavlja s njihovom provedbom te gotovo ljutito poručuje kako se nada da to neće morati ponavljati svaki dan. S druge strane neki ključni potezi kasne. Prof. Neven Budak, voditelj Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije upozorava da bi zbog neprovođenja Strategije mogli ostati bez golemih sredstava iz EU koja su vezana uz nju. T-Portal

03.03.2016. (20:56)

Realna matematika

U petom razredu đaci će pretvarati kune u eure

“Matematika mora biti u funkciji rješavanja životnih problema djece. Razlomak koji se u petom razredu svodi na razlomačku crtu, brojnik i nazivnik djeci ne znači ništa. Zato će se ona u trećem razredu sresti s pojmom polovine kruha ili četvrtine pizze, u petom će razlomke povezivati sa slikovnim prikazom, a tek u šestom rješavati zadatke”, ilustrira Ana Ostojić, članica radne skupine za kurikulum matematike. Djeca će se financijski opismenjavati pa će od prvog razreda računati s kunama, u trećem razredu koristit će i lipe, a u petom će pretvarati kune u eure i procjenjivati imaju li dovoljno u novčaniku da bi nešto kupili. Do osmog razreda upoznat će kamatni račun i značenje štednje. Novi list

01.03.2016. (17:20)

Još uvijek špilja

Ljilja Vokić: Trebaju ostati ocjene i propisana lektira

“Treba smanjiti obujam gradiva, strukovne škole treba približiti gospodarstvu i treba uvesti izbornu nastavu”, rekla je Ljilja Vokić, bivša ministrica obrazovanja na početku stručne rasprave o cjelovitoj kurikularnoj reformi osnovnoga i srednjeg školstva. Smatra da ocjene ne treba ukinuti: “Uči se za znanje, a ne za ocjenu, međutim, znanje moramo ocijeniti”. Vokić se ne slaže ni s potpunim izborom lektire jer smatra kako mora postojati standard. “Nastavnicima se nudi širi popis iz kojega će oni određivati koja bi djela učenici trebali pročitati – u tome imaju autonomiju”, odgovara joj voditelj reforme Boris Jokić. HRT

26.01.2016. (21:40)

Povratak u Cro Army dane

Školarcima puno više gradiva o Domovinskom ratu i Tuđmanu

U novom kurikulumu posebno je naglašena važnost učenja o Domovinskom ratu i suvremenoj Hrvatskoj pa će u osnovnoj školi puno više nastavnih sati biti posvećeno toj važnoj temi. Dio je to kurikuluma nastavnog predmeta povijest, kojim se definiraju novosti u nastavnom planu i programu iz tog predmeta za osnovnu i srednju školu. “Na srednjoškolskoj razini jasno su predložene dvije teme: Domovinski rat kroz iskustva pojedinaca te Franjo Tuđman i samostalna Hrvatska. Učitelji i učenici moći će vrlo duboko ući u ovu tematiku, na način da je obrađuju 30 i više nastavnih sati”, stoji u obrazloženju novosti iz kurikuluma povijesti. Glas Slavonije

23.01.2016. (10:27)

Zato što mogu

600 ljudi radilo na reformi školstva, stopirana bez objašnjenja

Devetogodišnja osnovna škola, ukidanje ocjena u nižim razredima, ukidanje općeg uspjeha, uvođenje fleksibilne satnice i obvezne informatike, razvoj učeničkih kompetencija i vještina kojima se školstvo dosad nije bavilo – neke su od promjena nove reforme školstva koju su vladajući najavili zaustaviti. Zašto? Nije baš jasno. Ocjena kurikularne reforme može se donijeti samo na temelju proizvedenog kurikularnog dokumenta, a ti dokumenti nisu prezentirani, kaže Neven Budak, predsjednik Nacionalnog operativnog tijela za izradu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije, te dodaje da nakon jedne godine ne postoje pokazatelji na temelju kojih bi se izveo zaključak da reforma školstva ne valja. Objavljena je i radna verzija reforme. Novi list