Inozemni dug povećan na 49,2 milijarde eura

Sve po starom

Inozemni dug povećan na 49,2 milijarde eura

U srpnju je iznos bruto inozemnog duga povećan za 421,2 milijuna eura na iznos od 49,2 milijarde eura. Time se inozemni dug nastavlja kretati na razini od oko 114 posto BDP-a što predstavlja visoku razinu zaduženosti zemlje. Na godišnjoj je razini dug povećan za 3,2 milijarde eura ili za 7,1 posto pod pretežitim utjecajem, s jedne strane, zaduživanja opće države (čiji je dug povećan za 12,0 posto) te, s druge strane, razduživanja drugih monetarnih financijskih institucija (čiji je dug smanjen za 5,7 posto), priopćili su iz HGK. Monitor

Hrvatska gospodarska komora inozemni dug

Informacije su zlato

Otvorili ste obrt? Provjerite trebate li plaćati komorski doprinos

Od 1. siječnja 2021. primjenjuje se novia Odluka o komorskom doprinosu, a plaćat je moraju svi obrtnici, fizičke osobe, trgovačka društva i druge pravne osobe koje su se dobrovoljno učlanile u članstvo Hrvatske obrtničke komore na temelju Zakona o obrtu. Plaćanja su oslobođeni svi novootvoreni obrti od stupanja Odluke na snagu, a podrazumijeva obrtnika prvi put upisana u Obrtni registar, i to na dvije godine. U tom slučaju morate pisanim putem obavijestiti HOK o tome te zatražiti storno računa. Savjeti.hr

Hrvatska gospodarska komora komorski doprinos obrtništvo

Premijer se osjeća iznenađeno i uvrijeđeno

Detalji burnog sastanka vladajuće koalicije: Spominjali su se čak i prijevremeni izbori

Nakon jučerašnje drame u Saboru kada je oporba odlučila srušiti kvorum vladajuće koalicije, a što je premijer vrlo dramatično primio zbog nedostatka jedne ruke teško bolesnoga Miroslava Tuđmana, sazvan je hitan sastanak koalicijskih partnera. Sudionici izjavljuju kako je sastanak prošao vrlo burno, a spominjali su se i prijevremeni izbori, sve zbog problematike HGK-a koju poduzetnici vide kao lihvarsku ustanovu od koje nemaju koristi. Vladajući ne žele raspustiti HGK, nego je žele reformirati te spustiti danak poduzetnika u obliku obvezne članarine na simboličan iznos ili je učiniti dobrovoljnom, a o tome će se ponovno glasati u četvrtak iako HDZ ne zna hoće li imati kvorum. Napuštanjem sabornice oporba je također stavila na čekanje usvjajanje nacionalne razvojne strategije te izmjena zakona o obnovi potresom pogođenih područja, a vladajući tu činjenicu obilato iskorištavaju kao protuoružje igrajući na kartu sućuti prema potresom pogođenim područjima. Jutarnji list

Andrej Plenković Hrvatska gospodarska komora Hrvatski sabor Vlada RH

Paraziti pod zaštitom države

Pobuna protiv parazitskog HGK postaje sve ozbiljnija

Nakon što je pobunu protiv HGK-a podigla udruga Glas poduzetnika (UGP), odnosno njezini lideri Hrvoje Bujas i Dražen Oreščanin, ne jenjava nezadovoljstvo tom intitucijom. Smatraju da se treba ukinuti obvezno članstvo u HGK-u jer ne isporučuju nikakvu uslugu te ne zastupaju interese članova, a priklonila im se i agencija Five, jedna od najvećih hrvatskih IT tvrtki, čiji je osnivač Viktor Marohnić reagirao uputivši ove riječi: “HGK je simbol korupcije, reketa od strane države, maltretiranja, tlačenja i iskorištavanja vrijednih ljudi koji se bave društveno korisnim radom i zato trebaju biti prva u nizu institucija koje ćemo srušiti i pustiti da se stvore nove i bolje institucije koje će stvarno zastupati interese svojih članova.” Vladin odgovor Boži Petrovu koji je u Saboru predložio obustavu plaćanja članstva do kraja godine zbog ugroze koja je nastupila, a u kojem ističu kako smatraju da je takav korak nepotreban samo je raspalio već ogorčene poduzetnike koji smatraju da je to samo podupiranje uhljebničkog sistema koji nikomu ne koristi te da se Komora trebala raspustiti već nakon afere Nadana Vidoševića. Index

Hrvatska gospodarska komora poduzetništvo u Hrvatskoj

Zbrajanje štete

Burilović iz HGK: Nitko u nagodbi s Agrokorom neće biti dobitnik

Slijedi proces nagodbi u Agrokoru koji neće biti ni jednostavan ni lagan i u kojem nema dobitnika, odnosno svi će imati određene gubitke. Budući da Agrokor zauzima 30 posto u ukupnoj trgovini Hrvatske, jasno je koliko je važno da se nađe rješenje koje će sačuvati hrvatsku policu, odnosno domaću proizvodnju i radna mjesta, kaže Luka Burilović, čelni čovjek Hrvatske gospodarske komore. Jutarnji

Agrokor Hrvatska gospodarska komora Luka Burilović

Varljive brojke

Za posao zavarivača plaća i do 10 tisuća kuna, a nema ga tko raditi

Iako je plaća zavarivača u Hrvatskoj između 4.500 i 5.500 kuna, a onima na terenu penju se na čak 10 tisuća kuna, u Brodsko-posavskoj županiji traži se oko 200 obučenih radnika ove struke, otkriva anketa Hrvatske gospodarske komore. Iako je riječ o deficitarnom zanimanju, država u posljednje tri godine školovanje i prekvalifikaciju ovih radnika sufinancira samo deklarativno, a s obzirom na to da je teoretska edukacija dobila prednost pred praktičnom obukom, drastično se smanjio broj kvalitetnih zavarivača na tržištu. Večernji

Hrvatska gospodarska komora zavarivači

Puno, a malo

Traži se 3.000 građevinara, a na burzi ih je 21.000

Iz Hrvatske gospodarske komore apeliraju na državu da za iduću godinu poveća kvote za uvoz radne snage, jer nedostaje ukupno oko tri tisuće građevinaraca. Istovremeno, paradoksalno, na burzi rada su evidentirana 21.394 radnika u građevini. No, kako pojašnjavaju u HGK-u, na burzi je dosta onih koji su u evidenciji nezaposlenih već dugo, što znači da ima onih koji su “u godinama” i ne mogu više raditi teške fizičke poslove, ima bolesnih, zatim onih koji rade u inozemstvu no redovito se javljaju Zavodu pa u evidenciji ostaju, kao onih koji rade na crno, a primaju naknadu. Novi list

građevinarstvo Hrvatska gospodarska komora

HGK časti: Prvih godinu dana nove tvrtke ne moraju plaćati članarinu

Hrvatska gospodarska komora

Polako će se vračamo u život prije recesije

HGK: Proizvodnja raste, ali je i dalje 14 posto niža u odnosu na 2008.

U prosincu 2015. godine industrijska proizvodnja bila je, prema kalendarski prilagođenim podacima, veća za jedan posto u odnosu na prosinac 2014. godine. Time je nastavljen trend godišnjeg rasta koji kontinuirano traje već jedanaest mjeseci, što je zadnji put zabilježeno 2007. godine, no prošlogodišnja razina industrijske proizvodnje i dalje bila 14,5 posto manja u odnosu na onu iz 2008. godine, priopćeno je iz HGK. T-Portal

Hrvatska gospodarska komora proizodnja

Hrpa loših vijesti i jedna (polu)dobra

Broj zaposlenih i radno aktivnih u Hrvatskoj rekordno nizak

U listopadu je u Hrvatskoj zabilježeno 1.328.838 zaposlenih osoba, 1.604.651 radno aktivni stanovnik te 275.813 nezaposlenih osoba, pri čemu su sve navedene kategorije na nižim razinama u usporedbi s istim mjesecom prošle godine, što je jedino u slučaju stanja nezaposlenosti povoljan podatak, iako je i to relativno jer je broj nezaposlenih smanjen umjetno, novom metologijom Zavoda i iseljavanjem. Istodobno je administrativni broj zaposlenih u listopadu bio na najnižoj razini (u usporedbi s istim mjesecima ranije) otkako postoje donekle relevantni podaci za usporedbu (od 1996. godine). Monitor

Hrvatska gospodarska komora zaposlenost

Neslavni rekorderi

Javni dug povećan, vanjski dug smanjen samo sezonski

Ukupan javni dug povećan je za 7,7 milijarde kuna tijekom prvih osam mjeseci ove godine, a njegov udio u BDP-u približio se razini od 90 posto, što je najviša razina među europskim tranzicijskim zemljama. Unatoč sezonskom poboljšanju situacije u kretanju visine vanjskog duga, koji je krajem kolovoza iznosio 47,8 milijarde eura, trend rasta udjela vanjskog duga u BDP-u se nastavlja te se nalazi preko 110 posto (veći dug imaju jedino Slovenija i Mađarska), priopćili su iz Hrvatske gospodarske komore. Monitor

Hrvatska gospodarska komora javni dug

Sve po starom