Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto. O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT
Soc od kave stavljam u lončanice
Iskorištavanje ostataka hrane: Ključ održivije prehrambene industrije
Prehrambeni sustav i dalje stvara ogromne količine otpada, primarno zbog izazova u očuvanju kvalitete nusproizvoda i nedostatka isplativih poslovnih modela. Doc. dr. sc. Ditte Baun Hermund ističe da bogati resursi poput ribljih glava, kože, kostiju, ali i algi te invazivnih vrsta, često ostaju neiskorišteni unatoč visokom udjelu nutrijenata. Nusproizvodi morske industrije izuzetno su osjetljivi na oksidaciju i zahtijevaju brzu obradu. Kako bi se ubrzao prijelaz na kružnu ekonomiju, nužno je razvijati ekonomski skalabilna rješenja te jačati suradnju između znanosti, industrije i kreatora politika uz ciljane financijske poticaje. Savjeti



