Iskustva država nakon što su uvele euro - cijene su im se povećale, ali i plaće - Monitor.hr
16.09. (18:00)

Nema inflacije u moje Kroacije

Iskustva država nakon što su uvele euro – cijene su im se povećale, ali i plaće

U Hrvatskoj postoji skupina suverenista koja bi se mogla izboriti za referendum o uvođenju eura, vođeni strahom od rasta cijena proizvoda i usluga u slučaju ukidanja kune. Tportal je objavio istraživanje u kojem iznosi iskustva država članica nakon uvođenja eura, na primjeru Slovenije, Slovačke, Estonije, Litve i Latvije. U svim su državama cijene rasle, ali su puno više rasle i plaće. Jedina je razlika u percepciji skupoće, gdje se ljudima tek čini da je sve skuplje u odnosu na standard u toj zemlji. Zaključak je kako ne bi trebalo strahovati od uvođenja eura, iako je za očekivati privremeni osjećaj inflacije u određenom razdoblju nakon što nova valuta stupi na snagu.


Slične vijesti

19.09. (17:00)

Dogovorena konverzija

Hrvatska od 2023. godine uvodi euro. Što će biti s kamatama na kredite?

Tijekom iduće godine krenut će se s dvojnim prikazivanjem cijena, u kunama i eurima. Prema riječima guvernera HNB-a Borisa Vujčića, fiksni tečaj konverzije kuna u eure bit će 7,53 kune. Po tom tečaju će se automatski pretvoriti štednja i krediti u poslovnim bankama. No, što će biti s ugovorenim kamatama? Ako je kredit ugovoren uz fiksnu kamatnu stopu, u tom slučaju nakon uvođenja eura osim konverzije glavnice neće biti potrebna nikakva prilagodba jer će se nastaviti primjenjivati ista kamatna stopa. Kada je riječ o kreditima ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu, u nekim će slučajevima biti potrebno prilagoditi promjenjivi parametar, jer nakon uvođenja eura taj parametar više neće postojati u istom obliku, tvrde iz HNB-a. Novi List

18.07. (01:00)

Veliki Brat te želi gledati

Europska banka lansirala digitalnu valutu E-Euro

Europska središnja banka je započela dvogodišnje probno razdoblje novog, potpuno digitalnog novca. Zapravo, razlika od dosadašnjeg bezgotovinskog plaćanja jedva ima – ali ima problema druge vrste, kaže Deutsche Welle. Na prvu se može činiti kako se radi o alternativi kriptovalutama, no valja uzeti u obzir kako je danas većina novca u opticaju ionako digitalna. Za razliku od kriptovaluta, vrijednost E-Eura je stabilna. No, iako je princip gotovo isti, u suštini se radi o odvojenim stvarima: u većini slučajeva ljudi plaćaju novcem poslovnih banaka, dok je digitalna valuta tek ravnopravna novcu. Što će reći, banke nisu nužno potrebne, a uvođenje E-Eura je tendencija banaka da ih se u novom dobu digitalnih valuta ipak ne preskoči.

08.06. (10:30)

Kuna na euru?

U tijeku odabir hrvatskog simbola na kovanicama eura

Komisija za odabir prijedloga likovnog rješenja nacionalne strane Republike Hrvatske na optjecajnome kovanom novcu eura održala je drugu sjednicu, izvijestila je Hrvatska narodna banka. Serija eurokovanica sastoji se od osam različitih apoena: 1 cent, 2 centa, 5, 10, 20 i 50 centi te 1 euro i 2 eura. Eurokovanice imaju zajedničku stranu i nacionalnu stranu. Nacionalna strana upućuje na državu izdavanja, a kovanice prikazuju Europsku uniju ili Europu i simboliziraju jedinstvo EU-a. Različite države odabrale su različite simbole. Članovi Komisije za odabir su predstavnici relevantnih institucija i stručnih udruga, savjetodavna su i stručna podrška Komisiji za novac te će joj u sljedećem razdoblju, uz sudjelovanje šire hrvatske javnosti, pomoći u odabiru mogućih motiva za hrvatsku stranu eurokovanica. Danica

23.03. (23:30)

Javljam se za uništavanje kuna!

Uvođenje eura koštat će 1,8 milijardi kuna

Trošak zamjene domaćeg novca u euro u drugim je državama koštao 0,5% BDP, rekao je glavni tajnik Ministarstva financija Zdravko Zrinušić, što znači da bi u Hrvatskoj zamjena kune u euro koštala 1,85 milijardi kuna. Što to sve treba napraviti? – zamjena bankomata zbog drukčijeg formata novčanica eura, prilagodba softvera na POS uređajima, uništavanje novčanica kune, preračunavanje cijena dionica i obveznica, dvojno iskazivanje cijena, troškovi kovanja euro kovanica s hrvatskim motivima, distribucija gotovine te povlačenja, pohranjivanja i uništavanja kuna (Poslovni). Ništa ovo neće ići na teret građana, barem ne izravno.

26.11.2020. (16:30)

Puni kovanica

HNB o uvođenju eura: Tečaj će biti 7,53450

Središnji paritet hrvatske kune utvrđen je na razini 1 euro = 7,53450 kuna i to će vjerojatno biti i tečaj po kojem će se kuna konvertirati u euro, rekao je viceguverner HNB-a Michael Faulend. Jedna osoba odjednom će moći zamijeniti stotinu novčanica, prvih šest mjeseci moći će se zamjenjivati u bankama, pošti i Fini bez ikakvih naknada, nadalje u bankama uz naknadu. Nakon uvođenja eura u prva dva tjedna bit će dvojna cirkulacija, što znači da će građani u dućanima moći jednakopravno plaćati s kunama i eurima, a dućani će im ostatak u principu vraćati u eurima. HRT

03.10.2020. (23:30)

Nek se zove Eureka

Bruxelles planira uvođenje digitalnog eura

Europska središnja banka ispitat će odgovara li euro digitalnom dobu, jer smatra da moraju biti spremni izdati digitalni euro. Digitalni euro bio bi sličan bitcoinu, ali bi za razliku od drugih kriptovaluta bio pod nadzorom središnje banke i ne bi zamijenio papirnati novac, nego bi bio njegova zamjena. Pilot-projekt kreće sredinom listopada. Poslovni

14.07.2020. (14:30)

Bit će kovanica pun novčanik i slabo papira

Kad uvedemo euro krediti će pojeftiniti, a nekretnine poskupjeti

Krediti građanima trebali bi pojeftiniti zato što neće biti troška konverzije valute i zato što će prelaskom na euro kreditni rejting Hrvatske porasti. Hrvatskom gospodarstvu bit će olakšano širenje na druga tržišta, što bi moralo dovesti do povećanja njegove konkurentnosti. S druge strane, pposlovanje unutar jedne valutne zone jako dinamizira trgovinu, protok ljudi, roba i kapitala, a ta dinamizacija po prirodi stvari pogoduje jačima – piše Boris Rašeta za 24 sata i opisuje širu sliku prelaska s kune na euro.

11.07.2020. (20:30)

Turisti i izvoznici unaprijed sretni

Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam po tečaju od 7,5345 kuna za jedan euro

Hrvatska je ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), što je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj. Plan je da uvedemo euro do 2024. Kaže guverner Vujčić da je Hrvatska ušla u ERM II po tržišnom tečaju 7,53450 kuna za jedan euro i da ga namjerava držati stabilnim. Šest mjeseci prije formalnog uvođenja eura bit će poznat i fiksni tečaj po kojem će se izvršiti konverzija, a nakon toga kao obveza će se uvesti dualno prikazivanje cijena proizvoda, i u kunama i u eurima, kako bi se nastojao neutralizirati efekt porasta cijena zbog zaokruživanja. Poslovni

11.07.2020. (12:30)

1. Plaća će zvučati manje

Prednosti i nedostaci uvođenja eura

Prednosti:

Ukidanje valutnog rizika povezanog s tečajem kune prema euru

Hrvatska je ionako visoko eurizirana, veći dio kredita, ali i štednje je u eurima

Trebalo bi doći do smanjenja troškova zaduživanja, odnosno kamatnih stopa na kredite

Uvođenjem eura nestat će i troškovi zamjene kuna u eure i obratno

Pristup Europskom mehanizmu za stabilnost koji služi za pružanje pomoći državama u financijskim problemima

Nedostaci:

Gubitak monetarnog suvereniteta – uvođenjem eura Hrvatska u potpunosti gubi samostalnu monetarnu i tečajnu politiku

Moguće povećanje cijena

Telegram

07.06.2020. (00:30)

Krzno je bolje

Nobelovac Joseph Stiglitz: Uvođenje eura je vjerojatno pogrešno

Kada uvedete euro, odričete se dva glavna sredstva usklađenja u slučaju nekog šoka, a to su prilagodbe kamatne i tečajne stope. Kamatne stope se postavljaju u Frankfurtu, dok tečajne stope na možete podesiti. To znači kada se dogodi neka vrsta šoka ne možete se prilagoditi da bi relativno jednostavno obnovili svoju ekonomiju – kaže Nobelovac Joseph Stiglitz u intervjuu Jutarnjem. U redu je pričati o euru, ali neka euro završi svoj posao, prije no što se priključite.