Istraživanja pokazuju da je smanjenje javne rasvjete dobro za zdravlje i okoliš - Monitor.hr
13.09.2022. (14:00)

Ugasi me, zar ne vidiš da gorim

Istraživanja pokazuju da je smanjenje javne rasvjete dobro za zdravlje i okoliš

Isključivanje svjetla u gradovima ili na vlastitim ulaznim vratima i osvjetljavanje samo tamo gdje je stvarno potrebno ne samo da štedi struju i novac te smanjuje svjetlosno onečišćenje nego ima i izravan učinak na klimu i biološku raznolikost. Dovoljno mraka noću dobro je za zdravlje. Studije pokazuju da su očne bolesti, nesanica, pretilost, a vjerojatno čak i depresija povezane s umjetnim svjetlom. I životinjama je potrebna tamna noć. Jarka ulična svjetiljka zamjenjuje im mjesec kojim se služe za orijentaciju. Primjerice, kukci ne mogu, a da ne oblijeću oko izvora svjetlosti. Sutradan su toliko iscrpljeni da se više ne mogu razmnožavati, ugibaju ili postaju lak plijen. Biljke koje rastu u blizini ulične rasvjete znatno se rjeđe oprašuju noću i daju manje plodova u odnosu na neosvijetljena stabla. Deutsche Welle


Slične vijesti

Nedjelja (18:00)

The Force is disturbed

Nedavna prodaja 50.000 bitcoina vrijednih preko 2 milijarde eura koju je izvela njemačka vlada izazvala je turbulencije na tržištu kriptovaluta i zabrinula investitore

U siječnju 2024. godine, njemačke vlasti, uključujući saveznu državu Sasku, zaplijenile su približno 50.000 bitcoina (BTC) s ilegalne web stranice za streaming filmova Movie2k.to. Ova zapljena, inicijalno vrijedna gotovo 3 milijarde dolara, predstavljala je jednu od najvećih zapljena kriptovaluta u njemačkoj povijesti. Sad ih, od 19. lipnja, prodaje putem kripto mjenjačnica. Ova masovna prodaja podudarila se sa značajnim padom cijene bitcoina. Reakcija tržišta bila je izrazito negativna. Međutim, analitičari smatraju kako je dno dotaknuto i da se stvari vraćaju na normalu. No, kritike raspolaganjem kriptovaluta ne jenjavaju – neki ih vide kao ekonomsku rezervu, dok drugi vide propuštenu priliku da se razvije sveobuhvatnija strategija za kriptovalute. Bug

08.07. (00:00)

Zlu ne trebalo

Njemačka ulaže milijarde u skloništa: “Mogli bi nas izbrisati s 9 do 12 raketa”

Savezni ured za civilnu zaštitu i pomoć u katastrofama (BBK) kaže za DW da je samo 579 tih bunkera još uvijek određeno kao javna skloništa i da imaju mjesta za oko 478.000 ljudi (ili 0,56 posto njemačke populacije). Čak ni ti bunkeri nisu „ni funkcionalni ni spremni za upotrebu“ nakon što je 2007. napušten raniji sustav skloništa. Novi koncept bunkera je u fazi planiranja, kaže BBK, ali izvještaj savezne vlade, koji je procurio u razne njemačke medije, kaže da bi za zaštitu ukupnog stanovništva bilo potrebno izgraditi još oko 210.100 bunkera, što bi trajalo 25 godina i koštalo 140,2 milijardi eura. No, koncept skloništa danas podrazumijeva drugačiji pristup, budući da se drugačije ratuje. U slučaju rata, kaže vladin izvještaj, veliki centralni bunkeri bili bi puno manje korisni od decentraliziranih zaštićenih prostora unutar stambenih zgrada. Zato vlada planira preporučiti građanima da nabave jeftin i lako dostupan građevinski materijal za izgradnju sigurnih prostorija u svojim podrumima. DW

14.06. (15:00)

Pristojni i fini neki ljudi

Njemačka: zemlja piva, najbrže autoceste i discipliniranih građana

Njemačka je najmnogoljudnija zemlja Europe, naravno ako iz jednadžbe uzbacimo Rusiju i Tursku. Autobahn ili Bundesautobahn njemačka je državna autocesta koja se grana na oko 13.000 kilometara u toj europskoj državi. Smatra se najbržom autocestom na svijetu. Maultasche su loptice od tijesta punjene kobasicama i špinatom te predstavljaju štutgartski specijalitet. U Njemačkoj ćete naći najduži naseljeni most na svijetu. Trgovački most, odnosno Krämerbrückes nedaleko od grada Erfurta. Njemačka je po brojnim istraživanjima treća zemlja u svijetu po količini popijenog piva po glavi stanovnika nakon Češke i Austrije. Prema nekim istraživanjima njemački je najprivlačniji jezik, kod njih je zakonom zabranjeno ostati bez goriva, dobro pazite kad razvrstavate smeće jer će vam vreće s neodgovarajućim sadržajem vratiti, a također su poznati po FKK – kulturi golog tijela. Pun kufer

19.02. (12:00)

Možda mu ide ratovanje

Olaf Scholz: od kočničara do predvodnika u Europi

Dugo se njemačkog kancelara smatralo neodlučnim kada je u pitanju isporuka oružja za Ukrajinu. Ali on je sada okrenuo ploču: Olafu Scholzu je naoružavanje postalo prioritet. Po njemu je iskovana i riječ „šolciranje”, koja označava glasne najave bez realizacije. Ali sada se preobrazio u praktičara. Kancelar kojem su ranije strani bili i njemačka vojska Bundeswehr i oružje postao je kancelar koji vidno dobro raspoložen sudjeluje na svečanosti polaganja kamena temeljca za novu tvornicu streljiva. Čini se da prekretnica koju je najavio u govoru u parlamentu prije dvije godine, nakon početka ruske invazije na Ukrajinu, sada postaje njegovom konkretnom politikom. DW

16.02. (09:00)

Traže se ljudi s drugačijom diplomom

U Njemačkoj traju valovi otkaza i potraga za stručnjacima odjednom

Čitav niz njemačkih tvrtki već ukida na tisuće radnih mjesta – ali istovremeno ne prestaje kuknjava kako „nedostaju stručnjaci“. Obrazloženje za otkaze je uvijek slično: „opći okviri gospodarenja su se promijenili“. Tvrtke i čitave industrijske grane se moraju promijeniti ako žele ostati konkurentni. S jedne strane su tu i troškovi energije koja je u Njemačkoj sve skuplja, a tu je i politika koja traži klimatski neutralnu proizvodnju. Sve to traži i drugačiju stručnost, sposobnosti i tehnološku spremu zaposlenih. Kako se čitavim tehnološkim rješenjima – kao što su motori s unutarnjim sagorijevanjem više ne proriče nekakva budućnost, tako su i stručnjaci s tih područja postali višak. No istovremeno se upravo panično traže stručnjaci koji će naći odgovor i tehnološka rješenja budućnosti, od umjetne inteligencije do tehnologije vodika. DW

24.01. (11:00)

Skupljaju poene

Raos: U Njemačkoj vrije – Koliko su realne radikalne ideje ekstremne desnice i tko se na njih zakačio?

Weidel i AfD pitanje imigracije i integracije vide kao pitanje svih pitanja u suvremenoj Njemačkoj, stoga periodično u javnosti podižu buru idejama kao što je zabrana nošenja islamskog vela u javnosti (bilo koje vrste, uključujući puku maramu na glavi), kao i komentarima koji daju naslutiti da stranka podržava skup ideja i objašnjenja geopolitičkih implikacija skoka u izvaneuropskim migracijama prema Europskoj uniji posljednjih godina, a što se među teoretičarima zavjera počesto naziva ‘velika zamjena stanovništva’.

Pored toga, AfD ima vrlo egzotične ideje oko europske politike, od izbacivanja pojedinih članica iz eurozone (primjerice, Španjolske i Portugala) do povratka na zlatni standard te – naposljetku izlaska same Njemačke iz eurozone. Ako Scholz i Lindner ubrzo ne smisle način da zaokrenu njemački brod u neke mirnije vode, najesen će AfD biti na vlasti u barem jednoj istočnonjemačkoj pokrajini, a lukavac iz Kremlja moći će zadovoljno trljati ruke zbog toga što je uspio dati poticaj urušavanju europskog jedinstva iznutra. Višeslav Raos za tportal.

17.01. (15:00)

Tako su i Nietzschea pogrešno tumačili...

Najgora riječ 2023. u Njemačkoj je „remigracija“, a popularizirali su je ekstremni desničari

Sociolozi pojam „remigracija” promatraju kao fenomen kada se ljudi vraćaju u svoju zemlju podrijetla nakon što su određeno razdoblje života proveli u inozemstvu. Ovo se može dogoditi kao odgovor na promjenu lokalnih političkih prilika, na primjer kada završi rat ili kada režim bude smijenjen. Remigracija može biti i prisilna, odnosno rezultat deportacije ili protjerivanja. Izvorno pojam “remigracija” ne znači: državno kontroliran proces u kome se pojedinci istrgnu iz svog uobičajenog okruženja protiv njihove volje, čak i silom, kako bi bili izbačeni iz zemlje. A upravo to traže desni ekstremisti, koji su u studenom tajno raspravljali o takvim planovima. DW… rasprava dolazi u jeku sve veće popularnosti AfD-a, ultradesničarske stranke u Njemačkoj, koja bi mogla doći i na vlast.

16.01. (20:00)

Slabo se prilagođavaju

Vizek: Od europskog motora do bolesnika: Što se to dogodilo s Njemačkom?

Za početak, treba razumjeti to da je njemački model rasta dominantno zasnovan na održavanju konkurentnosti i snažnom rastu izvoza. Takva ekonomska strategija sjajno je funkcionirala u ekonomski otvorenom svijetu, u kojem je temeljna poslovna strategija troškovna učinkovitost te s učinkovitim globalnim lancima vrijednosti. No nakon nastupanja pandemije i ruske agresije na Ukrajinu, svijet je postao ekonomski puno više zatvoren, sve je izraženija podjela na ekonomske blokove, a sve veći naglasak u poslovanju stavlja se na ekonomsku samodostatnost i otpornost, ne na troškovnu učinkovitost. Novi trendovi, odnosno novi geopolitički odnosi, koji su na snazi od 2020. godine, smanjili su cjenovnu konkurentnost njemačkog izvoza i značajno ograničili mogućnost njegova daljnjeg rasta. U ovim novim normalnim uvjetima na vidjelo su izašle sve slabosti njemačke strategije ekonomskog rasta. Maruška Vizek za tportal.

15.01. (08:00)

Povišena temperatura i suho grlo

Starešina: Njemačka je ušla u fazu otvorene vrućice

Kad Njemačka kihne, cijela se Europa osjeća bolesno. To je tek jedna od varijanti poznate uzrečice koja pokazuje na fatalnu ovisnost Europske unije, odnosno njezinih država članica, o zdravlju njemačke države i poglavito njemačkoga gospodarstva. Nakon niza neugodnih najava – gospodarske recesije, unutarnje nesigurnosti, političke radikalizacije – Njemačka je ovoga tjedna ušla u fazu otvorene vrućice. Upravo zbog svoje racionalne i strukturirane prirode i vrlo specificiranih zahtjeva njemački prosvjedi pokazuju svu dubinu krize (do)sadašnjega gospodarskog modela, kojem je nužno resetiranje, i pokazuju smjer kojim bi se ta promjena mogla događati. Njihovi prosvjedi usmjereni su prije svega protiv međunarodnih zelenih lobija koji uz asistenciju birokratskih struktura EK-a i država članica donose i provode politike koje uništavaju domaću poljoprivrednu proizvodnju. Ne samo u Njemačkoj već i u drugim državama EU-a. Višnja Starešina za Lider.

06.01. (00:00)

Problemi u obećanoj zemlji

Kriza u Njemačkoj: Nezadovoljstvo vladom, štrajkovi zbog niskih plaća, gospodarstvo u padu…

Europska sila Njemačka bori se sa snažnom mješavinom kratkoročnih i dubljih strukturnih problema koji su – zajedno s podijeljenom i izgleda neučinkovitom vladom – potaknuli ekonomiste da govore o “europskom bolesniku”. Međunarodni monetarni fond predviđa da će Njemačka biti jedino gospodarstvo u skupini G7 čiji će BDP pasti 2023. godine. Dijelom su problemi posredni i stoga su vjerojatno privremeni: slabije kinesko gospodarstvo i utjecaj ruskog rata protiv Ukrajine. Očekuje se i pad proizvodnje. Prijetnje su i konkurentni kineski električni automobili i troškovi postizanja neto nule. Kaskaju i u digitalizaciji. Čak 82 posto birača nije zadovoljno Scholzovom vladom, a državu pogađaju i štrajkovi željezničara, vozača i poljoprivrednika. Index