Nakon izbora u BiH, politička scena potvrđuje svoju nepredvidljivost: dok Denis Bećirović osvaja Predsjedništvo, SDA i HDZ drže ključne parlamentarne poluge, a Milorad Dodik zadržava moć unatoč gubitku formalne funkcije. Uvođenje tehnologije poput skenera smanjilo je izborne manipulacije, no zlouporaba javnih resursa i dalje ostaje problem. Stvarna borba tek počinje kroz složene koalicijske pregovore, raspodjelu mandata u domovima naroda te vječne ustavne i izborne blokade koje zemlju drže u institucionalnom limbu. Višeslav Raos za tportal
Opći izbori u BiH donijeli su pad “građanskih” opcija i uvjerljivu dominaciju nacionalnih stranaka, čime je srušena fama o izbornim krađama. Iz hrvatske perspektive ključan je izbor Darijane Filipović za članicu Predsjedništva BiH, čime je nakon šesnaest godina prekinuto razdoblje Željka Komšića, čiji je DF zabilježio debakl. Uz nju, mandate su obnovili Denis Bećirović i Željka Cvijanović, dok je Bakir Izetbegović dobio znatno manje glasova od vlastite stranke. Analitičari ističu da ovi rezultati vode političkoj relaksaciji, uz neizbježan utjecaj HDZ-a, SNSD-a i predstojeće slagalice oko bošnjačkih partnera. tportal
Na općim izborima u BiH, prema preliminarnim rezultatima, Darijana Filipović (HDZ BiH) uvjerljivo vodi za hrvatsku članicu Predsjedništva, Denis Bećirović za bošnjačku, a Željka Cvijanović (SNSD) za srpsku. SDA je najjača stranka u Federaciji BiH s porastom glasova, dok SNSD dominira u Republici Srpskoj. S druge strane, lider DF-a Željko Komšić ostao je bez mandata u Zastupničkom domu, priznavši poraz i istaknuvši da je došlo do snažne etničke homogenizacije birača. Milorad Dodik je pobjedu svoje stranke simbolično povezao s povratkom Donalda Trumpa na vlast. Index, Jutarnji, tportal
Više od 3,4 milijuna birača u BiH bira novu vlast na državnoj, entitetskoj i županijskoj razini. Ključna novost predstojećih izbora je uvođenje biometrijske provjere otiska prsta i strojnog brojanja glasačkih listića na svih 5200 biračkih mjesta kako bi se spriječile krađe identiteta i prijevare. Izbori se odvijaju u sjeni blokiranih europskih integracija, neprovedene izborne reforme te napetih političkih utrka za Predsjedništvo i parlamente. Pregovori o formiranju nove vlasti očekuju se u tjednima nakon potvrde rezultata, a prve naznake stabilnosti ovisit će o međustranačkim koalicijama. tportal
Idemo ovako. Petljanje Beograda i Zagreba u unutrašnje odnose u Bosni i Hercegovini nije donijelo sreću nikome. Definitivno je nije donijelo državi kao takvoj, kao ni Bošnjacima i ljudima koji osjećaju jednaku pripadnost svim narodima i ideji zajedničke zemlje. Ali nije donijelo nikakvu sreću ni Srbima, ni Hrvatima.
Bosna i Hercegovina jeste kompleksna, vjerovatno i trajno traumatizirana zemlja, umnogome i podijeljena zemlja i razoreno društvo, s nacionalizmom kao neizbježnim načinom života, barem za jedan duži period. I oko toga se ništa neće promijeniti, sve i da sada prestane bitna svjesna uloga Srbije i Hrvatske u političkom životu unutrašnje zemlje, kakvom ju je nazvao Ivan Lovrenović.
No, unatoč tome što prestanak tog uplitanja ne bi ništa bitno promijenio trenutačno, mogao bi barem osvijestiti te ljude da je njihova stvarnost ovdje i sada.
Jer dok god te svijesti nema, imat ćemo kampanju za domaće izbore koja se ne stigne baviti svakodnevnim životom, iz razloga što se vrti oko neostvarenih nacionalističkih planova, najnižih emocija i nemogućnosti funkcioniranja države. Živjeti pak u vječnoj privremenosti i nepovjerenju ne samo da nije neka sreća nego je izvor kontinuiranog stresa koji ne vodi ničemu. Dragan Markovina za Peščanik
Nešto iskreniji uvid u kolektivnu prošlost vodi k neumoljivu zaključku da formacija pod nazivom “narod” u pravilu biva žrtvom svojih adoranata, a ne svojih izmišljenih ili stvarnih neprijatelja, pa je i Raspudićevo skrbništvo nad Hrvatima za Hrvate pogubnije od Komšićeve izdaje. Zbog onih koji bi mogli pomisliti kako ipak postoji nekakav most između nacionalista i antinacionalista, raščistitimo stvar odmah: Raspudić smatra da je postojanje “antihrvatskog člana Predsjedništva BiH” nešto vrlo loše, a ja da je to nešto vrlo dobro. Čak odlično. Samo, nažalost, nedovoljno – jer fenomen još nije uzeo maha kod ostalih konstitutivnih naroda u susjednoj državi. Idejna osnova (mog) prijedloga polazila je od toga da nacionalizam treba poraziti zaoštravanjem njegovih kriterija kako bi oni nakon nekog vremena dobili prihvatljive parodijske oblike. U praktičnome smislu, nema dvojbe da bi Antihrvat, Antibošnjak i Antisrbin u visokome tijelu vlasti funkcionirali sto puta bolje od Hrvata, Bošnjaka i Srbina. Viktor Ivančić
Dvije glavne vijesti s jučerašnjih izbora u Bosni i Hercegovini su pobjeda Denisa Bećirovića i izmjene Izbornog zakona koje je nametnuo Visoki predstavnik Christian Schmidt. Najtužnije u cijeloj kampanji bilo je to što se nitko nije ozbiljno bavio klasnim i socijalnim pitanjima, pa ni nominalna ljevica, pa čak ni u situaciji izvjesnog porasta siromaštva uslijed krize. A da paradoks bude veći, sva tri novoizabrana člana Predsjedništva predstavljaju se kao socijaldemokrati. Stoga je, više nego ikad prije, situacija otvorila prostor da se državno vodstvo počne baviti lijevim temama i stvarnim životom građana. Kada bi se to na kraju dogodilo, predstavljalo bi kopernikanski obrat u političkom životu u Bosni i Hercegovini. Naznake promjene kursa dogodile su se već s pobjedničkim govorom SDP-ova Denisa Bećirovića koji je sa socijalnim pitanjima otvorio nastup, a sada nam ostaje vidjeti je li moguće te namjere pretvoriti u stvarnost i nametnuti te teme kao bitne. Peščanik
Akademik Muhamed Filipović, jedan od vodećih bošnjačkih intelektualaca, izjavio je to u u političkom magazinu “Acta” TV Alfa (video cijelog razgovora starta od te izjave)
Svih 11 hrvatskih EU zastupnika potpisalo je pismo upućeno čelnicima EU u kojem negoduju zbog zakona kojim je Komšić izabran za člana predsjedništva BiH iz reda Hrvata
Ivo Josipović piše za Globus: Politika paradne podrške Hrvatima u BiH je propala. Kako je i zašto Čović dok sam ja bio predsjednik RH s manje glasova nego sad ušao u Predsjedništvo