Izrael kao primjer države koja vodi kvalitetnu demografsku politiku

Izrael je 1948. imao nešto više od 800 tisuća stanovnika, danas broji 8,5 milijuna stanovnika. Rezultat je to promišljene useljeničke politike, ali i kvalitetno realizirane pronatalitetne politike. Stopom fertiliteta od 3,1 Izrael je postala država s najvećom stopom novorođenih u razvijenim državama (prosječna stopa u industrijskim državama iznosi 1,7), ali i mladim stanovništvo u cjelini (otprilike 25% stanovništva je mlađe od 15 godina). Stopa demografskog rasta procjenjuje se na 2% godišnje. Predviđanja izraelskog zavoda za statistiku barataju brojkom od 15 milijuna stanovnika u državi Izrael 2060. godine. Kako to oni uspijevaju – vidi članak. Jutarnji

demografija Izrael

Nismo baš neko plodno tlo

Povjesničar o demografiji: Stanje je loše, ali nije nepopravljivo

Ukoliko se ne stvore uvjeti za rađanje više djece, čime ćemo povećati broj radno sposobnog stanovništva, onda neće biti ni gospodarskog razvoja, a sve veći će problem biti i nalaženje sredstava za mirovine, zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i drugo. Popis stanovništva 2021. pokazuje da je najveći problem u selima. U selima nedostaje mladih ljudi. Napuštanje poljoprivredne proizvodnje, odlaženje sa sela i industrijalizacije kidaju staru autarkičnu strukturu sela te mijenjaju njegovu demografsku sliku. Smatra se da nezaustavljivi procesi starenja počinju kada sudjelovanje stanovništva starijeg od 60 godina prijeđe 12 posto. Svaka mjera koja će potaknuti doseljavanje mladih obitelji u naša sela je dobrodošla. Podrška mladim obiteljima trebala bi biti država, čija je dužnost i omogućiti pravedno društvo u kojem svatko može doprinijeti u skladu sa svojim mogućnostima, uz poštene plaće… u zanimljivom intervjuu za Podravski priča dr. sc. Hrvoje Petrić, koji se dotiče jož zanimljivih tema, poput ekohistorije.

demografija Hrvoje Petrić intervju povijest

Sami, samostalni, sretni. Ali ne i bogati

Veće prilike za single-ekonomiju: Samci postali najbrojnija grupacija u Hrvatskoj

Pinduoduo Reveals China's Rising “Single Economy” Amid Lunar New Year Season - Pandaily

Prema podacima iz posljednjeg Popisa stanovništva, prvi put su najveća grupacija postali samci. Ima ih 399.075 i jedina su kategorija koja je u ovih 10 godina zabilježila rast, i to čak od 7 posto. Na prethodna dva popisa najviše je bilo dvočlanih kućanstava, a 1981. i 1991. – četveročlanih. O kakvim je dramatičnim promjenama riječ vidi se i iz toga što su višečlana kućanstva najmanje zastupljena još od 1991. i njihov je udjel od 1953. do 2021. pao s 32,6 na 12,4 posto. Slično, ali u suprotnom smjeru, mijenjao se udjel samaca – s 14,1 posto 1953. do 27,8 posto 2021., s tim da su posljednja dva desetljeća zaslužna za veći rast udjela nego što se to dogodilo u prethodnih 50 godina. Kao i kompletna hrvatska populacija, i samci su sve stariji – na prošlom popisu starijih od 65 godina prvi je put više od svih onih u dobi prije umirovljenja. Lider

demografija Hrvatska iseljavanje samačka kućanstva

Mamini sinovi i tatine kćeri

Poražavajuće: Više od 350.000 odraslih Hrvata još uvijek živi s roditeljima

6 tipova mladih koji još uvijek žive sa roditeljima — Kar!ke

Prema podacima iz popisa stanovništva 2021. u Hrvatskoj 47 posto osoba starijih od 15 godina ne živi ni u jednoj vrsti zajednice te su posve slobodni, dok gotovo 30 posto osoba starijih od 25 godina živi s roditeljima, izvijestio je Državni zavod za statistiku (DZS). Trendovi s popisa pokazuju da je sve manji broj oženjenih muškaraca i udanih žena, a sve veći broj neoženjenih muškaraca i neudanih žena. Uz to, veći je broj razvedenih, udio obiteljskih kućanstava se smanjuje, a udio samačkih kućanstava raste. Podaci Eurostata pokazuju da su ti trendovi prisutni u većini zemalja EU-a i zrcalno se preslikavaju na Hrvatsku te da su posljedica promjena u društvu kao i usvajanja novih životnih vrijednosti. N1

demografija Hrvatska sociologija

Utješno je da svejedno nema dovoljno vrtića

Hrvatska odumire, 2021. rođeno 22 posto manje djece nego 1998.

Hrvatska je po stopi fertiliteta (broj djece po ženi) među najgorima i u Europi. Iznimka je 2021., u kojoj je Hrvatska bila nešto bolja od prosjeka. U EU se u razdoblju od 2011. do 2021. stopa fertiliteta kretala između 1.50 (2020.) i 1.57 (2017.), a u Hrvatskoj između 1.4 (2015.) i 1.51 (2012.). Neto prirast stanovništva je postaje sve negativniji. Minus je narastao od 5243 stanovnika 1998. do 12.9 tisuća 2003., nakon čega se smanjio na minus 7837 stanovnika 2007., od kada ponovno počinje rasti. 2015. je minus narastao na više od 16 tisuća, a zbog pandemije je vidljiv posebno velik skok u 2020. i 2021. Index

demografija fertilitet

Čega nema, bez toga se ne može

Budućnost gradova: Za kvalitetniji život i rad svojih stanovnika nedostaju im (samo) novac i ljudi

U Hrvatskoj je, prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi, ustrojeno ukupno 555 jedinica lokalne samouprave, od toga je ukupno 128 gradova. Od toga samo 58 gradova ima više od 10 tisuća stanovnika. Većina jedinica lokalne samouprave vodi se kao manji grad, predgrađe ili ruralno područje. Velik dio prihoda gradova dolazi upravo iz prireza i poreza na dohodak. Izmjene zakona donijet će probleme u planiranju financija mnogim gradovima i općinama. O depopulaciji, starenju stanovništva i manjku radne snage da ne govorimo. Rješenje je u decentralizaciji – stvarnoj, ne samo deklarativnoj, i u podizanju kvalitete javnih usluga. Lider

demografija gradovi

Funkcija migracija je gušenje i snižavanje cijene rada

Demograf Tado Jurić: Političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata

Stop ideologiji! Mladi odlaze zbog političara - Večernji.hr

Demograf Tado Jurić tvrdi da političkim elitama odgovara iseljavanje najsposobnijih Hrvata, a krupnom kapitalu masovni uvoz jeftine radne snage: “Tko je krivac za masovno iseljavanje iz Hrvatske? S jedne strane nedostatak radnika u Njemačkoj, a s druge strane korupcija, klijentelizam i licemjerna politika hrvatskih političkih elita koje u iseljavanju vide sredstvo za rješavanje socijalnih problema i kritičara te dobivanje doznaka iz inozemstva. Pojačano iseljavanje smanjuje mogućnost pritiska građana na političke elite jer su oni koji odlaze najsposobniji za iniciranje promjena i najmotiviraniji za promjene. … Funkcija migracija je gušenje i snižavanje cijene rada. Hrvatska prati istu politiku koja je 60-ih u Njemačku dovela gastarbajtere. Njemačka se otvorila jeftinoj radnoj snazi kako bi ugušila pobunu sindikata radi većih plaća. Ista se agenda provodi danas u Hrvatskoj, a uskoro će i u BiH. Na taj se način i dalje potiče iseljavanje domicilne populacije i otvara prostor za tzv. supstituciju stanovništva” Lider

demografija Hrvatska iseljavanje Tado Jurić uvoz radne snage

Znamo zbrajati, ali množenje nam teže ide

Akademik Feletar: Kasno je za prirodnu obnovu nataliteta, no mogli bismo pokušati vratiti emigraciju

Znanost, nažalost, još nije našla neki siguran ključ za rješenje demografskog problema. Zanimljivo, čim je bolji životni standard to je manje rođenih. Možete povećavati naknade, ali ništa se neće dogoditi, čak suprotno. Nema više vrijednosti koje su bile pronatalitetne. Danas će velik broj mladih obitelji, umjesto da imaju dijete, kupiti automobil ili, pak, vole putovati i dijete ih koči u njihovom stilu života. Teško je znati što napraviti. Istovremeno imamo brojne mjere, besplatne udžbenike, vrtiće, školske kuhinje, a bit će toga sve više. To će možda usporiti proces depopulacije, ali neće ga riješiti. Bilo bi dobro kad bismo privukli kulturološki nama slične, prije svega našu emigraciju iz Južne Amerike, gdje je standard niži nego ovdje i tu bi moglo biti rezultata. U Francuskoj polako raste prirodni prirast, što je posljedica smislene demografske politike, koju je još 60-ih godina prošlog stoljeća uveo Charles de Gaulle. Akademik Dragutin Feletar za lokalni portal ePodravinu.

demografija Dragutin Feletar natalitet

Profesija: informirani optimist

Šonje: Može li se Hrvatska za 10 godina vratiti na 4 milijuna stanovnika?

Velimir Šonje donosi brojke koje bi mogle umanjiti histeriju zbog imigranata, a možda nekome pomogne da malo izliječi povijesnu anksioznost „jer nestajemo“. Svi podaci su izvedeni iz Priopćenja DZS-a od 22. srpnja. Prva slika pokazuje tri stvari:

Veliki rast iseljavanja završen je 2017., ali iseljavanje još uvijek traje (oko 40,000 na godinu), uz jednokratno izraženiji pad 2020. zbog pandemije.
Od 2018. traje veliki val useljavanja u Hrvatsku (očita je korelacija s gospodarskim oporavkom nakon krize 2009.-2015. Taj val se, izgleda, stabilizira na razini 30-40 tisuća osoba na godinu.
Blagi pad iseljavanja i veliki porast useljavanja doveo je neto migracije (migracijski saldo) gotovo do nule, pa možemo reći da je val velikog gubitka stanovništva kroz migracije završen (stavimo li kriterij za pojam „značajno“ na saldo od -10,000 ljudi na godinu). Val je trajao 2014.-2018. zbog pojave aspiracijske emigracije nakon ulaska u EU u uvjetima ekonomske krize

Bio bih preveliki opstimist kada bih zaključio da je uz dobre politike i malo sreće moguće ponovno dostizanje broja od 4 milijuna stanovnika na sljedećem popisu (nakon 3,88 milijuna na popisu 2021.). Odgovor na pitanje iz naslova glasi: ne, nije moguće… – piše Velimir Šonje za Ekonomski lab.

demografija Velimir Šonje

Loša i dobra vijest: Starimo, jer duže živimo

Zanimljiva interaktivna grafika o starenju stanovništva Europske unije

Gomila zanimljivih podataka smještena je u nekoliko interaktivnih grafova Eurostata o demografiji EU iz kojih možete izvući mnoštvo informacija (ovo gore je samo jedan od grafova). Medijalna dob stanovnika svih država konstantno raste, no kod nekh ide brže kod nekih sporije, Talijani najbrže stare, prosječna starost im je porasla za 20 godina 7,2 godine! Također raste udio stanovnika starijih od 80 godina – 2001. je bilo 3,4% stanovnika starije od 80 godina, 2021. već 6%. Rast populacije do 2020. u 2021. je bio pad. Više je žena nego muškaraca – 229 milijuna žena i 219 milijuna muškaraca. U Hrvatskoj na 100 muškaraca dolazi 105,4 žene. Koliko brakova se razvodi… Klikajte, mnogo toga možete doznati, uspoređujte sa prosjekom EU i drugim zemljama. Via Ekonomski lab

demografija infografika

Velesili baš ne ide sve po planu

Rusija je pred demografskom katastrofom

Loša demografska slika je problem gotovo svih modernih društava, od SAD-a i Europske unije do Kine, ali ako se tom problemu doda problem iseljavanja, situacija postaje dramatična. Posebno ako država ima ambicije da postane velesila. Još u siječnju ove godine je državna statistička agencija Rosstat objavila da se tijekom 2021. stanovništvo Rusije smanjilo za gotovo milijun ljudi. To je najveći pad još od Drugog svjetskog rata. Invazija na Ukrajinu je dovela do egzodusa stanovništva iz Rusije, uglavnom mladog i visokoobrazovanog. Velik je to gubitak ljudskog kapitala, kvantitativno i kvalitativno. Osim što odlazak mladih smanjuje mogućnost za demografski oporavak u budućnosti, gubitak obrazovanog stanovništva smanjuje potencijal za gospodarski rast. Index

demografija Rusija