Jedemo uvozno: Opet raste deficit u proizvodnji hrane - Monitor.hr
07.12.2021. (14:00)

Tuđe je naše

Jedemo uvozno: Opet raste deficit u proizvodnji hrane

Prošla godina zapamćena je po smanjenju deficita vanjsko-trgovinske razmjene poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za čak 32 % u odnosu na 2019., no ove se godine vraćamo na stare navike pa je primijećen njegov rast od 7, 5 %. Uvoz je porastao za 12,3 %, a izvoz za 14,6 %. Samoodrživost u vidu prehrambenih proizvoda i u prerađivačkoj industriji tako još nećemo dostići, u prvoj smo na 31 % kapaciteta, a u drugoj na 51 %, iako pojedine kulture bilježe i suficit, primjerice žitarice i uljarice. Riba, mesne i riblje prerađevine te duhan također ukazuju na mogućnost samodostatnosti. Kritično su deficitarni meso, mlijeko i jaja, hrana za životinje te povrće. Tportal


Slične vijesti

29.07. (16:00)

Daju ti pare za prekvalifikaciju

Plaćaju poljoprivrednicima da prestanu s proizvodnjom – UK uvodi novi program

Vlada Ujedinjenog Kraljevstva je uvela novi program koji poljoprivrednicima nudi paušalna, fiskalna novčana plaćanja da se prestanu baviti konvencionalnom poljoprivredom, proizvoditi hranu te prodaju svoju zemlju, izvijestio je Natural News. Program je nazvan “Shema osnovnog plaćanja”, a cilj mu je da se ispune agende zelene politike. Za razliku od nizozemske vlasti, koja želi pod pritiskom provesti reforme, u UK su se odlučili za drugačiju taktiku. Oni koji prihvate gotovinu, moraju ili otići u mirovinu ili preuzeti drugi posao kojeg im vlada odobri. Navode da se stariji farmeri ne mogu prilagoditi novim zahtjevima i da oni koji ne žele mijenjati svoje poljoprivredne metode, mogu odustati od proizvodnje ili prodati svoju zemlju. Alternativne, ekološki prihvatljive tehnike usvojit će novi farmeri. Agroklub

01.07. (00:00)

Makar obrađivati vlastiti vrt

Panel rasprava: Kako mlade vratiti polju?

Mladi poljoprivrednici u Europskoj uniji proizvode tek 11% ukupne poljoprivredne proizvodnje, a u Hrvatskoj su podaci još i porazniji. “Kako mlade vratiti polju?” pitanje je na koje su odgovor potražili mladi poljoprivrednici iz Slavonije i Dalmacije u okviru panel rasprave održane tijekom studijskog putovanja mladih poljoprivrednika iz Splitsko-dalmatinske županije. Agroklub

30.06. (15:00)

Još da to naši prepoznaju, gdje bi nam bio kraj

Precizna poljoprivreda: ključ modernizacije

Precizna poljoprivreda je relativno nova grana poljoprivrede koja služi kao nadopuna i korekcija konvencionalnoj poljoprivredi na način da omogućuje detaljan i sveobuhvatan pogled na poljoprivrednu praksu. Pogled precizne poljoprivrede na proizvodnu površinu se bazira na „rastavljanju“ te površine na niz manjih površina koji se zasebno promatraju. Takvim pogledom dobivamo precizne informacije o pojedinim dijelovima proizvodne površine, što nam omogućuje različito odnošenje za svaku od tih površina pa tako i biljkama na njoj. U razvijenim dijelovima svijeta ova tehnologija koristi se dugi niz godina. Razlog je uočavanje benefita pri donošenju odluka ključnih za profitabilno obavljanje poljoprivredne djelatnosti. Poljoprivrednici diljem svijeta svakim danom sve više koriste pojedine sustave precizne poljoprivrede pa se tako ona sve više širi i postaje uobičajen alat poljoprivrednika. Green

09.06. (15:00)

Alat, a na oružje

Apsurd lošeg prijevoda: Poljoprivrednicima zabranjena motika

Ako ima motike, nema potpore. Prema novoj mjeri u ekološkoj poljoprivredi od korisnika se očekuje da korov uklanja priključnom opremom poput malčera, četke i drugih traktorskih priključaka, što je kod posebno gustih redova gotovo nemoguće. Iako je ideja bila smanjiti upotrebu pesticida i motivirati poljoprivrednike da korove uklanjaju mehanički umjesto da “špricaju”, mehaničko je protumačeno kao “mehanizirano” tako da je dozvoljena isključivo upotreba mehanizacije. To će, smatraju, velikim proizvođačima ponovo otvoriti priliku za povećanjem poticaja primjerice kroz mjeru za poticanje raznolikosti gdje je na gospodarstvu većem od 30 ha dovoljno uzgajati 4 različite kulture s tim da glavna kultura može zauzimati 70% površina. Novi prijedlog plana ne rješava niti najapsurdnije probleme poput zabrane korištenja motike, a rascjepkat će ukupna sredstva tako da malim proizvođačima neće predstavljati nikakvu motivaciju da se uključe u ekološku proizvodnju ili održavaju ekološki važna staništa. Agroklub

20.05. (12:00)

Samo Tomo Vinković

Teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu

Poljoprivredna mehanizacija je napravila pravu revoluciju u poljoprivredi. Omogućila je razvoj ovog sektora, obradu većih površina i više prinose uzgajanih kultura. Pored pozitivne strane javile su se i mane, a jedna od njih je zbijanje zemljišta. Švedski znanstvenici su objavili analizu u Zborniku Nacionalne akademije znanosti (PNAS) kojom tvrde da je teška mehanizacija odgovorna za uništavanje skoro petine obradive zemlje u svijetu. Osim gubitka plodnosti, ova pojava dovodi do pojave poplava. Dugoročnim terenskim proučavanjima je dokazano da zbijanje tla teškom mehanizacijom može dugoročno narušiti njegovu funkcionalnost. Analizirani su utjecaji težine kombajna i poljoprivrednih guma, a pokazalo se da je tzv. stres tla na površini skoro konstantna od 1960-ih do danas, dok se stres u podzemlju, tj. u zoni korijena biljaka, stalno povećava. Agroklub

13.05. (15:00)

Ništa nam ne ide na ruku

Ukrajina posijala manje jarina, Tursku muči suša, a Rusija najavljuje rekorde

Ukrajina je u ovoj godini zasijala oko sedam milijuna hektara jarih usjeva, što je 25 do 30 posto manje nego u istom razdoblju 2021., a uvjetovano je, osim ratom i vremenskim prilikama. S obzirom da Ukrajina i Rusija pokrivaju 29 posto svjetskog izvoza pšenice, nesumnjivo je da će zbog čitave situacije koja je svakim danom sve gora, doći do prehrambene krize. Tim više što se i za ovu godinu prognozira suša. Proizvodnja ječma u Turskoj je gotovo prepolovljena, na 4,5 milijuna tona u marketinškoj 2021/22 godini, a sve zbog suhog vremena. Rusija predviđa da će u 2022. požnjeti 87 milijuna tona pšenice, u odnosu na rekordnih 86 mil. t proizvedenih u 2017. godini. Agroklub

06.05. (22:00)

Bit će hrane, ali ne baš jeftine

Iz EU kritiziraju širenje straha zbog nestašice hrane

Iako je rat u Ukrajini izazvao ozbiljne probleme na tržištima pšenice i kukuruza, kao i logističke i financijske probleme, u priopćenju Europske Komisije o sigurnosti hrane, objavljeno još u ožujku, zaključuje se da ne postoji rizik od nestašice hrane u EU. Oni koji nisu na početku voljeli Farm to Fork (Od polja do stola), iskoristili su rat kao izgovor da se vrate na svoje stare pozicije i pokušaju spriječiti provođenje ciljeva Strategije. Iz EK ističu kako treba shvatiti da je Strategija pokušaj da se oporavi poljoprivreda, a ne da ju se kažnjava razornim efektima gubitka bioraznolikosti i klimatskih promjena, a koje imaju na globalnu proizvodnju hrane. Agroklub

06.04. (10:00)

Kad priroda napravi odmazdu

Ogromni oblak nad usjevima u Slavoniji

Nekoliko poljoprivrednika iz Slavonije javilo se redakciji emisije ‘Plodovi zemlje’ žaleći se na golemu štetu koju divlje ptice rade na usjevima. Što posiju, ptice sve pojedu. I tako godinama. Divlje guske dolaze jer se u Oriovcu nalaze ogromni ribnjaci. Pod vodom je površina od oko 2 tisuće hektara. Tu je proglašen ornitološki rezervat za ptice žličarke. Iz godine u godinu, kaže Iva Ivezić iz obližnjeg Radovanja, dolazi ih sve više pa je i šteta na usjevima sve veća. HRT

24.03. (08:00)

Okrenimo se zemlji svi

Poljoprivreda globalno ulazi u veliku krizu

Zapadne sankcije Rusiji poremetile su isporuke tih ključnih sirovina diljem svijeta. Visoke cijene gnojiva natjerale su poljoprivrednike diljem svijeta da smanjuju upotrebu istog, a pritom smanjuju i količinu zemlje na kojoj sade. Globalne cijene gnojiva bile su visoke i prije ruske invazije. Svjetska banka je prošlog tjedna priopćila da se niz zemalja u razvoju suočava s kratkoročnim nedostatkom pšenice zbog velike ovisnosti o ukrajinskom izvozu. No kriza s gnojivima je u nekim aspektima još više zabrinjavajuća. Rusija predstavlja oko 22% svjetskog izvoza amonijaka, 14% svjetskog izvoza uree i oko 14% monoamonijevog fosfata – sve to su ključne vrste gnojiva. Advance