Jesu li lajkovi na Instagramu vrijedni štete u polju? - Monitor.hr
11.05.2023. (18:00)

Otvoriti OPG za selfieje i naplaćivati

Jesu li lajkovi na Instagramu vrijedni štete u polju?

Tko god da ima priliku, stat će uz tablu uljane repice i “opaliti” jednu, dvije, više njih, sve dok ne uspije, fotografiju koja će na društvenim mrežama prikupiti more lajkova i komentara. Uskoro će i pšenica krenuti s klasanjem pa će i ona biti vrlo dobra pozadina za ljubitelje prirode i Instagrama, Facebooka i drugih platformi na kojima će moći objaviti svoje uratke. Negdje imaju problema s turistima i influencerima koji idu dotle da beru ili čak čupaju lavandu s korijenom kako bi dobili savršenu fotografiju. Ono o čemu većina ne razmišlja je – kakvu štetu pravi dok traži savršen kadar? Netko će reći – polje je ogromno, tih nekoliko izgaženih metara nikome neće naštetiti. No, polomljena stabljika podložna je bolestima koje se onda mogu proširiti i na ostale. Agroklub


Slične vijesti

Ponedjeljak (09:00)

Povratak prirodi

Vrtlarija Kalići iz Vodnjana u dokumentarncu poznatog britanskog vrtlara

Biljke u Vrtlariji Kalići rastu na otvorenom cijele godine uz minimalnu zaštitu tijekom zime. Takve biljke su otporne, izdržljive i zdrave. Mali broj biljaka ipak zahtijeva zimsku zaštitu te ih spremaju u negrijani plastenik. Najveći apsurd, kažu Davor Cetina i Mirko Kovačević, je kako su stranci patentirali našu hrvatsku i zaštićenu Dubrovačku zečinu Centaurea ragusina. “Nisu oni usamljeni primjer, to rade Nijemci, Britanci. Svi nam kradu biljke iz prirode. Izmisle neko ime iz njihove britanske povijesti i onda je to nova biljka“, upozoravaju. U takvim situacijama država treba reagirati, ističu. Koliko su zapaženi u inozemstvo, dovoljno govori činjenica da su završili i u dokumentarnom serijalu Montyja Dona, britanskog dokumentarista. Agroklub

27.09. (01:00)

Zamisli za sto godina: Ovakav je kolač od domaćeg slavonskog kokosa moja baka radila

Klimatske promjene donose novosti u poljoprivredu, moći ćemo uzgajati tropske kulture

Sve je to novo normalno. Vremenske nepogode uzrokovane globalnim zagrijavanjem iz temelja mijenjaju najvažniju proizvodnju na svijetu, onu hrane. Poljoprivrednici koji neće mijenjati svoj pristup proizvodnji jednostavno neće moći opstati na tržištu. Podaci Ujedinjenih naroda za 2018. i 2019. kažu da su površinske temperature od druge polovice 19. stoljeća u Europi porasle za gotovo 2 °C, što je oko 0,9 °C više nego u ostatku svijeta. Vezano za stočarstvo, klimatske promjene i povećanje sušnih razdoblja, vjerojatno će utjecati na smanjenje proizvodnje mlijeka, kvalitetu proizvoda i smrtnost životinja, njihovo reproduktivno zdravlje i porast osjetljivosti na bolesti.

Također, utječu na razvoj pčelarstva, proizvodnju meda i ostalih vezanih proizvoda, stoji u Studiji utjecaja klimatskih promjena na poljoprivredu. Postoji i realna mogućnost uzgoja dvije ili više različitih kultura – poslije žitarica i krumpira uzgojiti kukuruz ili soju u istoj godini. Pozitivna je i mogućnost proširenja uzgojnog područja kao i uzgoj tropskih i suptropskih kultura na područjima na kojima to do sada nije bilo moguće. Poslovni

23.09. (17:00)

Traktori koji voze sami – jer je poljoprivrednicima prelagano

Četvrta poljoprivredna revolucija: Dronovi, robotski kombajni i pametni sustavi navodnjavanja

Do 2050. godine svjetska populacija mogla bi doseći 10 milijardi, što zahtijeva povećanje proizvodnje hrane za 50%. Četvrta tehnološka revolucija u poljoprivredi donosi autonomne traktore, dronove, robotske kombajne i pametne sustave navodnjavanja. Ove inovacije, uključujući vertikalnu poljoprivredu i precizne sijačice, usmjerene su na povećanje efikasnosti, smanjenje otpada i očuvanje resursa. No, tehnologija sama nije dovoljna; potrebna je i bolja iskoristivost tla, smanjenje otpada te održivi pristupi za postizanje ciljeva. Bug

21.09. (15:00)

Neka nam je Istra - bistra!

Kad mulj više nije u modi: Kako su vatrogasci i ovce spasili povijesni vodeni biser

Lokve, kao najstariji izvor pitke vode, često su nestajale zbog zapuštenosti, ali stanovnici Loborike u Istri odlučili su spasiti svoju. U suradnji s vatrogascima i stručnjacima, započeli su čišćenje i obnovu lokve, uklanjajući mulj, rogoz i smeće. Akcija je uključila cijelu zajednicu, uključujući staro i mlado, s ciljem očuvanja prirodnog okruženja za lokalni biljni i životinjski svijet. Ova inicijativa, podržana Zakladom Istra, ne samo da revitalizira ekosustav, već i povezuje ljude kroz rad i brigu za okoliš. Agroklub

17.09. (10:00)

Gnoj je zlato, samo nedostaje politička volja

Ispasi ili propasti: Kako balega postaje ključ bioraznolikosti

Izmet stoke na pašnjacima postaje izvor života za kukce, a time i ptice. No, bez pašnjaka i pravilne uporabe stajnjaka, prirodna raznolikost propada. Njemačka ekološka zaklada NatureLife upozorava da monokulture i tvornički uzgoj zagađuju okoliš, a ptice ostaju bez hrane. Predlažu uzgoj vodenih bivola, no politička podrška izostaje, dok se milijarde ulažu u proizvodnju kukuruza. Iako lokalni projekti pašnjaka donose nadu, birokracija i spora provedba guše brze promjene potrebne za očuvanje prirodnih staništa. Agroklub

26.08. (14:00)

Robotraktor

Nova generacija poljoprivrednika, umjesto na polju, upravljat će traktorima putem aplikacija

Američka tvrtka Sabanto, specijalizirana za autonomnu poljoprivrednu tehnologiju, zapošljava operatere za upravljanje flotom “robotskih” traktora u Amesu, američkoj državi Iowa, piše Future Farming. Posao uključuje daljinsko upravljanje, nadzor i pružanje tehničke podrške. Operateri upravljaju putem zaslona računala, što im omogućuje nadzor više vozila istovremeno. Kako ističu u Sabantu, “virtualni” traktoristi pokrivaju više hektara i sustava u usporedbi s tradicionalnim vozačima, što može značiti i bolju zaradu. Agroklub

24.08. (20:00)

Nismo se snašli

Ivan Malić: Ključni problem hrvatske poljoprivrede je produktivnost, europski okvir je rješenje

Već tri desetljeća slušamo o problemima u poljoprivredi, ali pomaci su izostali. Hrvatska godišnje proizvodi oko 4 milijarde eura u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, na milijun hektara, što je usporedivo s rezultatima iz 1990. godine. Istovremeno Nizozemska na 2 milijuna hektara izvozi 124 milijarde EUR – rekao je za N1 poljoprivredni konzultant Ivan Malić. Prehrambena industrija još uvijek nam se nalazi u 90-ima, a hrvatski seljak nastavlja proizvoditi pšenicu i kukuruz zbog navika, iako tržište za pšenicu nije dovoljno razvijeno. Imamo veliki potencijal, a posljednjih 11 godina i okvir koji omogućava dugoročno ulaganje, kaže. Unatoč uvriježenom mišljenju da je Hrvatska idealna zemlja za poljoprivredu, Malić ističe kako i mi imamo svoje klimatske i zemljišne limite. Agroklub

22.08. (17:06)

U četiri godine cijene biljnih proizvoda porasle za gotovo 36 posto

08.08. (22:00)

Ajmo se latiti motike

Najgori u EU: moramo uvoziti 55 posto povrća i čak 65 posto voća

Nastavljen je osjetan pad domaće poljoprivedne proizvodnje u Hrvatskoji ove godine. Izvoz nam gotovo stagnira, uvoz je rastao za 11 posto, a pokrivenost uvoza izvozom s lanjskih 68 pala je na 62 posto. Posebno brine struktura vanjskotrgovinske razmjene: 74 posto suficita čine uljarice i žitarice, a s druge strane uvozimo velike količine mesa, mlijeka, voća i povrća. Samodostatnost u jajima predlani je iznosila 80 posto, u mlijeku 53 posto, povrću 47 posto, a voću 39 posto, otkrivaju službene brojke Ministarstva. Dovoljno za vlastite potrebe i izvoz proizvedemo tek žitarica, uljarica i životinjskih iznutrica. Danica

10.07. (18:00)

Dođu ti raditi, a još ti i plate!

Potencijali agroturizma: Postoje turisti koji žele pomusti krave, umijesiti kruh, pokositi travu…

I sve je više onih koji žele iskusiti autentičan život na selu – umijesiti kruh, procijediti mlijeko, nahraniti kokoši, pokositi travu, obrati voće … – ma gosti za poželjeti, rekao bi jedan prosječan seljak kojem je ovo prilika i za dodatnu zaradu. U Crnoj Gori postoji stranica visitvillage.me, koja upravo takvim klijentima nudi besplatnu promociju i kako kažu za Agroklub, raduju se trenutku kada će im se pridružiti domaćinstva iz Hrvatske. Riječ je o projektu koji predstavlja inovativni pristup spajanju tradicionalnog ruralnog turizma s modernim potrebama za fizički aktivnim odmorom u prirodi uz stjecanje novog iskustva i spoznaju tradicije gospodarstva, lokaliteta… vlasnik besplatno kreira profil svog gospodarstva, poput onih na društvenim mrežama. Tu navodi i cijene boravka i sve ono što može ponuditi posjetiteljima.