Jesu li lajkovi na Instagramu vrijedni štete u polju? - Monitor.hr
11.05. (18:00)

Otvoriti OPG za selfieje i naplaćivati

Jesu li lajkovi na Instagramu vrijedni štete u polju?

Tko god da ima priliku, stat će uz tablu uljane repice i “opaliti” jednu, dvije, više njih, sve dok ne uspije, fotografiju koja će na društvenim mrežama prikupiti more lajkova i komentara. Uskoro će i pšenica krenuti s klasanjem pa će i ona biti vrlo dobra pozadina za ljubitelje prirode i Instagrama, Facebooka i drugih platformi na kojima će moći objaviti svoje uratke. Negdje imaju problema s turistima i influencerima koji idu dotle da beru ili čak čupaju lavandu s korijenom kako bi dobili savršenu fotografiju. Ono o čemu većina ne razmišlja je – kakvu štetu pravi dok traži savršen kadar? Netko će reći – polje je ogromno, tih nekoliko izgaženih metara nikome neće naštetiti. No, polomljena stabljika podložna je bolestima koje se onda mogu proširiti i na ostale. Agroklub


Slične vijesti

Četvrtak (19:05)

Koliko znate o hrani i poljoprivredi? Zaigrajte kviz i saznajte

24.08. (20:00)

Sve smo zatrovali

Iako herbicidi i gnojiva ostaju dugo u tlu, a nađu se i u pojedinim kulturama, nije poznato koliko su zapravo štetni

Od herbicida najviše se koriste sredstva na bazi glifosata. Ovaj totalni herbicid čija je upotreba trebala biti zabranjena krajem 2022. godine, i dalje se koristi. U pozadini i ove priče je novac jer se godišnje troši na tisuće tona ovog herbicida, a novčani iznosi dolaze i do nekoliko milijardi eura. Najveći problem je što se teško može ustanoviti koliko glifosata ima u tlu jer ga mnogi koji žive na selima, pa čak i u predgrađima, koriste za suzbijanje korova na međama sa susjedima ili ako im dvorište izlazi blizu ceste. Drugim riječima lijeni su pokositi travu u dvorištima duž ograda pa se često može vidjeti uži, žuti, pojas sasušene trave oko ograda. Dokazano je da glifosat i ostali herbicidi ostaju dugo u tlu, gdje aktivne tvari mogu ostati i više od šest mjeseci. Mineralna gnojiva, pogotovo ona s puno dušika, razgrađuju humus koji najviše odlazi u atmosferu u vidu dušikovih oksida, te dolazi do smanjenja mikrobiološke aktivnosti u tlu. Agroklub

17.08. (16:00)

I ovce i novce

Korištenje poljoprivrednih površina za proizvodnju energije uz tradicionalnu uporabu ima velik potencijal

A potiče i bioraznolikost. Na jednoj od najvećih solarnih elektrana u Austriji, koja se nalazi u 22. bečkom okrugu i postavljenoj 2021., koristi se 400 dvostranih okomitih modula. Na površini od oko 5.000 metara kvadratnih oni proizvode energiju na obje strane panela, a istovremeno omogućavaju poljoprivrednu obradu zemljišta. Tako se proizvodi i hrana i zelena električna energija, godišnje oko 184.380 kilovatsati. Oko 85 posto površine koristi se za ratarstvo, oko 14 posto za takozvane cvjetne trake koje uključuju mješavinu trava ili cvijeća i osiguravaju stanište za oprašivače i samo jedan posto za fotonaponske konstrukcije. Dvostruko korištenje zemljišta ekonomski je isplativije od samog uzgoja kultura budući da poljoprivrednik proizvodnjom električne energije stvara dodatni prihod. Bug

31.07. (21:00)

Leteća poljoprivreda

Poljoprivrednici testirali sjetvu dronom: Dva hektara posijali za dvije minute

Tri njemačka poljoprivrednika testirala su sjetvu pomoću drona, piše Agrarheute. Brojne su predrasude koje prate novu tehnologiju i još uvijek vlada nepovjerenje. Kod većine vlada strah da ovakva sjetva daje neravnomjernu distribuciju sjemena na sjetvenoj površini, nema dobrog kontakta s tlom, očekuju previsoke troškove. Sjetva dronom je obavljena za usijavanje sjemena u pšenicu prije žetve, a nakon žetve slama je ravnomjerno rasipan. U ovom slučaju slama djeluje kao malč, osigurava bolji kontakt sjemena za zemljištem i čuva vlagu. To omogućava brže i ravnomjernije nicanje. Prednost je velika ušteda vremena. Sjetva 2 ha je završena u roku od 2 minute. Obrada tla se smanjuje na minimum. Veliki je doprinos u borbi protiv suše i erozije. Jedina mana koja se pokazala tijekom rada je mali kapacitet baterije. Agroklub

04.06. (13:08)

Buduće generacije jest će manje kruha i neće piti kavu

Klimatske promjene utjecat će na dostupnost hrane

Berba kakaa u Kamerunu

Prema jednoj studiji, dugotrajne, ekstremne suše vjerojatno će do kraja stoljeća utjecati na više od polovice globalne proizvodnje pšenice. Jedan od razloga su visoke temperature koje povećavaju transpiraciju, što uzrokuje sušu i nizak prinos. Ekstremne vremenske nepogode, poput porasta razine žive, prekomjerne količine oborina i trajne vlažnosti imat će ozbiljne posljedice na proizvodnju kave u mnogim dijelovima svijeta. Znanstvena studija tvrdi da bi svijet do 2050. mogao izgubiti polovicu zemljišta na kojima se uzgaja kava. Procjenjuje se da je riža glavna namirnica više od polovice svjetske populacije, od koje gotovo milijarda živi na područjima pogođenima glađu i siromaštvom. Obalne poplave sve su češće na poljima riže, primjerice u Bangladešu, što uvelike ugrožava nasade i žetvu i distribuciju ove namirnice… Green

01.06. (20:00)

Energija koja hladi

U Hrvatskoj će niknuti prva agrosolarna elektrana

Agrosolarstvo je grana industrije koja spaja dvije komplementarne djelatnosti – proizvodnju električne energije iz obnovljivih izvora te poljoprivredu, odnosno stočarstvo. U kombinaciji s fotonaponskim panelima, koji se pažljivo raspoređuju iznad usjeva, poljoprivredni proizvodi zaštićeni su od visokih temperatura i ekstremnih vremenskih uvjeta. Time dolazi do smanjenog isparavanja i povećanja vlažnosti tla te rasta proizvodnje električne energije. Koristi ove kombinacije su višestruke. Bug

21.05. (01:00)

Kakva ti je šuma, takva ti je marža

Nova pravila za proizvode koja dolaze iz zemalja gdje su šume iskrčene i degradirane

Vijeće Europske unije je napokon dalo zeleno svjetlo za uredbu koja ima za cilj minimiziranje rizika od krčenja i degradacije šuma povezanih s proizvodima koji se plasiraju ili izvoze na EU tržišta. Uredba postavlja obavezna pravila za sve trgovce i operatere koji plasiraju, stavljaju na raspolaganje ili izvoze proizvode kao što su palmino ulje, goveda, drvo, kavu, kakao, kaučuk i soju. Pravila se također primjenjuju i na niz izvedenih proizvoda kao što su čokolada, namještaj, proizvode od papira i odabrani derivati ​​na bazi palminog ulja. Od distributera će se tražiti da prate robu koju prodaju, sve do parcele na kojoj su proizvedeni. Pravila uzimaju u obzir i zaštitu ljudskih prava te autohtonih naroda. Agroklub

12.05. (14:00)

Neželjena kultura

Zašto za neku biljku kažemo da je korov

Kad vidimo prirodnu livadu nikada nećemo reći da je neka vrsta korov, jer je to njeno prirodno stanište. Međutim, kada vidimo papriku kako raste u usjevu pšenice označit ćemo ju kao korov. Korovske su biljke sve one koje ometaju rast naših uzgajanih kultura, koje se s njima natječu za hranu, vodu, prostor i svjetlost. Djeluju na smanjenje prinosa, ali i na pojavu biljnih bolesti i napad štetnika. Možemo reći da su to biljke koje nismo zasadili, koje su nikle na “pogrešnom” mjestu i da se odlikuju jakim kompeticijskim osobinama, brzo rastu i razvijaju se. Još jedna njihova karakteristika je što se brzo šire i zauzimaju prostor. Agroklub

31.03. (19:00)

Nije isplativo

‘Slavonija nas može prehraniti’, ali svejedno uvozimo

Gotovo da nema grane u gospodarstvu koja je lošija od poljoprivrede u Hrvatskoj. Iako imamo resurse i područje da se praktički sami prehranimo, i dalje uvelike ovisimo o uvozu. Kako navodi N1, s nešto manje od tri milijarde eura Hrvatska čini jedva 0,7 posto ukupne ostvarene godišnje vrijednosti u poljoprivrednoj industriji cjelokupne Europske unije. Točnije, trenutno ne proizvodimo dovoljno poljoprivredno-prehrambenih proizvoda za vlastite potrebe. Slaba nam je proizvodnja voća, povrća, biljnih ulja, mliječnih proizvoda, jaja, vina, meda i mesa. Pokazuje to stupanj samodostatnosti, jedan od važnijih pokazatelja stabilnosti i razvijenosti poljoprivrednog tržišta neke zemlje. Green