Jurica Pavičić, dekan EFZG-a: Gdje bi Nikola Tesla bio da ga je društvo gledalo kao propalog studenta? - Monitor.hr
18.12.2021. (13:00)

Nema mjesta za gledanje van okvira

Jurica Pavičić, dekan EFZG-a: Gdje bi Nikola Tesla bio da ga je društvo gledalo kao propalog studenta?

Jesmo li mi stvarno dobri samo zbog zadovoljavanja kriterija? Fakulteti su institucije u kojima istraživači pišu članke, ali hoće li gospodarstvenici čitati te članke i iskoristiti nova saznanja? Jesmo li mi procjene zapravo prilagodili tome kako se radi vani jer smo mala zemlja koja nema toliko tradicije u nekim elementima obrazovanja? Dalje ističe kako nas još nešto jako muči: Bi li se ljudi koji su nekada mijenjali svijet uklopili u obrazovni sustav? Bi li mi njih ozbiljno shvatili? Mi se nekada sami cenzuriramo jer unositi promjene znači rizik. Taj rizik treba podnijeti i odlučiti da se te promjene uvedu. Čak kad je i te promjene moguće uvesti, lakše je biti u sigurnosti Platonove špilje i biti u poznatom okružju. Danas bi, recimo, Leonarda Da Vincija zvali “lijeni Pero” jer ne zna čime bi se bavio. Svaka  bi obrazovna institucija trebala biti u stanju privući nekog takvog tko ima cijeli niz interesa. Treba ga prihvatiti i pružiti nešto dobro. Netokracija


Slične vijesti

26.02. (07:35)

Na kanadskom sveučilištu svijet Minecrafta koriste za aktivno učenje

16.01. (23:00)

Vivat academia, vivant professores

Puljak: Zašto su doktorski studiji u Hrvatskoj tako neuspješni?

Novac od školarina doktorskog studija je problematičan jer se na doktorske studije ne gleda kao na pogon kojem je jedini cilj dovesti studenta do doktorata, nego uglavnom kao na dodatni izvor novca za visoka učilišta. Ako netko usput još i doktorira – super. A te cijene školarina mogu biti vrlo paprene. Upisom 20 studenata u jednoj akademskoj godini takav studij uprihodi gotovo 2.5 milijuna kuna. Naravno, školarina mnogih doktorskih studija u Hrvatskoj mnogo je manja, ali svejedno svojim ustanovama osigurava pristojan dodatni prihod. Osim novca, drugi mogući razlog (ne)uspjeha doktorskih studija u Hrvatskoj je nedostatak (dobrih) mentora. Doktorski studij ne može se završiti samo polaganjem ispita. Studenti trebaju provoditi originalno istraživanje i onda to svoje istraživanje opisati u doktorskoj disertaciji. Na pojedinim studijima to istraživanje treba i objaviti u međunarodnim znanstvenim časopisima da bi se uopće stekao uvjet za obranu. Jedan od problema doktorskih studija je i loš način izbora kandidata. Index

01.11.2021. (20:00)

Mali riječki građani

Novinari na satu Građanskog odgoja s učenicima riječke škole. Kažu da sva djeca u Hrvatskoj trebala bi imati ovaj predmet

U Rijeci se već šest godina provodi Građanski odgoj po posebnom modulu izvannastavne aktivnosti, a trenutačno ga pohađa 20-ak % učenika viših razreda osnovnih škola. Dostupan je u 22 od 25 riječkih osnovnih škola, a model preuzimaju i drugi gradovi i županije. Novinari Telegrama u članku opisuju jedan sat kojem su nazočili i promatrail kako se odvija nastava. Istraživanja su pokazala da su učenici koji pohađaju GOO u završnim mjerenjima imali značajno više rezultate na testu znanja o relevantnim temama od učenika koji ga nisu pohađali, a njihovi dojmovi mogu se sažeti u nekoliko osnovnih vještina kojima su ovladali: lakše prihvaćaju razlike, bolje se izražavaju te im je lakše reći “ne” i izraziti vlastita stajališta. Telegram

21.08.2021. (21:00)

Još jedan centar obrazovanja

Privatno Visoko učilište ‘Algebra’ dobiva svoj kampus

Zagreb će na proljeće iduće godine biti bogatiji za još jedan obrazovni kampus jer će, uz državni koji gradi Sveučilište u Zagrebu, dobiti i kampus najveće privatne obrazovne institucije u Hrvatskoj – Algebre, piše u četvrtak Jutarnji list. S investicijom od oko 110 milijuna kuna, riječ je o najvećem privatnom ulaganju u obrazovanje u Hrvatskoj dosad. Površina kampusa, smještenog kilometar od Zapadnog kolodvora, je 12.292 četvornih metara. Proteže se na šest nadzemnih etaža, ima jednu podzemnu i dodatno, najnižu, etažu s podzemnom garažom. U kampus će useliti 12.000 Algebrinih polaznika i studenata, od kojih kampus odjednom može primiti njih 1140. Tamo će u budućnosti raditi 200 zaposlenika, od kojih 160 stalno zaposlenih, a povremeno će ju koristiti još 400 vanjskih stručnjaka. Poslovni

13.07.2021. (15:00)

U limbu birokracije

Izbjeglice i pravo na obrazovanje: Integracija počinje učenjem

Broj osoba koje su zbog progona, sukoba, nasilja i kršenja ljudskih prava bile prisiljene napustiti svoje domove u prošloj godini povećao se na oko 82,4 milijuna. Dug i opasan put do zemlje u kojoj uspiju ostvariti azil, pushbackovi na granicama, boravak u kampovima u kojima se živi u oskudnim okolnostima i mnoštvo drugih nesretnih okolnosti pogubno djeluju na njihovo fizičko, ali i psihičko zdravlje. Pri tom su posebno pogođena djeca i mladi, koji prema najnovijim podacima UN-a čine čak 42 % migrantske populacije. Za ovu ranjivu skupinu mogućnost obrazovanja nije samo osnovno ljudsko pravo, već i način ostvarivanja osobne autonomije u nepoznatoj zemlji: uz ovladavanje praktičnim vještinama vrijednima na tržištu rada, obrazovanje izbjeglicama olakšava i kreiranje socijalnih veza, učenje kulture i kulturnih obrazaca, jezika te ih psihički osnažuje pružajući im nadu. Ili bi tako trebalo biti. Analitičan tekst donosi Kulturpunkt.

15.02.2021. (11:30)

Lakše do napredovanja u struci

Kako će ubuduće napredovati učitelji i nastavnici

Uočene manjkavosti u Pravilniku o napredovanju učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja donose promjene u istom nakon dvije godine od uspostavljanja. Tako se odsad stečeno zvanje ne može izgubiti, nego se samo potvrđuje, a želi li se napredovati dalje, morat će se dokazati da se zaslužuje. Zahtjev za napredovanje podnosi odgojno obrazovni djelatnik uz samopotvrđivanje na učiteljskom vijeću te tako napredovanje više ne ovisi o ravnatelju. Procedura se skraćuje sa 76 na 30 dana, a napredovati se može nakon 3 godine, a ne 5 kao dosad. Napredovati će moći i sami ravnatelji, neovisno o godinama staža. HRT

28.07.2020. (15:00)

Nova normalna škola

Novi ministar najavio povratak svih učenika u škole i na fakuletet od jeseni

Fuchs je, kako doznajemo, također nesklon lockdownu pa je moguće da se od jeseni mjere primjenjuju lokalno – na primjer, da se zbog proboja virusa ili njegova jačanja na određenom području ne zatvaraju škole u cijeloj zemlji, nego, ovisno o procjeni epidemiologa, samoizolira određeni razred, školu u pojedinom gradu, taj grad ili cijelu županiju. Kad se mjere ograniče na tako manji broj učenika i studenata, a o tome će se razgovarati sa središnjim informatičkim centrima, nastojat će se putem određenih alata organizirati online nastava uživo. Točnije, intencija je da nastavnici u takvim krajnjim slučajevima školski sat održavaju putem interneta prema postojećem rasporedu koji vrijedi i za učioničku nastavu, a kako bi bila riječ o manjem broju sudionika, to ne bi trebalo preopteretiti sustav. Jutarnji list

22.01.2020. (13:00)

Bilo im lijepo pa ostali u prvom

Prošle školske godine 125 učenika palo prvi razred

U mnogim državama u najnižim razredima uglavnom nema brojčanog ocjenjivanja, a pogotovo ne ponavljanja razreda. Kod nas, svake godine više od 100 ponavljača su – prvašići, prošle je školske godine 125 učenika palo prvi razred. Loš uspjeh djeteta, loš je uspjeh lošeg nastavnika, izjavio je prof. dr. sc. Zlatko Miliša komentirajući rezultate u emisiji Tema dana. Dodaje i kako treba redefinirati pojam uspjeha. – Pitanje je koliko je država spremna odvojiti novaca za obrazovanje – kaže prof. dr. sc. Majda Rijavec. HRT

28.09.2019. (10:30)

Znanje - pametna investicija

Države sve više ulažu u obrazovanje i znanost

Izdaci za obrazovanje predstavljaju jednu od najvažnijih komponenti javnih rashoda u zemljama Europske unije. S udjelom od 4,6% u BDP-u i 10,2% u ukupnim rashodima opće države ovi izdaci predstavljaju četvrtu najvažniju komponentu javnih rashoda u EU, iza socijalne zaštite, zdravstva i općih javnih usluga. Države osim u obrazovanje sve više ulažu u znanost, istraživanje i razvoj. Ekonomski lab

15.09.2019. (15:30)

Kroatofilska pedofilija

Viktor Ivančić: Dril himnom

“Mogao bi se izvući zaključak kako Andrej Plenković traumu iz vlastitoga djetinjstva – kada je s crvenom maramom oko vrata i titovkom na glavi polagao pionirsku zakletvu, poslušno prilažući svoj nevini glasić prisilnome zbornom recitiranju, dok su mu koljena možda izdajnički klecala od straha – nastoji priuštiti budućim generacijama, i to u hipertrofiranoj verziji” – Viktor Ivančić, Novosti.