Kad pomelo postane power-melo: Znanstveni hitovi tjedna - Monitor.hr
10.03. (16:00)

Od pomela do penisa: Znanost nikad ne spava

Kad pomelo postane power-melo: Znanstveni hitovi tjedna

  • Regeneracija rožnice:
    • Nova terapija matičnim stanicama (CALEC) s 92% uspješnosti vraća vid.
    • Potpuna obnova rožnice kod 77% pacijenata nakon 18 mjeseci.
  • Liječenje kronične boli:
    • Nova molekula cilja CB1 receptore bez psihoaktivnih nuspojava.
    • Učinkovita u liječenju upalne, neuropatske i migrenozne boli kod miševa.
  • Prozirna rastezljiva podloga:
    • Materijal eliminira izobličenje slike pri rastezanju.
    • Moguća primjena u nosivim uređajima, solarnim ćelijama i zaslonima.
  • Nano-antena:
    • 10.000 puta manja od uobičajenih niskofrekventnih prijemnika.
    • Koristi optički levitirane nanočestice silicijevog dioksida.
    • Pogodna za podvodne komunikacije i podzemna očitavanja.
  • “Vortion” – magnetsko stanje:
    • Oponaša neuronske sinapse, smanjuje potrošnju energije u računalima.
    • Moguća primjena u neuromorfnim spintroničkim uređajima i medicini.
  • Kora pomela kao izvor energije:
    • Triboelektrični uređaji od kore pomela pretvaraju mehaničku energiju u električnu.
    • Mogu napajati LED-ice, kalkulatore i sportske satove.
  • Cvijeće kao sastojak hrane:
    • Ultrazvukom se iz cvijeća ekstrahiraju vitamini i proteini.
    • Održiva alternativa za proizvodnju hrane i smanjenje otpada.
  • Biocement uz pomoć bakterija:
    • Bakterije Sporosarcina pasteurii proizvode biocement za jačanje tla.
    • Moguća primjena u izradi pločica, popravku bušotina i ojačanju cesta.
  • Penisni implantati:
    • 3D ispisani implantati obnavljaju funkciju erekcije.
    • Koriste hidrogelnu strukturu i endotelne stanice.

Bug


Slične vijesti

Prekjučer (10:00)

Kad ti za uspomene treba tekući dušik, a ne fotoalbum

Disk veličine marke, memorija veličine svemira

Istraživači Australskog nacionalnog sveučilišta (ANU) i njihovi kolege sa Sveučilišta u Manchesteru osmislili su način na koji će izraditi disk veličine poštanske marke, s kapacitetom od oko 3 terabajta po kvadratnom centimetru. Molekula temeljena na rijetkom elementu disproziju može zadržati magnetsku memoriju na temperaturama do 100 Kelvina (-173 °C), što je moguće postići korištenjem jeftinog i dostupnog rashladnog sredstva kao što je tekući dušik. Premda je, objašnjavaju, i dalje potrebno ekstremno hlađenje, ovo rješenje, opisano u časopisu Nature, otvara vrata korištenju u podatkovnim centrima i značajno unapređuje gustoću pohrane podataka. Bug donosi i ostale novosti iz svijeta znanosti.

08.06. (20:00)

Znanost, stomak i simetrija: nije SF, nego SM (Standardni model)

Senjanović: Kako je fizika izgubila desnu stranu i našla smisao u kaosu

U prvom dijelu ekskluzivnog serijala fizičar Goran Senjanović za Index vodi čitatelje kroz emotivnu i intelektualnu potragu za temeljima moderne fizike čestica. Objašnjava nastanak Standardnog modela, čudesnog okvira koji opisuje temeljne sile i čestice u svemiru, te rušenje stoljetne dogme o lijevo-desnoj simetriji. Prikazuje kako su instinkt, hrabrost i strast jednako važni kao matematika, a sudbine znanstvenika isprepletene poput kvarkova u protonu. Ovo je osobna priča o znanosti kao umjetnosti – i o borbi za istinu, bez obzira na smjer.

U prvom dijelu serijala Goran Senjanović vodi nas kroz nastanak Standardnog modela – teorije koja objedinjuje elektromagnetsku, jaku i slabu silu kroz kvante interakcije: fotone, gluone te masivne W i Z bozone. Otkriva kako su Lee i Yang 1956. godine srušili dotad svet koncept simetrije lijevo-desno, a Wu to eksperimentalno potvrdila. Lijevi elektroni, neuhvatljivi neutrini i kvarkovi koji „ne osjećaju“ gravitaciju čine temeljni svijet čestica. No, pravi pokretač otkrića nije samo logika, već i emocija – znanstveni stomak koji zna gdje treba kopati kad um još dvoji. Index

23.04. (19:00)

Reklame u ime napretka i malo glamura

Postnikov: Živimo u doba ‘klikbejt’ znanosti, influencera koji su zamijenili znanstvenike i istraživanja koja pogoduju dobrom PR-u

Živimo u eri klikbejt znanosti, a PR postaje važniji od znanstvenih istraživanja. Senzacionalno oživljavanje izumrle vrste strahovuka, pokazalo se, pritom je izmišljotina, svemirski izlet zaručnice Jeffa Bezosa i njenih celebrity frendica nema istraživačkog smisla, a Muskove najave kolonizacije Marsa su neostvarive, ali zakon profita istiskuje zakone znanosti. Svima njjima zajednička je sumanuta ambicija, svi se ti milijarderi igraju malih bogova. Zajedničko im je i to što ozbiljni stručnjaci upozoravaju da su njihovi projekti neostvarivi ili naprosto nevažni. A veže ih i šteta koju usput nanose, bilo borbi protiv klimatskih promjena, bilo povjerenju u medicinu, bilo svođenjem feminističkog pokreta na besmisleni svemirski izlet dokonih prijateljica… Boris Postnikov za Novosti

19.01. (00:00)

Vijesti koje ulijevaju optimizam

Tjedne novosti iz svijeta znanosti i tehnologije: Korisne bakterije koje stvaraju imunitet na debljanje, baterija koja se puni za 12 minuta…

Životinje kojima je svaki tjedan ubrizgavan mikroorganizam pronađen u kravljem mlijeku i tlu bile su imune na debljanje unatoč tome što su se hranile jelima bogatim mastima i šećerom. Novo istraživanje otkrilo je i kako duboki san pomaže u ispiranju otpada koji se nakuplja u mozgu tijekom budnih sati. Fokusirani ultrazvuk uspješan je u liječenju Alzheimerove bolesti, a u Južnoj Koreji su osmislili Li-S bateriju koja se može napuniti za 12 sekundi. Novost je i cjepivo koje štiti od tuberkuloze i samo se uništava, a odnedavno postoje i pametni prozori koji upravljaju toplinom i vidljivošću. Više o tome piše Bug

02.01. (20:00)

Znanost ide dalje, ali društvo baš i ne

Što nas čeka u 2025 prema znanstvenicima: Umjetna inteligencija ide korak dalje, kao i medicina

Razvoj umjetne inteligencije nastavlja se te će i dalje jedna od glavnih tema u svijetu znanosti i tehnologije, na polju ekonomije ne bi trebalo biti previše rezova, uz oprez glede inflacije i nestabilnosti na globalnom tržištu. Uzbudljiva će biti godina i na području astronomije, ali i istraživanja potresa, odnosno seizmologije. Korak dalje ide i medicina – već je otkriven lijek koji nakon jednokratnog uzimanja ljude potpuno štiti od zaraze virusom HIV kroz pola godine, a istražuje se uloga u bakterija u stvaranju nekih oblika raka. Znanstvenici i stručnjaci za Index.

29.12.2024. (13:00)

Ono kad miševi dobro prođu

Godina u znanosti: Transparentni miševi, kvantna računala i grafenski proboj

Od laboratorijskih miševa s prozirnom kožom obojenom tartrazinom do kvantnih računala sa samokorekcijom grešaka, godina je donijela fascinantna postignuća. Fizikalni vrhunac bio je razvoj grafenskog tranzistora koji može nadmašiti silicij u elektronici. Među ostalim dostignućima izdvajaju se: lasersko hlađenje pozitronija u CERN-u, optimizacija terapije zračenjem pluća, revolucionarni titan:safir laser, uzorci Mjesečeva tla s vulkanskim tragovima te prvi koraci prema kvantnoj mikroskopiji. Znanstvena zajednica nastavlja pomicati granice poznatog, dok miševi – ovaj put – nisu prošli tako loše. Milorad Milun za Novosti

21.12.2024. (20:00)

Hrskava revolucija za želudac

Raos: Kruh od šturaka (cvrčka) – za dobro zdravlje

Kruh se može peći i od šturkova („cvrčkova“) brašna, a dobar je jer je bogat proteinima. Sve za dobro zdravlje. Po kemijskom sastavu brašno od kućnog šturka (Acheta domesticus L.), čija je upotreba odobrena i u Europskoj uniji, pa tako i u Hrvatskoj, dosta se razlikuje od pšeničnog brašna, pa i onog mljevenog od punog zrna, integralnog brašna. Ima 16 puta više masti (16 nasuprot 1 %) i skoro pet puta više proteina (63 nasuprot 14 %). Što se pak tiče ugljikohidrata, integralno brašno je njime bogatije (66 nasuprot 10 %) dok su u pogledu vlakana oba brašna podjednaka. No dok bi se proteini iz šturkova brašna mogli nadoknaditi nečim drugim, u njemu ima nečega čega gotovo nigdje drugdje nema. Riječ je o hitinu, ugljikohidratu koji izgrađuje ljušturu šturka, ali i ljušture drugih kukaca i, šire, člankonožaca (rakova i pauka). Novija istraživanja naime pokazuju da bi hitin mogao povoljno utjecati na crijevnu floru, a preko nje i na imunološki sustav. Hitin, doduše, dobivamo i kroz gljive, kaže Nenad Raos za Bug

16.11.2024. (18:00)

Danas kod veterinara, sutra i kod vašeg liječnika

AI mjeri jačinu boli iz grimase lica, zasad kozjeg, uskoro i ljudskog

Veterinari su snimili su lica zdravih koza i onih koje su trpjele bolove i podatke unijeli u AI model koji je naučio razlikovati koze u bolovima samo po izrazima njihovih lica. Sustav, uvježban i testiran na 40 koza prepoznavao je bolna lica u 80 % slučajeva. Implementacija ljestvica boli koje pokreće AI zahtijevat će dodatna istraživanja, ali bi mogla pomoći veterinarima koji se u dijagnosticiranju stanja često oslanjaju na subjektivne kriterije. Pregled znanstvenih novosti i iz ovog tjedna donosi Bug

26.10.2024. (19:00)

Znanost ide dalje, a mi?

Tjedni pregled novosti iz znanosti: Elektro poljoprivreda, učinkovitija terapija za karcinom prostate, brzi test krvi koji spašava živote na licu mjesta…

Znanstvenici s kalifornijskog sveučilišta i sveučilišta u St. Louisu razvijaju metodu “elektro poljoprivrede” koja zamjenjuje fotosintezu kemijskom reakcijom na solarnu energiju. Ova tehnika pretvara CO₂ i vodu u acetat, kojim se mogu hraniti genetski modificirane biljke, gljive, alge i kvasci u hidroponskom uzgoju. Ovim pristupom bi se poljoprivredna površina mogla smanjiti do 94 %, a metoda omogućuje uzgoj hrane čak i u svemiru. Bug donosi pregled novosti iz svijeta znanosti.