Kako bi mogla izgledati prava reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj: nekoliko regija i puno manje općina - Monitor.hr
Srijeda (14:00)

Ali mi nismo Danska...

Kako bi mogla izgledati prava reforma lokalne i regionalne samouprave u Hrvatskoj: nekoliko regija i puno manje općina

Predlaže se smanjenje broja lokalnih jedinica na 120–130 te formiranje 5–6 funkcionalnih regija temeljenih na urbanim centrima, tako bi se regija sjever sastojala od današnje Međimurske, Koprivničko-križevačke, Krapinsko-zagorske i Varaždinske županije, Središte Zagrbeačka, Karlovačka, Bjelovarsko-bilogorska i Sisačko-moslovačka, ostatak Slavonije Istok, Istra, Kvarner i Lika bila bi regija Zapad, a sve južnije od toga regija Jug. Grad Zagreb bi ostao stamostalan. Cilj je učinkovitije upravljanje, održivi proračuni i bolja dostupnost javnih usluga. Kao uzor navodi se Danska, čiji je primjer pokazao da manji broj većih jedinica može značiti veći stupanj demokratizacije, transparentnosti i lokalnog razvoja. Index


Slične vijesti

09.12.2023. (16:00)

Načelnici općina dislike this

Litvan: Lokalni proračuni ukazuju na potrebu za teritorijalnim preustrojem

Hrvatski gradovi, općine i županije prošle su godine potrošili 4,3 milijarde eura. Toliki su, naime, bili rashodi svih 576 lokalnih proračuna (428 općina, 127 gradova, Zagreba i ostalih 20 županija). Usporedbe radi, država je u 2022. potrošila gotovo pet puta više novca od lokalne i regionalne samouprave. Ove naznake izazivaju na ozbiljno razmišljanje o promjeni teritorijalnog ustroja i ujednačavanje jedinica lokalne samouprave kako Vrlika s proračunom od 2,1 milijun eura i Zagreb s 1,2 milijarde eura, odnosno Civljane s 300 tisuća eura i Viškovo s 9,9 milijuna eura ne bi bili u istom rangu. Toga je svjesna i država, ali najnoviji soft pokušaj neobveznog poticanja spajanja nefunkcionalnih JLS-ova neslavno je propao. Ipak, više od 135 gradova i općina dostavilo je dokumentaciju za funkcijsko povezivanje zajedničkih službenika, upravnih odjela i ustanova. Bar nešto. Goran Litvan za Lider

10.05.2016. (08:54)

Odgovor koji nisu željeli

Župani naručili studiju pa je odbacili zbog zaključka da treba spajati županije

Hrvatska zajednica županija naručila je analizu Ekonomskog instituta o pitanju teritorijalnog preustroja, ali kada je ona završena, platili su i nisu prihvatili studiju, piše Jutarnji. Teritorijalni preustroj trebao bi, prema studiji, početi okrupnjavanjem jedinica lokalne samouprave u Međimurskoj, Brodsko-posavskoj, Dubrovačko-neretvanskoj, Istarskoj, Primorsko-goranskoj, Osječko-baranjskoj, Splitsko-dalmatinskoj, Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Varaždinskoj županiji. Općine bi trebale imati najmanje 5000 stanovnika, a gradovi najmanje 10.000 stanovnika.

05.01.2016. (12:25)

Eno kupio olovku i ravnalo

Petrov: 6 mjeseci za preustroj države

Trebat će pola godine za preustroj države i lokalne te regionalne samouprave, rekao je Mostov Božo Petrov i dodao: “Imamo samo još dva tjedna za sastavljanje Vlade, u suradnji s Domoljubnom koalicijom oformit će se tim za preustroj ministarstva i agencija, državnih ureda i organizacija”. “Nije nam jasno što se događa i zašto se kompliciraju stvari. Čini se da HDZ i Domoljubna koalicija sada traže nešto više od onoga što je dogovoreno. Navodno je upitno šest ministarstava, ali to je bilo i za očekivati”, izjavila je Ružica Vukovac iz Mosta. Kad bi došlo do revizije ugovora Hrvatske s Vatikanom, Crkva bi time dobila na vjerodostojnosti, a građani bi trebali imati mogućnost sami birati žele li novac dati nekoj udruzi ili vjerskoj zajednici – rekao je Mostov glasnogovornik Nikola Grmoja. Jučerašnji sastanak HDZ-a i Mosta, bez Tihomira Oreškovića, pokazuje da će Orešković samo slijediti upute koje će mu isporučiti njih dvojica i da u svom poslu neće biti samostalan, komentira T-Portal.

28.11.2015. (19:47)

Sami sebi dovoljni

"Prije ću tražiti otcjepljenje Međimurja nego dopustiti teritorijalni preustroj"

„Prije ću zatražiti odcjepljenje od Hrvatske nego dopustiti teritorijalni preustroj u kojem bi se Međimurje utopilo u druge regije ili, ne daj Bože, Varaždinsko-bjelovarsku“, poručio je međimurski župan i novoizabrani saborski zastupnik Matija Posavec. „Međimurje je dovoljno samo sebi jer stvara i proizvodi, a načinom na koji funkcionira u javnom sektoru nije nikome na teret. Nitko nas ne mora financirati, dapače, mi financiramo druge i drugu pomoć ne trebamo“, rekao je Posavec. T-Portal

23.11.2015. (11:36)

Sitne duše

Demograf Akrap: Ukidanje općina opustošilo bi RH

“Ne sumnjam u njihove dobre namjere, ali to nije dovoljno. Ovo bi imalo katastrofalne posljedice, u to ne sumnjam”, kaže demograf Anđelko Akrap s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu na Mostov prijedlog da se ukine sve općine u Hrvatskoj (osim otočkih) koje imaju manje od 5.000 stanovnika. Kaže on kako smisao teritorijalnog preustroja ne bi trebalo biti kresanje troškova “nego da se omogući razvoj u prostoru” i navodi primjere općina – Dugopolje, Blato, Viškovo – koje bi danas, smatra on, bile daleko nerazvijenije da nisu bile općina. Novi list

22.07.2015. (08:53)

Druga pjesma pred izbore

Premijer Milanović ne misli dirati općine i županije

“Na funkcioniranje manjih teritorijalnih jedinica odlazi mnogo manje novca nego što se to u javnosti misli. Županije kakve su danas optimalan su oblik srednje teritorijalne organizacije u Hrvatskoj. Ne vidim ništa dobro u tome da zemlju podijelimo na pet povijesnih regija jer je upravo to bila okosnica podjela i manipuliranja u ne tako dalekoj prošlosti”, izjavio je premijer Milanović. “U EU se provodi politika višerazinskog upravljanja, jer se bez regija odgovarajućeg kapaciteta i veličine teško može preživjeti”, protivi se ideji Ivan Korpić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta. Politički analitičar Žarko Puhovski kaže da je u pitanju predizborna kampanja. Telegram

03.04.2015. (09:31)

Krivi spoj

Bruxelles predlaže novčane nagrade za spajanje općina

Europska komisija smatra da u Hrvatskoj ima previše gradova i općina, odnosno da su one s obzirom na trošak neučinkovite i da ih Vlada treba novčano poticati na to da se odluče na dobrovoljno spajanje, kao što je to učinila Finska prije 10 godina (iako nije sigurno je li bilo uspješno). Iz Komisije inzistiraju i na tome da se smanji broj agencija, srežu troškovi javne uprave, te ubrza mirovinska reforma. O temi teritorijalne preraspodjele piše i Novi list, koji primjećuje da bi to razbjesnilo dobar dio države, budući se javnost slaže smanjenjem jedinica lokalne samouprave samo ako se ne dira njihova.