Kako bi svijet izgledao bez plastike? - Monitor.hr
11.12.2021. (13:00)

Vjerojatno malo čišće

Kako bi svijet izgledao bez plastike?

Plastika se proizvodi pomoću nafte. Da plastika nikada nije izumljena, nafta bi bila manje poželjna nego sada. To bi smanjilo njezin doprinos klimatskim promjenama i snizilo njezine cijene. Nafta bi se i dalje koristila, ali je mogla biti korištena za automobilsko gorivo, a ne za plastiku. Također, bilo bi spriječeno oko 100 milijuna smrtnih slučajeva kod morskih životinja. Naravno, ribe i druge vodene životinje također mogu umrijeti od drugih uzroka, ali oko 100 milijuna smrti je zbog plastike. Tvornice koje se danas koriste za proizvodnju plastike ne bi postojale i stoga ne bi mogle izlučivati ​​svoje kemikalije u mora i rijeke niti pridonijeti onečišćenju zraka. Manje CO2 bi se ispuštalo u zrak jer stvaranje, sagorijevanje i recikliranje plastike stvara puno CO2. Bez plastike ne bismo imali toliki ekološki problem kao sada. Iako plastika ima puno negativnih strana, ona nam je također znatno olakšala život tijekom proteklih godina. Možda i više nego što shvaćamo. Green važe industriju poliestera.


Slične vijesti

Jučer (07:00)

Ušli su u povijest, ali neslavno

Osvojili Guinnessov rekord i nanijeli golemu štetu okolišu: 1,5 milijuna plastičnih balona ‘palo’ je na grad

Osvajanje ovoga Guinnessovog rekorda nikome nije ostalo u lijepom sjećanju, a nakon 1988. ova je natjecateljska kategorija ukinuta iz sigurnosnih razloga. Davne 1986. godine u Clevelandu, u američkoj državi Ohio, istovremeno je u zrak pušteno 1,5 milijuna balona koji su ‘ugušili’ grad i okolicu. Hladna fronta u kombinaciji s kišom uzrokovala je spuštanje balona dok su još bili napuhani. Rekordna brojka plastičnih, napuhanih balona jednostavno je “poklopila” grad, uzrokujući prometne nesreće, zatvaranje obližnje zračne luke, manje poplave po ulicama jer je došlo do začepljenja uličnih odvoda… Green

Petak (08:00)

Life in plastic, it's not fantastic

Sredozemno more je epicentar mikroplastike, upozoravaju znanstvenici

Ova sitna zagađenja, koja potječu iz raznih izvora, postaju smrtonosna prijetnja morskim predatorima, otkriva istraživanje Convex Seascape Survey. Najugroženiji su zapravo predatori, koji se hrane i biljkama i životinjama, ali i oni koji se hrane algama i travama na morskome dnu, kao što su rakovi, morske zvijezde, morski krastavci pa čak i lignje. Prema znanstvenicima, ključna strategija za suzbijanje ovog problema je smanjenje proizvodnje plastike, posebice jednokratne, te ulaganje u infrastrukturu upravljanja otpadom. (Green)

19.03. (16:00)

Povratak škarnicli

EU razmatra smanjenje ambalažnog otpada

Tijela Europske unije postigla su privremeni dogovor o novom zakonu koji bi mogao zabraniti jednokratnu plastiku za voće i povrće u supermarketima. Ciljevi dogovora uključuju smanjenje ambalažnog otpada za 5% do 2030. i 15% do 2040. godine te poticanje recikliranja svih vrsta ambalaže do 2030. Čelnici EU ističu da je ovaj korak ključan u suočavanju s rastućim problemom ambalažnog otpada. (Lider)

17.03. (08:00)

Ej vi, koji odlučujete o gospodarenju otpadom, jel čitate ovo?

Kremenim pijeskom i mikrovalnom pećnicom protiv otpadne plastike

Svi danas pričaju o mikroplastici iako su za plastične vrećice znale i naše bake, ali bilo ih je mnogo manje nego danas: u posljednjih pola stoljeća proizvodnja umjetnih polimera povećala se šesterostruko, od 51 na 311 milijuna tona godišnje, a za deset godina povećat će se – ako se tako nastavi – još dvostruko. Najlakše rješenje za zbrinjavanje milijuna tona plastičnog otpada je pretaljivanje, ali ne može se sva plastika pretaliti, a ona koja se može, pretaljivanjem gubi na kvaliteti. Treba, jasno, pronaći kemijski postupak za razgradnju plastike, po mogućnosti takav da se od nje – depolimerizacijom – dobivaju početni produkti, monomeri, kako bi se od njih mogla opet proizvoditi ta ista plastika. Svaki problem, ma kako složen bio, može se riješiti tako da ga se razloži na manje probleme, na posebna pitanja. Upravo su to napravila petorica kemičara iz Irske i Španjolske. Koji bi bio rezultat šire primjene njihovog pokusa? Milijunske uštede, da ne govorimo o koristi za okoliš i budućnost našeg planeta. Detaljnije pojasnio Nenad Raos za Bug.

13.12.2023. (08:00)

Dajte čovjeku medalju

Umirovljeni profesor (70) izumio stroj koji plastične vrećice pretvara u gorivo

Inovativni stroj koji može reciklirati plastične vrećice u posebnu vrstu ulja, odnosno naftnog derivata. Akinori Ito (70) stvorio je uređaj za recikliranje koji prerađuje plastični otpad u upotrebljivo gorivo. Itov stroj usitnjava plastične vrećice u sitne pahuljice, a zatim ih topi na visokoj temperaturi, proizvodeći tekuću sirovinu sličnu nafti. Nekonvencionalna metoda recikliranja ima za cilj smanjiti količinu otpada uz ostvarenje prihoda za lokalne zajednice. Njegova kompaktna jedinica za recikliranje dugačka je oko četiri, a široka 2,5 metra s različitim kontrolnim stanicama. U sjeckalicu se može staviti do 1 kilogram plastičnih vrećica na sat. Usitnjena plastika se zatim stavlja u peć, otapajući materijal na temperaturama do 430 stupnjeva Celzijevih. Intenzivna toplina tako razgrađuje ugljikovodike i reciklira plastične vrećice u naftu, prenosi The Civil Engineer. Green

21.11.2023. (12:09)

WWF poziva zemlje na akciju: Plastični otpad je ozbiljna prijetnja

25.10.2023. (13:00)

Olimpijska disciplina - plivanje u smeću

Hrvatske muke po plastici

Umjesto sustavnog rješenja otpadne plastike, i dalje se pogoduje privatnom biznisu dok se sve češće bilježe požari na odlagalištima, kao nedavni u Osijeku. No građani i aktivističke udruge sve češće dižu svoj glas. Smatraju da je potrebno podrobno preispitati zakonitost rada ovog i sličnih pogona u Hrvatskoj, te obaviti sustavnu kontrolu nad provedbom protupožarnih mjera i mjera zaštite, odnosno usvojiti mjere češćeg inspekcijskog nadzora takvih tvrtki. Sustav je baziran na konceptu regionalnih megacentara za pomiješani otpad iz 2005. godine, od kojeg se, unatoč dokazanoj neuspješnosti na dva već izgrađena centra, ne odustaje. Centri imaju mali postotak odvajanja, skupi su i štetno djeluju na okoliš, generiraju nove probleme, traže nova odlagališta… DW Primjer kako politika može zakuhati po pitanju odlagališta, priču o jednom takvom, nadomak Varaždina donosi Danica

20.10.2023. (10:35)

Coca Cola će od iskorištenog CO2 raditi čepove za boce

16.10.2023. (19:00)

Konačno da je neka korisna

Otkrili je na smetlištu: Bakterija, koja se hrani plastikom, mogla bi riješiti problem otpada

Još davne 2001. godine grupa japanskih znanstvenika na smetlištu je otkrila organizam koji do određene mjere razgrađuje plastiku. Na plastičnom otpadu pronaši su sluzavi sloj, a nakon analize u laboratoriju otkrili su da je riječ o bakteriji koja iz plastike izvlači ugljik i koristiti ga kao hranu. Znanstvenik Kohei Od i njegov tim ovoj su bakteriji nadjenuli ime Ideonella sakaiensis pa su pokrenuli niz istraživanja u cilju da ovu bakteriju primijene za omekšavanje materijala poput poliestera. Njihova studija tek je prihvaćena i objavljena 2016. u časopisu Science, ali postojao je prigovor znanstvene zajednice da ova bakterija ne razgrađuje plastiku dovoljno brzo. No, ako bi se poradilo na razvijanju enzima iz ove bakterije, a koji bi imao sposobnost brže i kompletnije razgradnje plastike, ovo bi bilo revolucionarno otkriće za rješavanje plastičnog otpada. Green

02.10.2023. (10:00)

Popij i vrati bocu u dućan

Raos: Plastične PET boce nisu bezopasne, ali ni tako opasne po zdravlje kako se misli

PET po kemijskoj formuli nije ništa nego dvovalentni alkohol, etan-1,2-diol, vezan za dvovalentnu, tereftalnu kiselinu. I alkohol i navedena kiselina su, istina, otrovni, no njihova smrtonosna doza (LD50) je dosta visoka (oko 1 gram po kilogramu tjelesne mase). Zaista se ne trebamo bojati da ćemo se njime otrovati niti da će nam PET učiniti životni okoliš manje prikladnim za život. Međutim, djelovanjem sunčeve svjetlosti nastaju aldehidi, čemu pogoduju i mjehurići ugljikovog dioksida, a opasan je i antimon koji se u bocama mineralnih voda oslobađa ako se boca dugo drži na plus 40. No, sve je ok ako bocu držimo u frižideru i ako plastika na kraju ne završi u tlu. Mikroplastika koja završi u vodi za piće može izazvati probavne smetnje, astmu i alergije, a u najgorem slučaju psihičke poremećaje i kroničnu upalu pluća. Bug