Kako bi unaprijed zaštitili stabla od požara, vatrogasci ih umataju u vatrootporne deke - Monitor.hr
21.09. (20:00)

Sve u redu, sve pet, ali dost je to i aluminija...

Kako bi unaprijed zaštitili stabla od požara, vatrogasci ih umataju u vatrootporne deke

U Nacionalnom parku sekvoja u Kaliforniji ovih su dana vatrogasci omotali ova najviša stabla na svijetu u vatrootporne deke kako bi ih unaprijed zaštitili od požara. Među njima se našao i popularni General Sherman, najveće stablo na svijetu. Na tom području rastu ova najviša stabla na svijetu kojima je svakako potrebna preventivna zaštita ne bi li preživjela požarne katastrofe. Vatrootporni pokrivači koji su napravljeni od aluminijske folije postavljeni su u podnožje stabala u slučaju da im zaprijeti vatrena stihija. Green


Slične vijesti

24.09. (10:00)

Začarani krug

Razgradnja mrtvih šuma u atmosferu izbacuje više ugljika nego cijeli svijet uporabom fosilnih goriva

Istraživači su u radu objavljenom u časopisu Nature izračunali da umiruće drveće koje se raspada u šumama širom svijeta producira oko 10,9 gigatona ugljika godišnje. Istovremeno, prošle godine u cijelom svijetu rezultat uporabe fosilnog goriva iznosio je 9,3 gigatona ugljika u atmosferu. Radi se o začaranom krugu iz kojeg je teško izaći jer što više zagađujemo okoliš, pospješujemo brže odumiranje šuma, što pak znači još više opasnog ugljika u atmosferi. Novi list

28.08. (14:00)

Prirodno oružje protiv klimatskih promjena

Znate li koliko stabala treba zasaditi u gradovima da se nadoknadi emisija ugljika?

Zemlje diljem svijeta utrkuju se u pronalaženju rješenja za stakleničke plinove koji su rezultat ljudskih aktivnosti poput vožnje automobila i proizvodnje različite robe. I pokraj svih inovacija, nađe se i onih koji razmišljaju o sadnji drveća. Imajući to na umu, tvrtka Compare The Market predstavila je svoje najnovije istraživanje o broju stabala koje bi glavni gradovi diljem svijeta trebali saditi godišnje kako bi nadoknadili emisije ugljika koje doprinose atmosferi. Izvješće je kombiniralo podatke kako bi prikazalo ukupnu količinu ugljika proizvedenu uz broj stabala potrebnih da se to nadoknadi. Tako pet gradova u Aziji, koji uključuju Peking, Singapur, Hong Kong, Tokio i Seul, godišnje oslobađaju 219,506.539 tCO2, a gradovi bi morali posaditi 43,901.308 stabala svake godine kako bi nadoknadili te emisije. Peking bi prema istraživanju trebao zasaditi 15,020.976 stabala, zatim Singapur s 9,366.336 i Hong Kong s 8,975.292. Tokiju treba 5,522.200, a Seoulu 5,016.504. Na listi su se našli i gradovi poput Istanbula, Londona, Lagosa, Santiaga i drugih. Green

 

08.02.2020. (11:00)

Japanska tradicija shinrin-yoku, iliti “kupanje šumom” smanjuje stres i poboljšava stanje organizma, potiče se doslovce i razgovaranje s drvećem

30.11.2019. (22:30)

Posadi sad da imaš hlad

LA se protiv klimatskih promjena bori tako što – stanovnicima dijeli sadnice drveća

Svaki od stanovnika može dobiti do sedam sadnica otpornih na sušu koje će posadici u dvorištu, ispred kuće, u školi, na poslu. Cilj je stvoriti hladovinu kako bi se ohladilo grad, a u isto vrijeme drveće se upijati ugljični dioksid.

08.10.2019. (22:30)

Lopata bolja nego lopta

Kad bi svatko od nas posadio po jedno stablo, bi li to usporilo globalno zagrijavanje?

Wired ima najduhovitiji matematički članak dana, s razrađenog računicom za koliko bi se smanjio udio ugljičnog dioksida u atmosferi kad bi svatko od danas na planeti posadio po jedno stablo. Računica je da za svako stablo treba oko 25 kvadratnih metara, što bi bilo oko 180 tisuća kvadratnih kilometara (ugrubo, triput veća površina od Hrvatske), a tih bi 7,5 milijardi stabal smanjilo udio ugljičnog dioksida u atmosferi za 6 posto od sadašnje razine.

 

05.02.2018. (21:49)

Uništavamo pluća

Biomasa: novi europski faux pas

Usprkos upozorenjima znanstvenika, Europski parlament 17. siječnja ove godine podržao je amandmane Komisije na Direktivu o obnovljivim izvorima energije za period nakon 2020. godine. Dok je stara direktiva poticala sakupljanje suhih i mrtvih drveća te prikupljanje piljevine i drugih otpada poput onih iz industrije papira, i njihovo sagorijevanje, po novim pravilima dozvoljeno je rezanje šuma za ogrjev. Takvo nenužno sagorijevanje pretvara se u emisije CO2 u atmosferu. Bilten