Kako do pitke vode iz mora? Desalinizacija je rješenje, ali skupo - Monitor.hr
Danas (11:00)

Slana voda, skupi apetiti

Kako do pitke vode iz mora? Desalinizacija je rješenje, ali skupo

Zemlje poput Malte, Izraela i Španjolske već desetljećima desaliniziraju morsku vodu zbog nestašice oborina i rasta potrošnje. I Njemačka sve više razmatra ovu opciju, posebno zbog boćatog (mješavina slatkog i slanog mora) Baltičkog mora i obnovljivih izvora. No, visoki energetski troškovi i otpadna solanka i dalje su veliki problemi. Nove tehnologije, uključujući “superapsorbere” iz pelena, nude energetski učinkovitije alternative. Dok pitka voda iz mora zvuči kao rješenje, trenutačno je to još uvijek – skupa kap u moru. DW


Slične vijesti

30.08.2024. (22:00)

Negdje je i voda luksuz

Desalinizacija: moguće rješenje za nestašicu vode širom svijeta

Oko 70 posto zemljine površine je prekriveno vodom, ali od ovih više od 1,4 trilijuna litara, manje od tri posto je slatka voda, a manje od jedan posto se može koristiti kao voda za piće. Četvrtina stanovnika planete već živi u zemljama s „ekstremnim nedostatkom vode”. To znači da se tamo svake godine koristi najmanje 80 posto sve raspoložive vode, a predviđanja su da bi do 2050. dodatna milijarda ljudi mogla patiti od ekstremnog nedostatka vode. Metode dobivanja vode za piće iz slane vode poznate su više od 2.000 godina. Usprkos kritikama zbog troškova, visoke potrošnje energije i utjecaja na okoliš, desalinizacija je unatoč tome posljednja dva desetljeća industrija u procvatu. Trenutno se desalinizacijom dnevno proizvede 56 milijardi litara vode za piće. To je oko sedam litara za svakog od osam milijardi ljudi na Zemlji. DW

05.10.2023. (13:00)

Izmišljaju pitku vodu

Proizvode vodu uz pomoć sunčeve svjetlosti, deset puta jeftinija od one iz slavine

Prototip pasivnog alata za desalinizaciju na solarni pogon može proizvesti 4-6 litara čiste vode na sat. Rezultat je to američko-kineske suradnje znanstvenika koji su tako stvorili najjeftiniji i najbrži način za pročišćavanje morske vode. Desalinizator veličine aktovke koristi “termohalinsku” cirkulaciju sličnu onoj u samom oceanu. Termohalinsku cirkulaciju NASA opisuje kao “veliku oceansku pokretnu traku” i događa se kada voda u polarnim područjima postane slanija zbog isparavanja i otapanja morskog leda. Za obalne zajednice diljem svijeta s malo državnog novca i problemima s nedostatkom vode, proizvod ima velik potencijal. Sve komponente destilatora dizajnirane su za životni vijek od 10 godina. Green

01.06.2022. (09:00)

Ajde, barem nešto jeftinije

Raos: Uskoro bi mogli piti odsoljenu morsku vodu po sto puta nižoj cijeni

Još jedno čudo tehnike, ovaj put iz kemijskog laboratorija. Japanski su znanstvenici napravili cijev kroz koju voda protiče brzinom većom od 100 m/s. No takva će cijev slabo koristiti vatrogascima jer je promjer manji od dva nanometra: kroz cjevčicu proteče u sekundi 0,6 ng vode – jedna kap u tri godine. Riječ je o nanocjevčici, točnije nanopori ili nanokanaliću, opisanom u znanstvenom radu. Kanaliće čine naslagane molekule cikličkog aromatskog poliamida, čije središnje šupljine formiraju cjevčicu. Odgovor na pitanje zašto je fluor važan trebao bi znati svatko tko zna zašto se meso ne lijepi na teflonsku tavu. Teflon, polimer koji umjesto vodikovih ima fluorove atoma, vrlo je sličan polimeru s kojim su radili japanski znanstvenici. I u jednom i u drugom polimeru bitne su kemijske veze između ugljika i fluora. Od njih se namjerava napraviti membrane za osmozu, a kako se na reverznoj osmozi temelji desalinacija vode, nova vrsta membrana bi ubrzala i pojeftinila postupak – jer pore FmNRn propuštaju vodu sto puta brže od najboljih dosadašnjih, opisuje Nenad Raos za Bug.

07.10.2016. (08:39)

Farmville

Prva farma na kojoj se povrće uzgaja samo uz pomoć sunca i morske vode

Sundrop Farm prva je farma na svijetu u kojoj se rajčice proizvode samo uz pomoć sunca i morske vode – voda se doprema cijevima iz mora, a zatim desalinizira uz pomoć solarne energije, kojom se napajaju i ostale potrebe za strujom u pogonu. Time se dobiva voda dovoljna za navodnjavanje 180.000 stabiljka rajčice u stakleniku, koji je smješten u pustinji na jugu Australije. Ovakvi pogoni mogli bi postajati sve češći kako se nekad obradivi dijelovi planete isušuju, a vode ima sve manje. New Scientist