Kako je nastao 'Zero waste' pokret - Monitor.hr
29.09. (17:00)

Povratak na staro normalno

Kako je nastao ‘Zero waste’ pokret

Danas je pokret, a nekada je to bila konstanta, sasvim obična svakodnevica naših baka i djedova. Ljudi nekad nisu imali drugog izbora nego ponovno upotrijebiti svoju odjeću, kućanske potrepštine i razne druge stvari pa da nešto od toga postane otpad nije bilo ni pomisli. Bake i djedovi, ali i neki roditelji vjerojatno se sjećaju vremena kada su vraćali boce s mlijekom u dućan ili koristili višekratne vrećice, posude i staklenke u kuhinji i trgovini. Ljudima je ovakav način života bio posve normalan. Kako su se društva razvijala, a gradovi i stanovništvo rasli, otpad je postao mnogo veći problem. Deponije smeća, kanalizacija i sanitarni odjeli postali su nužnost. Godine 1881., New York je pokrenuo svoj prvi službeni Odjel za sanitaciju, iako je u to vrijeme bio nazvan Odjelom za čišćenje ulica. Već su tada skupljali korisnu robu, popravljivu odjeću, metal, staklo i jestive ostatke hrane s odlagališta… Green


Slične vijesti

15.11. (08:00)

Recikliranje im je preskupo

Sve veći ekološki problem u Ukrajini: Kamo s olupinama ruskih tenkova?

Uništeni oklopni transporter

Stručnjaci nizozemskog projekta Oryx su analizom dostupnih snimaka s bojišnice doista došli do gotovo 7.600 vojnih objekata ostavljenih na tlu Ukrajine. Dobru trećinu tih vozila su ukrajinske snage osvojile u gotovo netaknutom stanju: osobito nakon uspješnog prodora u području Harkova Rusija se naziva ‘najvažnijim isporučiteljem tenkova ukrajinskoj vojsci’. Ali većina vojne opreme je prema mišljenju stručnjaka potpuno uništena: što učiniti sa tih 40, 50 tona čelika? Ukrajinske tvrtke za preradu starog metala svejedno nisu osobito zainteresirane za te olupine, a ne misle ni da one ima neku naročitu novčanu vrijednost. “Oklopi na tim vozilima su načinjeni od specijalnih legura čelika s osobitim svojstvima. Na primjer, ono tako ima visoku temperaturu tališta, a teže ih se i preoblikuje. Već po sastojcima koji su u njemu taj se čelik ne može jednostavno baciti u visoku peć i pretvoriti u predmet za svakodnevnu uporabu”, objašnjava Valentin Makarenko, direktor tvrtke Interpipe Vtormet. Deutsche Welle

28.10. (16:00)

Samo dublje kopaj

Dubinsko prikupljanje otpada bolje se stapa s okolišem, a štedi novac i resurse

Koliko je važna funkcionalnost i učinkovitost spremnika najbolje govore slike pretrpanih spremnika iz kojih se šire neugodni mirisi, a koju nažalost možemo vidjeti u mnogim našim gradovima. Jedno od rješenja takvih ‘neugodnih’ situacija krije se u dubinsko prikupljanju otpada u posebno razvijenim spremnicima. U tu svrhu, u tvrtki Aplast su razvili ECOdip spremnik čijih je 70 posto volumena pod zemljom. Tako smješteni u prostoru bolje se stapaju s okolišem, zauzimaju manji prostor, a nude čak pet puta više prostora za otpad od klasičnih spremnika. ECOdip spremnici izrađeni su od otpornog i zdravlju neškodljivog polietilena koji je vrlo otporan na udarce, visoke temperature, štetne UV zrake i mehanička oštećenja. Zbog toga je zajamčeni rok trajanja kučišta čak 20 godina. Poslovni

28.10. (14:00)

Hrane ima na bacanje

Eurostat: Samo u jednoj godini u EU bačeno 57 milijuna tona hrane

EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane. Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. godine prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje, kazala je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane. Green

27.10. (22:00)

Senf, jel gledaš?

Pametno rješenje za gospodarenje otpadom: Otpad kroz podzemne cijevi putuje 70km/h do reciklažnog dvorišta

Stacionarni pneumatski sustav za prikupljanje otpada znači da se otpad ne mora prikupljati kamionom. Umjesto toga, transportira se podzemnim cijevima brzinom od 70km/h, a zatim se sabija u zatvorenim spremnicima. Osim što smanjuje potrebu za cestovnim prijevozom kojim nastaju štetne emisije i buka, ovo rješenje tvrtke Envac eliminira probleme neugodnih mirisa i nitko ne mora doći u kontakt s vrećama ili kontejnerima za otpad, za razliku od tradicionalnog gospodarenja otpadom. Dodatne prednosti ovog inovativnog sustava uključuju skupljanje otpada i materijala za recikliranje u blizini mjesta nastanka, automatizirani podzemni prijevoz otpada i materijala koji se mogu reciklirati od odlagališta do reciklažnog dvorišta, smanjeno ručno rukovanje i smanjeni negativni učinci na okoliš, kao što su potrošnja energije, emisije štetnih plinova i nepravilno bacanje smeća. Osim toga, ulice su čiste jer je općenito smanjena količina otpada i ovakav sistem potiče ljude na recikliranje. Green

07.10. (16:00)

Dok ne istruli

Umjesto roka trajanja, etikete s oznakom reduciranja otpada

U jeku poremećaja u opskrbi i poskupljenja zbog ekonomičnosti, ali i reduciranja otpada te klimatskih ciljeva, mnogi supermarketi na Zapadu, prvenstveno u SAD-u i Britaniji, odlučili su zbog neupućenih kupaca izmijeniti sadržaj etikete na hrani. Uobičajenu oznaku ‘najbolje (upotrijebiti) do’, s datumom do kojeg je najbolje iskoristiti namirnicu, zamijenio je natpis: ‘Bez datuma; pomaže reducirati otpad’. Tako su u Tescu sada označene mandarine, jabuke, krumpir, rajčice, agrumi, luk… Istu praksu uveli su i Waitrose, Sainsbury’s i Marks & Spencer. Navod ‘upotrijebiti do’ koristi se za lako kvarljivu hranu, poput mlijeka, svježeg mesa, ribe itd., dok se navodima ‘najbolje upotrijebiti do’ ili ‘najbolje upotrijebiti do kraja’ označavaju npr. tjestenina, riža, kava, konditorski proizvodi itd., s tim da se poslije tog datuma hrana može i dalje konzumirati. Tportal

06.10. (14:00)

Da budemo načisto

Sve o novom sustavu odvoza smeća u Zagrebu

Suština novog sustava je da se od 1. listopada 2022. miješani komunalni otpad u Zagrebu smije odlagati samo u standardiziranim vrećicama za otpad. Fiksni dio obvezne minimalne javne usluge iznosi 45 kuna mjesečno za korisnike usluge iz kategorije kućanstvo te 90 kuna mjesečno za pravne osobe i obrtnike. Ukratko, ako ste već razvrstavali otpad, odvajanje plastike, metala, papira i biootpada ostaje isto kao i prije, dok se za miješani otpad uvode standardizirane vrećice koje se kupuju. Istovremeno, građani svoje spremnike stavljaju “pod ključ”, čime, kako to Čistoća opisuje na svojim stranicama, smanjuju rizik da “treće strane kontaminiraju njihov razdvojeno prikupljeni otpad”. Faktograf od slabo artikulirane galame kod javne rasprave o novom sustavu odvoza smeća donosi samo relevantne podatke.

29.09. (21:42)

U Hrvatskoj se dnevno baci više od tisuću tona hrane, od toga 135 tona kruha

22.09. (20:39)

Kako bi djecu naučili o recikliranju i ponovnoj upotrebi, nizozemski učenici skupljaju elektronički otpad od vrata do vrata

12.09. (12:07)

I u Hrvatskoj krenuo trend s ‘ploggingom’: džogirali i skupljali otpad na stazi dugoj 2,8 kilometara

01.09. (12:00)

Nema više cile-mile

Nepropisno odlaganje otpada u Velikoj Gorici će se kažnjavati i do 100 tisuća kuna

Stalno čišćenje divljih deponija svake godine košta više stotina tisuća kuna, a rezultat ostaje isti. Stoga je Velika Gorica pokrenula projekt postavljanja video nadzora na poznatim lokacijama divljih odlagališta, a upravo se pripremaju nove mjere kojim bi stali na put između mjesta nastanka otpada i divljih odlagališta. Najveći problem predstavlja građevinski otpad. Među novostima ove Odluke bit će i da će svi investitori koji od Grada dobiju dozvolu za rušenje, gradnju i/ili rekonstrukciju građevine, dakle redovite akte potrebne za provedbu legalne gradnje, morati dostaviti dokaznice o zbrinjavanju nastalog otpada putem ovlaštenog zbrinjavatelja. Svaka izdana dozvola automatizmom ulazi u kontrolu zbrinjavanja otpada. Green