Kako je nastao 'Zero waste' pokret - Monitor.hr
29.09.2022. (17:00)

Povratak na staro normalno

Kako je nastao ‘Zero waste’ pokret

Danas je pokret, a nekada je to bila konstanta, sasvim obična svakodnevica naših baka i djedova. Ljudi nekad nisu imali drugog izbora nego ponovno upotrijebiti svoju odjeću, kućanske potrepštine i razne druge stvari pa da nešto od toga postane otpad nije bilo ni pomisli. Bake i djedovi, ali i neki roditelji vjerojatno se sjećaju vremena kada su vraćali boce s mlijekom u dućan ili koristili višekratne vrećice, posude i staklenke u kuhinji i trgovini. Ljudima je ovakav način života bio posve normalan. Kako su se društva razvijala, a gradovi i stanovništvo rasli, otpad je postao mnogo veći problem. Deponije smeća, kanalizacija i sanitarni odjeli postali su nužnost. Godine 1881., New York je pokrenuo svoj prvi službeni Odjel za sanitaciju, iako je u to vrijeme bio nazvan Odjelom za čišćenje ulica. Već su tada skupljali korisnu robu, popravljivu odjeću, metal, staklo i jestive ostatke hrane s odlagališta… Green


Slične vijesti

30.05. (20:00)

Bilo kamo, samo ne u moje dvorište

Problem divljih odlagališta – zašto ostavljamo otpad u prirodi

Osim što izgledaju kao šaka na oko u prirodnom okruženju, velika su šteta za okoliš i opasnost za zdravlje građana i životinja. Osim toga, jedna hrpa privlači drugu. Hrvatska je po broju divljih odlagališta šesta u Europi. Iz zelenih udruga tvrde kako bi građani više pazili na otpad da vjeruju da će, kada ga jednom odvezu, biti pravilno zbrinut. Problem je da i pojedini vlasnici privatnih parcela dozvoljavaju da se tamo istovaruje otpad, i to za određenu naknadu. Iako je u pojedinim zemljama EU problem manji zbog visokih kazni, otpad u pojedinim zemljama završava ilegalno. Agroklub na dnu članka donosi i anketu.

13.05. (01:00)

Kamo sreće da i mi kao Skandinavci koristimo smeće

Kako otpad postaje energija

Švedska ima opsežne i učinkovite sustave gospodarenja otpadom, a komunalni otpad na odlagalištima gotovo da i ne postoji. Čak 99,3 posto cjelokupnog kućnog otpada se reciklira ili oporabi kao energija, što Švedsku svrstava u sam vrh u ovom području. Njihov se otpad obrađuje u integriranim sustavima i reciklira kao daljinsko grijanje, električna energija, bioplin, biognojivo i razni materijali, kao što su na primjer amorfne mase koje se koriste za asfaltiranje i u građevini. Koriste se različite metode obrade, ovisno o prirodi otpada kako bi se omogućilo korištenje otpada kao resursa. Spaljivanje je metoda idealna za otpad koji se ne može reciklirati ni na koji drugi način. To je učinkovita i ekološki sigurna metoda za oporabu energije iz otpada, a osigurava i daljinsko grijanje i električnu energiju. Zgradonačelnik

14.04. (16:00)

Otpad je siguran posao

Smeće iz Rima putuje u Amsterdam gdje će grijati Nizozemce

Od sredine travnja Rim će svakoga tjedna slati gotovo 900 tona smeća u Amsterdam. Riječ je o ekološkoj alternativi rješavanja problema gospodarenja otpadom. Četiri milijuna stanovnika talijanske prijestolnice proizvodi više kućnog otpada nego što ga se može odložiti pa se grad praktički davi u smeću. Otpad će se prešati u ogromne bale i ukrcati u 16 vagona za dugo putovanje prema sjeveru. To će Rim koštati 200 eura po toni otpada, navode talijanske novine La Republica. Ukupno, za razdoblje od tri godine Talijani će platiti gotovo 28 milijuna eura. Spaljivanjem tone komunalnog otpada oslobađa se oko 1,3 tone CO2, a nastaje i štetan pepeo te druge otrovne nuspojave. Ipak, odlaganje otpada na odlagališta može biti gore. Green

27.02. (18:00)

Jedno je jasno, ne ide nam planiranje

Gospodarenje otpadom kao potpuni podbačaj

Prema nedavno objavljenom nalazu Državne revizije, naše su županije i gradovi uglavnom potpuno podbacili u ispunjavanju planova o smanjenju komunalnog otpada koji stiže na odlagališta, odvajanju dijela otpada za ponovnu upotrebu i reciklažu, izgradnji centara za gospodarenje otpadom, zacrtanim postotcima prikupljanja biotpada i izgradnje reciklažnih dvorišta. Zagreb, utvrdila je Državna revizija, neće uspjeti ostvariti nacionalni plan smanjenja komunalnog otpada 2022. godine predanog na odlagališta u odnosu na 2015. godinu. U planu je, naime, bilo smanjene za pet posto. Iako je državni Plan gospodarenja otpadom predvidio da se udio miješanog komunalnog otpada u ukupno prikupljenom otpadu 2020. godine svede na 25 posto, u slučaju zagrebačke Čistoće taj je udio i dalje previsokih 64,5 posto. Još kad spomenemo da je do kraja 2020. godine u Hrvatskoj trebalo proraditi 11 regionalnih centara za gospodarenje otpadom, od kojih su proradila samo dva… Lupiga

15.11.2022. (09:00)

Recikliranje im je preskupo

Sve veći ekološki problem u Ukrajini: Kamo s olupinama ruskih tenkova?

Uništeni oklopni transporter

Stručnjaci nizozemskog projekta Oryx su analizom dostupnih snimaka s bojišnice doista došli do gotovo 7.600 vojnih objekata ostavljenih na tlu Ukrajine. Dobru trećinu tih vozila su ukrajinske snage osvojile u gotovo netaknutom stanju: osobito nakon uspješnog prodora u području Harkova Rusija se naziva ‘najvažnijim isporučiteljem tenkova ukrajinskoj vojsci’. Ali većina vojne opreme je prema mišljenju stručnjaka potpuno uništena: što učiniti sa tih 40, 50 tona čelika? Ukrajinske tvrtke za preradu starog metala svejedno nisu osobito zainteresirane za te olupine, a ne misle ni da one ima neku naročitu novčanu vrijednost. “Oklopi na tim vozilima su načinjeni od specijalnih legura čelika s osobitim svojstvima. Na primjer, ono tako ima visoku temperaturu tališta, a teže ih se i preoblikuje. Već po sastojcima koji su u njemu taj se čelik ne može jednostavno baciti u visoku peć i pretvoriti u predmet za svakodnevnu uporabu”, objašnjava Valentin Makarenko, direktor tvrtke Interpipe Vtormet. Deutsche Welle

28.10.2022. (16:00)

Samo dublje kopaj

Dubinsko prikupljanje otpada bolje se stapa s okolišem, a štedi novac i resurse

Koliko je važna funkcionalnost i učinkovitost spremnika najbolje govore slike pretrpanih spremnika iz kojih se šire neugodni mirisi, a koju nažalost možemo vidjeti u mnogim našim gradovima. Jedno od rješenja takvih ‘neugodnih’ situacija krije se u dubinsko prikupljanju otpada u posebno razvijenim spremnicima. U tu svrhu, u tvrtki Aplast su razvili ECOdip spremnik čijih je 70 posto volumena pod zemljom. Tako smješteni u prostoru bolje se stapaju s okolišem, zauzimaju manji prostor, a nude čak pet puta više prostora za otpad od klasičnih spremnika. ECOdip spremnici izrađeni su od otpornog i zdravlju neškodljivog polietilena koji je vrlo otporan na udarce, visoke temperature, štetne UV zrake i mehanička oštećenja. Zbog toga je zajamčeni rok trajanja kučišta čak 20 godina. Poslovni

28.10.2022. (14:00)

Hrane ima na bacanje

Eurostat: Samo u jednoj godini u EU bačeno 57 milijuna tona hrane

EU i države članice su do sada raspolagale neslužbenim procjenama i podacima dobivenim različitim metodama, stoga ovi rezultati predstavljaju osnovu na temelju koje će se donositi odluke i propisi u cilju smanjenja bacanja hrane. Brojke su ogromne, ispada da 10 posto sve hrane koja dođe na europsko tržište završi na otpadu, i to u situaciji kada je hrana radi inflacije i rata u Ukrajini sve skuplja. Pozitivno je što sada imamo službenu polazišnu točku za smanjenje količina bačene hrane. Države EU su se obvezale do 2030. godine prepoloviti te količine, znači da je cilj za Hrvatsku do tog datuma imati manje od 143 tisuće tona bačene hrane godišnje, kazala je Biljana Borzan, koja je bila izvjestiteljica Europskog parlamenta za smanjenje bacanja i povećanje doniranja hrane. Green

27.10.2022. (22:00)

Senf, jel gledaš?

Pametno rješenje za gospodarenje otpadom: Otpad kroz podzemne cijevi putuje 70km/h do reciklažnog dvorišta

Stacionarni pneumatski sustav za prikupljanje otpada znači da se otpad ne mora prikupljati kamionom. Umjesto toga, transportira se podzemnim cijevima brzinom od 70km/h, a zatim se sabija u zatvorenim spremnicima. Osim što smanjuje potrebu za cestovnim prijevozom kojim nastaju štetne emisije i buka, ovo rješenje tvrtke Envac eliminira probleme neugodnih mirisa i nitko ne mora doći u kontakt s vrećama ili kontejnerima za otpad, za razliku od tradicionalnog gospodarenja otpadom. Dodatne prednosti ovog inovativnog sustava uključuju skupljanje otpada i materijala za recikliranje u blizini mjesta nastanka, automatizirani podzemni prijevoz otpada i materijala koji se mogu reciklirati od odlagališta do reciklažnog dvorišta, smanjeno ručno rukovanje i smanjeni negativni učinci na okoliš, kao što su potrošnja energije, emisije štetnih plinova i nepravilno bacanje smeća. Osim toga, ulice su čiste jer je općenito smanjena količina otpada i ovakav sistem potiče ljude na recikliranje. Green