Kako prepoznati lažnu novčanicu eura - Monitor.hr
02.01.2023. (10:00)

Euro ne euro

Kako prepoznati lažnu novčanicu eura

Zaštitna obilježja kod kune i eura slična su i imaju više razina. Originalna novčanica mora šuškati i ima oznake koje možemo vidjeti bez povećala, infracrvenog svjetla i UVE svjetiljke. Među njima su vodeni znak i zaštitna nit. U papir je ugrađena zaštitna nit. Kada se gleda prema izvoru svjetlosti, vidi se cijela nit, a ako se gleda površinski, nit je isprekidana. Krivotvoren novac uglavnom se podmeće u kafićima, diskoklubovima, na tržnici. Stoga treba izbjegavati takva mjesta za kupovinu nove valute. Za razliku od novčanica, gdje imamo istu stranu lica i naličja za sve zemlje, kod kovanica imamo nacionalne strane, a svaka zemlja ima motive na nacionalnoj strani. Index


Slične vijesti

24.12.2023. (10:00)

Ostavite i cijenu u kunama, da nas sjeća na stare dane

Prva godina u eurozoni: Koristi trajne, građani se još privikavaju

Lanjskog studenog inflacija je dosegnula rekordnih 13,5 posto, nakon čega kreće njeno postupno usporavanje, pri čemu su se dvoznamenkaste razine zadržale i u prva tri mjeseca ove godine. Prve dane ove godine u javnosti su se pojavili i brojni primjeri neopravdanih poskupljenja kod “zaokruživanja” cijena pri preračunavanju iz kuna u eure, koje su korigirale inspekcije. No, uvođenje eura je utjecalo na cijene u ugostiteljstvu, koje bi bile nešto manje da su ostale kune, smatraju ekonomski analitičari. Dvojno iskazivanje cijena prestaje s 1.1.2024., iako otprilike polovica građana još uvijek preračunava eure u kune. Neki se ekonomski stručnjaci boje kako bi prestanak dvojnog iskazivanja cijena mogao imati efekt na rast cijena u siječnju, budući da se otvara prostor za netransparentnost. Lider

11.12.2023. (15:00)

Muke po euru

Godina dana s europskom valutom – čak 50 posto ispitanih smatra da je uvođenje eura bila loša odluka

Prema istraživanju, gotovo polovina ispitanika smatra da je odluka o uvođenju eura bila loša. Iako dvije trećine ispitanih kaže da znaju baratati s eurima, jedna trećina ispitanih i dalje ima problema sa snalaženjem. Isti je omjer i onih koji preračunavaju eure u kune, odnosno dvije trećine ispitanih preračunava, dok trećina više ne razmišlja o kunama. Problem je i što nas često zavara mala brojka jer imamo lažan osjećaj niskih cijena. Deset eura, za koje se sve manje toga može kupiti, je nekadašnjih 75 kuna. Tako lažan osjećaj niskih cijena ima čak 77 posto anketiranih.  Gotovo 90 % ispitanih smatra da su za skupoću života krivi trgovci i želja za zaradom, na drugom mjestu je nova valuta (82 %), odmah do je Plenkovićeva Vlada. Naime, više od 81 % ispitanih smatra da je Vlada zakasnila s mjerama obuzdavanja cijena. (Nacional)

20.10.2023. (22:00)

Novac u oblacima

Ide se prema uvođenju digitalnog eura

Digitalni će euro, kažu, biti oblik digitalne gotovine, koji će se moći koristiti za izravna plaćanja diljem Eurozone. Korištenje će biti potpuno besplatno, kao da je riječ o gotovini, moći će se koristiti i dok je korisnik online ili dok nema pristup Internetu, a njime će se moći podmirivati sva plaćanja – na način kako to ne omogućava niti jedan digitalni platni instrument danas. Tako će digitalni euro biti moguće prebaciti s jednog privatnog računa na drugi, platiti njime u trgovini ili online, a služit će i u transakcijama među organima vlasti te državama. Sada slijede još dvije godine priprema, nakon čega će odlučiti hoće li ga uvesti ili ne. Bug

27.07.2023. (18:00)

Euro neuro

Gavranović: Prijelaz na euro ogolio je sve mistifikacije

Ulazak Hrvatske u eurozonu donio je, po svim ekonomskim mjerilima, određene koristi ukupnom hrvatskom gospodarstvu. Donio je, međutim, sa sobom i veliki nepovoljan psihološki uteg: valja se tek prilagoditi novim odnosima vrijednosti robe i usluga. Psihološki je lakše „progutati“ činjenicu da velik broj ljudi životari od 140,66 kuna nego od 18,68 eura na dan. Zaštićenu najnižu mirovinu prima ukupno 280.393 korisnika, a ona prosječno iznosi 267,84 eura (8,93 eura). Teško da to omogućava iole pristojan život i svakako bitno utječe na dostojanstvo čovjeka. Na drugoj strani iste medalje vidimo svjetske uspješnice i brzo rastuće kompanije. U tom pravcu trebali bismo tražiti rješenja. Jedan od bitnih razloga zaostajanja u razvoju naše zemlje leži u pomanjkanju jasne vizije naše budućnosti, ali i sluha za promociju i otvaranje manevarskog prostora za kreativne snage odnosno temeljitije i osmišljenije korištenje intelektualnih i drugih potencijala. Od financija važniji su nam i kvalitetni kadrovi, pojašnjava Ante Gavranović za Epohu.

22.07.2023. (13:00)

Bruto inozemni dug ostalih domaćih sektora na kraju ožujka je u odnosu na prosinac 2022. porastao za 177 mil. eura ili 1,5 posto

Dug države skočio je 20 posto zbog uvođenja eura

SVE TAJNE EURA: Euro je nemoguće krivotvoriti – NACIONAL.HR

Prema posljednjim podacima Hrvatske narodne banke, bruto inozemni dug Hrvatske iznosio je na kraju prvog tromjesečja 58,1 milijardu eura, što je, uz gotovo stagnaciju u odnosu na veljaču, povećanje za 10 milijardi eura na godišnjoj razini (+20,8 posto) te 8,6 milijardi eura ili 17,3 posto u odnosu na kraj 2022. Snažan rast na godišnjoj razini rezultat je poglavito rasta duga središnje banke zbog primjena pravila o knjiženju gotovine eura u bilanci nacionalnih središnjih banaka Eurosustava. Naime, prema HNB-u, od siječnja 2023. i pristupanja Hrvatske europodručju inozemne obveze sektora središnje banke porasle su za dio euronovčanica dodijeljenih prema ključu Europske središnje banke, a koje nisu puštene u optjecaj (gotovo 10 milijardi eura). Međutim, učinak primjene navedenih pravila na inozemnu poziciju HNB-a je ustvari neutralan. Isključi li se središnja banka, bruto inozemni dug Hrvatske do kraja ožujka 2023. primjetno se smanjio u odnosu na prosinac 2022, pišu analitičari Raiffeisena. Tportal

22.06.2023. (10:00)

Nostalgija za neke, strast za kolekcionare

Ljubav koja ne prestaje: Nijemci i njemačka marka

D-Marka je bila simbol njemačkog privrednog uzleta nakon Drugog svjetskog rata. Marka je postala mit. Kada je ta valuta uvedena u zapadnonjemačkim okupacijskim zonama prije točno 75 godina, 21. lipnja 1948., preko noći su se popunile police u dućanima. Trgovci su izvadili robu iz skladišta, robu koju su tamo čuvali jer jednostavno nisu više imali povjerenja u dotadašnju valutu. Nakon početne euforije s vuođenjem eura uslijedilo je i u Njemačkoj naglo otrežnjenje. Mnogi su Nijemci euro doživjelo kao „Teuro” (igra riječi da je sve poskupjelo). Mnogi su imali osjećaj da je marka konvertirana u euro u odnosu od 1:1, a predviđali su da će s vremenom postati nekovertibilna. No, euro se danas ipak pokazuje kao stabilnijom valutom. DW

19.03.2023. (22:00)

Kovanice eura s pogrešnim žigom posebno su popularne među kolekcionarima

Neki apoeni eura vrijede i do 150.000 eura

Možda je imate: Ova kovanica od dva eura vrijedi puno više / Bljesak.info | BH Internet magazin

Kovanica od dva eura vrijedi dva eura, zar ne? Pa, ne uvijek. Pojedini novčići se na prodajnim platformama poput Ebaya prodaju za 150.000 eura, piše radiosarajevo.ba. Kovanice eura s pogrešnim žigom posebno su popularne među kolekcionarima – i stoga se ponekad vrlo dobro prodaju. Budući da su tiskarske pogreške zapravo nepoželjne, te se kovanice obično ocjenjuju prije nego što se stave u optjecaj. Ako ulovite koju, možda imate sreće. Na relevantnim prodajnim portalima kupci kovanica s tiskarskim ili pravopisnim pogreškama nadmašuju jedni druge. Novčići neredovitog kovanja, koji se u stručnim krugovima nazivaju “pečeno jaje”, smatraju se vrlo rijetkima i stoga posebno vrijednima. Unutarnji dio kovanice od jednog ili dva eura je pomaknut i nije sasvim u sredini. Kovanice od jednog i dva eura također mogu donijeti novac ako su napravljene od jednog materijala umjesto od dva. Preklop koji nedostaje sa strane također može biti vrijedan… Slobodna

24.02.2023. (18:34)

Prvi paketić eura kupljen za sto kuna, sačuvan u originalnom paketu, vrijedit će mnogostruko više

13.01.2023. (12:00)

Kazni me, kazni, ako oči lažu

Po zakonu o euru ne može se sankcionirati rast cijena

U dijelu zakona koji propisuje kazne za prekršaje za pravne osobe one se kreću od 20 do 100 tisuća kuna, kao što je to ministar kazao, međutim „neopravdano dizanje cijena“ nije izrijekom navedeno među prekršajima za koje se te kazne propisuju. Kad je riječ o poslovnim subjektima, oni mogu biti kažnjeni za prekršaje kao što su izbjegavanje dvojnog iskazivanja cijena, odnosno ako to nisu napravili na jasan način, ako kao poslodavci nisu dvojno prikazali plaće, naknade ili otpremnine. Manje kazne propisane su i za korištenje eura prije početka ove godine te za neisticanje tečaja konverzije na jasan način. Međutim, trgovci i drugi poslovni subjekti uglavnom su konverziju proveli po propisanom tečaju te tvrde da do povećanja cijena nije došlo zbog prelaska na euro. Faktograf

12.01.2023. (23:00)

Vidiš, lipe zato nisu nikome smetale

Živciraju vas kovanice od jednog i dva centa? Niste jedini

Koliko god da nam je euro u svakodnevnoj upotrebi nova stvar, situacija je zapravo vrlo poznata. Građanima 19 država koje su do kraja prošle godine činile eurozonu jednako na živce idu kovanice s najmanjim denominacijama, one od jednog i dva eurocenta. Gotovo dvije trećine građana eurozone, točnije njih 64 posto, smatra da bi novčiće od jednog i dva centa trebalo ukinuti. Pokazuju to rezultati ankete provedene u listopadu i studenom prošle godine u svim državama koje su u tom trenutku imale zajedničku valutu. Tportal