Kako prepoznati prevare kod kupovanja meda - Monitor.hr
13.03.2023. (17:00)

Pčele ne lažu

Kako prepoznati prevare kod kupovanja meda

Med je popularan prirodni zaslađivač koji ljudi koriste tisućama godina. Osim odličnog okusa, med ima niz potencijalnih zdravstvenih prednosti, poput antibakterijskih i protuupalnih svojstava. Međutim, kao i drugi prirodni proizvodi, med može biti predmet prevara, lažnog deklariranja i krivotvorenja. Krivotvoren med sadrži prirodni med, ali i druge dodatke, dok se umjetni med sastoji od šećernog ili kukuruznog sirupa, aditiva i boja. Kako biste izbjegli lažne proizvode od meda, važno je tražiti med koji je označen kao 100% čist ili sirov. Jedan od načina prepoznavanja lažnog meda je da se on pjeni prilikom zagrijavanja. Također, možete pomiješati malo meda sa žumanjkom i ako je vaš med čist, kada istučete žumanjak, to će dovesti do zgrušavanja žumanjka koji će izgledati kao da je kuhan. Index


Slične vijesti

12.04. (20:00)

Puno zujanja, ali...

Pčele uranile na ispašu, ali medu se ne piše dobro

Hrvatska po stanovniku ima više košnica pčela nego većina europskih zemalja. No, potom slijedi porazan statistički podatak: svaki stanovnik Europske unije godišnje u prosjeku pojede osam kilograma meda, a Hrvat tek pola kilograma, otkriva reporterka HTV-a Renata Waldman. Meda proizvodimo više od svojih godišnjih potreba. Ove godine sve je krenulo osjetno ranije nego inače. Jake temperature i jaki vjetrovi isušuju nektar pa će ove godine vjerojatno biti slabiji prinosi meda. Danica

30.01. (16:47)

Žličica meda prije spavanja omogućuje miran san, jača imunitet, smanjuje tlak…

26.11.2023. (21:00)

Znanost iza pčelinjih proizvoda

Raos: Kako prepoznati pravi med

Čime se patvori med? Najjednostavnije se to čini šećernim sirupom, dakle koncentriranom otopinom običnog, trskinog ili repinog šećera, saharoze. Može se patvoriti i kukuruznim sirupom, koji se većinom sastoji od glukoze. No tu je kvaka. U kemijskom smislu prirodni med se najvećim dijelom sastoji od invertnog šećera, šećera koji je nastao hidrolizom saharoze, što znači da se sastoji od jednakih dijelova glukoze i fruktoze. Noviji znanstveni rad ukazuje kako viskoznost meda opada kada mu se doda šećer, bilo saharoza bilo njezin hidrolizat, invertni šećer. To je u skladu sa savjetom da pogledate kako med istječe iz tegle: viskoznost patvorenog meda je manja, pa će lakše istjecati. Razlika između dvije patvorine još se bolje vidi pri kalorimetrijskom mjerenju. Med naime promjenom temperature prelazi u staklastu modifikaciju. Prijelaz se kod prirodnog meda zbiva pri -39,5 oC, a kod patvorenog sa 30 % dodanog invertnog šećera pri -40,8 oC, razlika je dakle jedva veća od stupnja. No dodatkom 30 % šećernog sirupa temperatura ostakljivanja spušta se za više od deset stupnjeva – na vrijednost od -49,90 oC. Nenad Raos za Bug

16.08.2023. (18:59)

Teška godina za pčelare: Kiše i uvoz niskokvalitetnog meda donose izazove

24.10.2022. (08:45)

Pčelar postavio ‘medomat’. Dođeš, uzmeš teglu domaćeg meda i ostaviš novac

12.09.2022. (21:08)

Proizvodi kojima se najčešće manipulira i obmanjuje potrošače su med, eko-hrana, maslinovo ulje i meso

18.07.2022. (15:00)

Ako odu one, odosmo i mi

Da su ljudi kao pčele svijet bi bio savršen

Jedna zajednica ima maticu koja je najbitnija, postoje pčele radilice, odgajateljice – one koje izlaze van u okruženje i javljaju kada je ispaša na kojem mjestu. Pčelinja društva su toliko dobro napravila organizaciju da su ljudi takvi svijet bi bio savršen. Tu su još i trutovi, ali i mlade pčele koje također imaju važnu funkciju. Svi produkti koje pčele stvore iznimno su dobri za ljudsko zdravlje. Propolis je dobar za bolesti za želuca, opekline, a za upale grla dobro ga je staviti na žličicu s malo meda. Mukotrpan je i zahtjevan posao. Iziskuje puno vremena, rada i truda, ali se isplati, kaže mladi pčelar za Agroklub.

30.10.2021. (09:30)

Medeni krov

Pčele na krovu bečke Vijećnice godišnje proizvode 180 kilograma meda

Bečka gradska vijećnica nije samo središte politike nego i pčela. Od 2014. godine na krovu Vijećnice u glavnom gradu Austrije nalazi se nekoliko košnica. Smještene su za aktivnu zaštitu pčela u gradu, a raznovrsnu hranu pronalaze na starim stablima u parku ispred zgrade. Ove pčele godišnje proizvede više od 180 kg meda koji se potom daje u dobrotvorne svrhe. Košnice na krovu gradske vijećnice su projekt koji treba služiti kao primjer drugima. Beč se obvezao na očuvanje količine zelenila u gradu. O pčelama se brine vijećnički pčelar. Green. Nadamo se da su im pčele dosad uzimljene. Naime, iako pčele ne spavaju zimski san, dolaskom hladnijih dana mora ih se adekvatno pripremiti za zimu. Podravski

12.09.2021. (16:00)

85 posto korist pčela je u oprašivanju, 15 pčelareva, a troškovi 100 posto pčelarevi

Cijene meda će skočiti u nebo, a u pčelarski će dnevnik pisati: Ne može gore

Slavonski pčelar je za Tportal opisao kakva je situacija u pčelarstvu, trenutno te što nas čeka u budućnosti. Cijene meda bi mogle skočiti i preko 50 kuna po kilogramu. Trenutno u Hrvatskoj je službeno registrirano više od 460 tisuća košnica, a računa se da svaka košnica u prosjeku godišnje proizvede i do 20 kilograma meda. Godišnje se tako proizvede između sedam i deset tisuća tona meda. Prosječni zimski gubici dosad su obično bili oko 5 posto, a sad bi taj postotak mogao narasti i do 20-30. U proizvodnji meda smo samodostatni, a prije ulaska u EU smo izvozili oko 1600 tona. Nakon ulaska, izvoz se srozao. Problemi su i oko troškova održavanja pčelinjaka, a i oko nereguliranja meda na tržištu, gdje se mnogi miješaju s uvoznim i nemaju provjereno porijeklo.

05.10.2019. (10:30)

Gorka istina

Najgora godina za europske pčelare – zbog ekstremnih meteoroloških događaja

Godina 2019. “crna je godina” jer je berba meda u nekim područjima gotovo prepolovljena u odnosu na količine prikupljene u 2018. godini. Problem – vrijeme. Od siječnja do početka rujna u Italiji je zabilježeno više od tisuću ekstremnih meteoroloških događaja, uključujući tuču, oluje i toplotne udare; bilo ih je 50% više nego lani. U Francuskoj je na proljeće bilo udara mraza, nakon čega je krajem lipnja uslijedio topotni val od kojeg se topio vosak u košnicama. U Rumunjskoj su oborine u jesen i zimu bile preslabe, a sve su ove države pogodili mraz, suša i obilne kiše. N1