Kako sačuvati mentalno zdravlje za blagdane? - Monitor.hr
31.12.2021. (21:00)

Briga o sebi

Kako sačuvati mentalno zdravlje za blagdane?

Većina nas blagdane želi provesti s obitelji i prijateljima, međutim ponekad nam to bude previše i umjesto idiličnog druženja završimo iscrpljeni, umorni i razočarani. Ako vam je ova godina bila naporna, ako se npr. ne osjećate ugodno u društvu mnogo ljudi, već preferirate manja i intimnija druženja, ako općenito ne volite velika obiteljska okupljanja, ne bojte se reći NE i pristojno se zahvaliti na pozivu, ali odbiti ako niste sto posto za to. I nemojte osjećati krivnju ako ste odlučili negdje ne otići. Uvijek će biti netko kome je žao što se niste pridružili i odazvali pozivu, ali ponekad je sve što trebamo samoća ili vrlo intiman i blizak krug ljudi i to je sasvim u redu. Journal


Slične vijesti

13.05. (11:00)

Više prirode i sunca

Samo tjedan dana ‘odmora’ od društvenih mreža smanjuje depresiju i tjeskobu

Ljudi koji su se sedam dana odmarali od platformi kao što su TikTok, Instagram, Twitter i Facebook prijavili su da se osjećaju bolje, pokazalo je istraživanje Sveučilišta u Bathu. Znanstvenici su podijelili uzorak od 154 osobe u dobi od 18 do 72 godine u dvije skupine – od kojih je jednoj omogućen pristup društvenim mrežama, a drugoj ne. Ispitanici su prije istraživanja u prosjeku koristili društvene mreže osam sati tjedno. Koristeći tri priznata testa znanstvenici su procijenili razinu njihove tjeskobe i depresije, te dobrog raspoloženja. Kod onih koji su uzeli jednotjednu pauzu od društvenih mreža vidjelo se da se njihovo dobro raspoloženje popelo s prosjeka od 46 na 55,93 na Warwick-Edinburgh ljestvici mentalnog blagostanja. HRT Magazin

05.03. (09:00)

Suočavanje sa stresom i tjeskobom izazvanima ratnim zbivanjima

Potpuno je normalno osjećati se loše, biti pod stresom u ovoj nenormalnoj situaciji. Kada to prihvatimo, možemo početi tragati za metodama i tehnikama koje nam mogu pomoći da prevladamo tjeskobu ovog iskustva i sačuvamo vlastito mentalno zdravlje. Kao i u drugim kriznim situacijama korisno je:

  1. Sačuvati svakodnevnu rutinu na poslu i u obitelji.
  2. Povezati se s drugim ljudima, kontaktirati članove obitelji, prijatelje, susjede. Razgovarajte i podijelite osjećaje. Nastojte pomagati, volontirati. Sjetite se da su i drugi ljudi u vašem okruženju u istoj stresnoj situaciji kao i vi.
  3. Ograničite vrijeme izlaganja lošim vijestima, kao i vrijeme provedeno na društvenim mrežama te pri tome pratite provjerene izvore informacija. Posebice pratite i ograničite izlaganje djece teškim vijestima, videozapisima i sl.
  4. Budite fizički aktivni – šetajte, boravite u prirodi, vježbajte.
  5. Dovoljno spavajte i redovito uzimajte uravnotežene obroke.
  6. Svakako prakticirajte tehnike opuštanja (vježbe disanja, mišićne progresivne relaksacije, meditaciju, slušanje umirujuće glazbe…)
  7. Izbjegavajte alkohol, droge, kockanje, kao i ostala rizična ponašanja (npr. prebrzu vožnju) koja predstavljaju neadekvatne načine suočavanja sa stresom i štete mentalnom zdravlju. 
  8. Postavite si kratkoročne ciljeve. Izbjegavajte velike životne promjene i odluke, posebice ukoliko se ne osjećate dobro i emotivno stabilno.

Mentalno zdravlje

 

03.11.2021. (08:00)

Pomoć s ekrana

Naomi – domaći virtualni asistent za mentalno zdravlje

Tim mladih hrvatskih psihologa spojio je tehnologiju sa svojom strukom i razvio mobilnu aplikaciju koja može pomoći onima koji osjećaju, primjerice, strah, nesigurnost, tjeskobu ili anksioznost. Aplikacija funkcionira po principu chatbota koji postavlja pitanja i nudi rješenja. Naomi, kao i svaki pravi virtualni asistent, prepoznaje i razumije tekst koji korisnik unese (na hrvatskom ili engleskom jeziku), a potom u skladu s potrebama nudi interaktivne, edukativne i zabavne tehnike za mentalno ozdravljenje – sve potpuno anonimno. Bug

29.08.2021. (20:00)

Pa ne baš pozitivno, to je sigurno

Kako zagađenje zraka utječe na mentalno zdravlje?

Izloženost onečišćenju zraka povezana je s težinom mentalnih bolesti, pokazala je najopsežnija studija te vrste. Studija, koja je obuhvatila 13.000 ljudi u Londonu, pokazala je da je relativno mali porast izloženosti dušikovom dioksidu (NO2) povećao za 32 posto rizik od potrebe za liječenjem u zajednici, a za 18 posto povećao rizik od prijema u bolnicu. Otkriveno je da su prosječne razine NO2, prisutne u domovima osoba koje su sudjelovale u istraživanju, varirale između 18 i 96 mikrograma po kubičnom metru (a 15 mikrograma daje 18% veći rizik da osoba završi u bolnici). Još jedna nedavna studija pokazala je da je malo povećanje zagađenja zraka povezano sa značajnim porastom depresije i anksioznosti. Uz to, zagađenje zraka dovodi se u vezu s povećanim brojem samoubojstava, a odrastanje u zagađenim mjestima povećava rizik od mentalnih poremećaja. Geek.hr

02.08.2021. (13:00)

Vježbaj, pizda ti materina

Mozak je jedini organ u tijelu koji postaje sve bolji s godinama, ali potrebno ga je vježbati. Pet vježbi

To kaže kognitivna neuroznanstvenica dr. Caroline Leaf (Purewow / 24 sata)

  • Čitajte – čitati s entuzijazmom, uživati ​​u riječima, dopustite umu da uđe u drugi svijet. To stvara odličan protok krvi u mozgu i aktivira ravnotežu frekvencija u mozgu koje mogu potaknuti zdravu neuroplastičnost
  • Rješavajte složene zagonetke s drugima – Dobra zagonetka potiče gama aktivnost u mozgu što je izvrsno za kreativnost i održavanje mozga mladim
  • šetanje i sanjarenje – mogu uključiti 200 različitih dijelova mozga na kreativan i poticajan način
  • Promijenite način na koji slušate glazbu – slušanje glazbe, dopuštajući joj da vas ‘ponese’, može imati regenerirajući učinak na ukupni protok energije u mozgu
  • Promatrajte sebe i svoj utjecaj na druge – To vam može pomoći u identificiranju toksičnih obrazaca koji su vam potrebni zaVježbaj, pizda ti materina detoksikaciju, što doista može utjecati na dob i zdravlje mozga
30.03.2021. (17:30)

Nisu kul nego ledeni

Psihologinja Tanja Sever: Djeca su zamrznula emocije, što je definicija depresivnosti

Niti jedno dijete ne bi trebalo biti tjeskobno. Tjeskoba je došla kao posljedica ravnodušnosti. Djeca da bi se snašla i mogla preživjeti, oni su u neko doba učinili ravnodušni sloj u sebi i pomalo zamrznuli emocije. Jedna od izvrsnih definicija za depresivnost, dakle nije do te mjere depresija nego depresivnost, je bijeg od emocije. Oni su pobjegli od nekih emocija koje su se bile realne za dogoditi se i na taj način su se zamrznuli. Kao sljedeća faza se dogodila anksioznost ili tjeskobnost – izjavila je psihologinja Tanja Sever u Otvorenom. S druge strane se događa zasićenje isporukom informacija čime raste osjećaj nekompetentnosti i strah za znanjem.

28.03.2021. (12:29)

15% mladih ima simptome posttraumatskog stresa zbog potresa i pandemije

04.02.2021. (11:17)

Strategije koje nas mogu zaštititi od negativnih posljedica stresa

11.10.2020. (13:30)

Ajmo se nadati da je ostalih 95% baš skroz sretno!

U Hrvatskoj 5% depresivnih 16-godišnjaka, puno više djevojke nego mladići

U istraživanju provedenom 2019. godine 5,6 posto hrvatskih 16-godišnjaka izjavilo je da je u prethodnih sedam dana imalo najmanje četiri od šest depresivnih tegoba – tuga, gubitak apetita, poteškoće koncentracije, potištenost, napor u obavljanju obaveza i nemogućnost njihova ispunjavanja. U tome prednjače djevojke kojih je 8,7 posto, dok je mladića 2,6 posto, objavio je HZJZ. Hej, cure, a i dečki, život je lijep!