Kako se Danska bori protiv bacanja hrane? - Monitor.hr
31.07.2016. (18:00)

"Neidentificirani zamrznuti objekti“

Kako se Danska bori protiv bacanja hrane?

Bacanje namirnica izaziva ekonomsku štetu od 850 milijardi eura godišnje i povećava emisiju štetnih plinova za osam posto, procjenjuje Agencija za hranu UN-a. Sve više danskih supermarketa je u svojim policama i hladnjacima izdvojilo police gdje se po nižoj cijeni može pronaći roba čiji rok trajanja ubrzo ističe, grbavi krastavci ili kvrgave mrkve – dakle sve ono što se ne smatra robom prve klase. Aplikacija za pametne telefone Too Good To Go prenosi u kojim je restoranima ili pekarama pred kraj radnog vremena ostalo hrane, koja bi inače završila u smeću, piše Deutsche Welle.


Slične vijesti

18.10. (17:00)

Dok mi bacamo, neki bi jeli

U Europi se godišnje baci 59 milijuna tona hrane, što je gubitak od 132 milijarde eura

Mnogo hrane baca se i u Hrvatskoj, a cilj je da se do 2028. ta količina smanji za 30 posto.  O toj se temi, u povodu Međunarodnog dana svjesnosti o gubitku i bacanju hrane, govorilo na konferenciji u Zagrebu “Hrana bez otpada” u organizaciji Jutarnjeg lista. U Hrvatskoj se godišnje baci 286 tisuća tona hrane. Od toga je 106 tisuća tona jestivi dio koji bi se mogao spasiti. Po stanovniku baci se 71 kilogram godišnje, a od tih 71 ustvari 26 je jestivi dio na koji se može utjecati. Najviše se baca u kućanstvima, a tvrtke, trgovački lanci, distributeri, restorani također mogu pomoći u smanjenju količine otpada, a neki to već i rade. HRT

12.09. (01:00)

Kad baciš šniclu, dobiješ uragan gratis

Bacanje hrane u Hrvatskoj čini čak 76 % ukupnog otpada, dok kućanstva u EU sudjeluju s 53 %

Najčešće se bacaju ostaci kuhanih jela, kruh i voće. Hrana na odlagalištima stvara metan, plin 25 puta jači od CO₂, čime se generira oko 10 % globalnih emisija stakleničkih plinova. Gotovo trećina proizvedene hrane nikad ne bude pojedena, iako bi mogla nahraniti milijardu ljudi. Stručnjaci ističu da klimatske promjene prijete žitaricama, ribama i sigurnosti hrane, dok se rješenja kriju u planskoj kupnji, odvojenom biootpadu i promjeni svijesti potrošača. HRT

13.03. (12:00)

Ne riskiraj, radije doniraj

Prosječan Hrvat baci 72 kg hrane godišnje, donacija je bolji izbor

U smeću završi gotovo trećina proizvedene hrane u svijetu. Prosječan Hrvat godišnje baci gotovo 72 kilograma hrane. Najviše mliječnih proizvoda, mesa, ribe te voća i povrća. Umjesto bacanja, namirnice možemo donirati. Istovremeno u socijalnim samoposlugama broj korisnika raste iz godine u godinu i svaka im je donacija dragocjena. Najčešći su razlozi zbog kojih hrana završi u smeću – preobilni obroci ili loše planiranje kupnje. Zato treba paziti na rokove trajanja i kupovati onoliko koliko nam je zaista potrebno. Sve više od toga vodi prema crnoj statistici od oko 280 tisuća tona bačene hrane u Hrvatskoj. HRT

10.08.2023. (19:00)

Da se ne baci

Europska komisija želi da supermarketi doniraju hranu

Milijuni tona hrane – često sasvim upotrebljive – u Europi svake godine završe u smeću. Regija Bruxellesa namjerava obvezati supermarkete da doniraju namirnice kojima ističe rok. Ne bacaju samo supermarketi hranu. Europska komisija kaže da preko polovine hrane u smeće dolazi iz privatnih domaćinstava. Komisija želi do 2030. ograničiti količinu tih otpadaka. Raznim pravilima, trebalo bi za deset posto smanjiti količinu bačene hrane u proizvodnji, a za trideset posto u prodaji i domaćinstvima. Prijedloge još moraju razmotriti Europski parlament i države članice. Problematično je hraniti socijalno ugrožene ljude namirnicama koje bi inače otišle u smeće. Vjeruje se da ima mnogo boljih načina da svi budu siti, a da ne moraju ići u banke hrane koje su često povezane s društvenom stigmom. DW

20.12.2019. (12:30)

E, a šta će onda crvi jesti!?!

Bacanje hrane spriječiti – planiranjem, zamrzavanjem, doniranjem

Tanja Popović Filipović iz Centra za edukaciju i informiranje potrošača ponudila savjete za sprečavanje bacanja hrane:
– Planirati obroke – hrana se pokvari jer i ne znamo što sve imamo
– Kupovati promišljeno
– Ne kupovati na prazan želudac – u tom slučaju kupujemo više nego što nam treba
– Mudro spremati hranu – ono što ostane može se spremiti ili zamrznuti
– Iskoristiti ostatke hrane za novo jelo
– Donirati

22.02.2019. (09:00)

U EU-u godišnje se baci hrane u vrijednosti 143 milijarde eura!

09.01.2019. (09:54)

E, ali nahrani jednu obitelj miševa na tjedan dana...

Svaki građanin Hrvatske u smeće godišnje baci 75 kilograma hrane

Svaki član kućanstva u Hrvatskoj dnevno baci 200 grama hrane, od čega najviše voća i povrća (45%), a najmanje keksa i kolača – 2,2%, utvrdila je istraživanjem dr. sc. Branka Ilakovac, predsjednica Centra za prevenciju otpada od hrane. Svake godine propadne ili se baci jedna trećina globalne zalihe hrane, najviše u kućanstvima. Novi list…

15.11.2018. (10:30)

Ima, samo treba rasporediti

Lakše doniranje hrane – predstavljena platforma koja spaja proizvođače i posrednike

Prosječno se po svakom stanovniku Hrvatske baci 90 kilograma hrane godišnje (četvrt kile svaki dan!), a da bi se to promijenilo treba pojednostaviti zakon, riješiti pitanje odgovornosti za doniranu hranu, uspostaviti banku hrane radi lakše i učinkovitije distribucije donirane hrane u sve dijelove Hrvatske, uvesti jedinstveno tumačenje oznake ‘najbolje upotrijebiti do’, poručila je HGK. Kao prvi korak su proizvođačima hrane i korisnicima predstavili platformu za doniranje hrane; proradit će iduće godine. Forum.tm…