Kako unaprijediti članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju - Monitor.hr
Danas (20:00)

Kad država kaže “svi mogu graditi”, stanovi postaju stvarnost, a ne samo ideja

Kako unaprijediti članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju

Stručna analiza predlaže da članak 22. Zakona o priuštivom stanovanju ukloni ograničenje na javne investitore i uključi privatni sektor. Time bi se kroz planske i ugovorne mehanizme osigurao minimalni udio priuštivih stanova (25%) u većim projektima, bilo unutar istog projekta, na drugoj lokaciji ili uplatom u lokalni fond. Stanovi bi ostali dostupni najmanje 30 godina. Model jača ulogu lokalnih vlasti, smanjuje prostornu segregaciju i povećava dostupnost stanova, uz neutralan ili blago pozitivan gospodarski učinak. Zgradonačelnik


Slične vijesti

Jučer (08:00)

Iz petog pokušaja

Zagrebački holding ponovno pokušava prodati hostele Halugice i Jelen

Zagrebački holding ponovno je raspisao javni poziv za prodaju hostela Halugice u Puntu na Krku i hostela Jelen u Skradu, koje pokušava prodati još od 2020. godine. Novi natječaj traje do 22. siječnja 2026. Halugice se prodaju po početnoj cijeni od 1,6 milijuna eura, a Jelen za 293.700 eura, obje bez PDV-a. Oba objekta imaju lošije energetske razrede, a kupci moraju uplatiti jamčevinu od 10 posto. tportal

Ponedjeljak (09:00)

Kupci na pauzi

Pad prometa na tržištu nekretnina u Hrvatskoj zbog previsokih cijena

Tržište nekretnina u Hrvatskoj bilježi snažan pad prodaje – u prvoj polovici godine promet je manji za gotovo 15 posto. Najveći pad zabilježen je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (30 posto), dok Zagreb i Istra bilježe pad od 20 posto. Stručnjaci ističu da su cijene dosegle vrhunac, posebno jer su cijene starogradnje gotovo izjednačene s novogradnjom. Smanjen interes stranih kupaca i ekonomska neizvjesnost dodatno usporavaju tržište. Potencijalno rješenje vidi se u aktiviranju velikog broja praznih stanova. Index

Nedjelja (22:00)

Krov nad glavom, investitoru stan, a stanarima miran san

Inovativni modeli obnove povijesnih jezgri bez troška za stanare

Na stručnom skupu u Zagrebu predstavljeni su modeli revitalizacije zapuštenih zgrada bez početnog kapitala suvlasnika. Ključno rješenje je partnerstvo s investitorima koji financiraju energetsku i statičku obnovu, ugradnju dizala i modernizaciju u zamjenu za pravo uređenja potkrovlja, po uzoru na Beč i London. Uz nužnost integracije protupotresne sigurnosti i energetske učinkovitosti, naglašena je potreba za zakonskim izmjenama i boljim korištenjem brownfield potencijala. Do kraja godine Hrvatska mora definirati Nacionalni plan obnove kako bi do 2030. ispunila stroge ekološke standarde EU-a i osigurala održivost gradskih središta. Zgradonačelnik

18.12. (00:00)

Mijenjam vikendicu na moru za selo u Slavoniji

Cijene kvadrata: Najviše u Dalmaciji, najpovoljnije u Slavoniji i Baranji

Prosječne tražene cijene nekretnina u Hrvatskoj nastavile su rasti tijekom 2025., dosegnuvši u studenom 3754 eura po kvadratu. Najskuplji kvadrati i dalje su u Dalmaciji, posebno u Splitu i Dubrovniku, dok su najpovoljniji u Slavoniji i Baranji. Zagreb i Split bilježe stabilan rast, Dubrovnik blagi pad, a Varaždin i drugi kontinentalni gradovi sezonske oscilacije. Cijene rastu proljećem i ljetom, stagniraju ili se blago korigiraju u manjem broju sredina. Najpovoljnije županije su Slavonija i Baranja – prosječno oko 1601 euro po četvornom metru, Virovitičko-podravska županija – oko 775 eura te Vukovarsko-srijemska županija s oko 1016 eura. Poslovni

16.12. (00:00)

Planova imamo, tablica i struje baš i ne

Energetska obnova zgrada zapela na podacima, novcu i pravilima

Istraživanje Udruge DOOR u sklopu projekta CEESEN-BENDER pokazuje da energetska obnova višestambenih zgrada u Hrvatskoj i dalje nailazi na ozbiljne prepreke, unatoč rastu programa i poticaja. Ključni problemi su zastarjeli i nepotpuni podaci o zgradama, nedostatno praćenje učinaka obnove, financijski jaz za dubinsku obnovu te izostanak ciljanih mjera za energetski siromašna kućanstva. Dodatne prepreke predstavljaju složen zakonodavni okvir za obnovljive izvore i energetske zajednice te slaba informiranost suvlasnika. DOOR preporučuje bolje prikupljanje podataka, jačanje sustava praćenja, pojednostavljenje pravila i ciljanu podršku ranjivim skupinama. Zgradonačelnik

15.12. (19:00)

Toplina ide van, račun ostaje unutra

Više od 37 posto stambenog fonda u Hrvatskoj čine energetski najlošije zgrade

Zgrade u EU troše 40 % energije i stvaraju 36 % emisija, pa je EU 2024. donijela stroža pravila energetske učinkovitosti. Hrvatska odgovara novim Zakonom o energetskoj učinkovitosti u zgradarstvu, koji stupa na snagu 2026. Gotovo 37 % stambenih zgrada ima najlošija energetska svojstva, a većina nema certifikat. Za obnovu je osigurano više od 2 milijarde eura iz EU i nacionalnih fondova, no najveći izazovi ostaju visoki troškovi, prelazak s grantova na kredite i postizanje konsenzusa suvlasnika. HRT

12.12. (12:00)

Garaža kao poslovna ideja

Stanodavci otkrivaju kreativne načine zarade kroz najam opreme, prostora i vještina umjesto tradicionalnog najma

Umjesto dugoročnih najmova namijenjenih klasičnim stanarima, raste interes za inovativne modele mjesečnog rentanja – fleksibilne opcije koje odgovaraju digitalnim nomadima, tvrtkama u potrazi za privremenim smještajem opreme ili kreativcima koji trebaju prostor za rad, stvaranje ili boravak izvan rutine. Popularan je trend najma opreme: od fotoaparata i dronova, preko profesionalnih alata i tehničke opreme, pa sve do dekorativnih setova za evente. Ideja je jednostavna – ljudi ne žele kupovati ono što im treba povremeno, a vlasnici opreme često traže i prostor u kojem će sve te uređaje i alate držati. Ljudi žele načine zarade koji ne traže velika ulaganja, održivi su u praksi i omogućuju da se talent, prostor ili predmeti koje već posjeduju pretvore u vrijedan dodatni prihod. U tom novom valu “pametnog iznajmljivanja”, fokus se pomiče s kvadrata na ideje – a one, čini se, nikad nisu bile dostupnije. Jutarnji

08.12. (12:00)

Kad senzori štede struju brže nego što vi gasite svjetlo

Stvarne uštede energije počinju tek kad se zgrade ne samo obnove, već i pametno nadziru

Hrvatska tu jača Informacijski sustav za gospodarenje energijom (ISGE) i kroz izmjene strategije do 2050. želi uvesti obavezno praćenje potrošnje, uključivanje senzora, digitalnih platformi i analize ponašanja korisnika. Primjeri iz Pariza, Španjolske i Finske dokazuju da automatizacija, AI optimizacija i kontinuirano praćenje donose konkretne uštede, manje emisije i niže račune — i prije skupih renovacija, istaknuli su na nedavnom međuregionalnom skupu projekta MonitorEE. Zgradonačelnik

03.12. (23:00)

Čeka se zeleno svjetlo

Cijene stambenih kvadrata i dalje skaču, a kupaca sve manje… stručnjaci (i ne samo oni) priželjkuju korekciju cijena

U prvih šest mjeseci 2025. zabilježeno je 57.095 kupoprodaja, 15% manje nego lani, dok je prosječna cijena novogradnje 2754 eura po kvadratu. Glavni uzroci su ograničena ponuda, turizam, nerealna očekivanja prodavatelja i visoke cijene, osobito na obali i u Zagrebu. Stranci kupuju većinom na obali, potičući rast cijena i smanjujući dostupnost domaćem stanovništvu. Korekcija cijena rabljenih nekretnina i poticaji za ulaganja u starije zgrade očekuju se 2026. godine. Večernji

01.12. (13:00)

Kad shvatiš da je lakše popraviti krov nego potaknuti susjede na akciju

Kako je oluja pretvorila jednog suvlasnika u herojskog predstavnika zgrade

Predstavnik suvlasnika jedne zgrade preuzeo je dužnost nakon oluje 2023. koja je oštetila krov. Sam je pronašao jeftinije izvođače i pokrenuo promjenu upravitelja, budući da ostali i nisu iskazali preveliki interes, a sada vodi četiri od pet ulaza s ukupno 143 stanara. Uveo je vijeće suvlasnika, modernizirao komunikaciju i inicirao niz estetskih i tehničkih zahvata – od popravka stakala do video nadzora. Zgrada je danas financijski stabilna, vraća dug preko dizanja kredita i planira obnovu stolarije i fasade. Stanari su danas povezaniji i aktivniji. U Zgradonačelnikovom članku žele ukazati kako uloga predstavnika u zgradama postaje sve manje popularna, međutim ovaj primjer pokazuje kako jedna dobra volja – uz malo tehničkog znanja i puno upornosti – može cijelu zgradu pretvoriti u funkcionalnu malu zajednicu.