Kakve su šanse da Ukrajina vrati Krim i zašto je taj poluotok toliko važan Rusiji - Monitor.hr
26.11.2022. (08:00)

Dream Krim

Kakve su šanse da Ukrajina vrati Krim i zašto je taj poluotok toliko važan Rusiji

Rusi postigli jedan od važnih ciljeva! Anektirani Krim povezan je kopnenim koridorom s Donbasom - Novi list

Nekad smatran biserom Ruskog Carstva, ovaj strateški važan teritorij na Crnom moru ima dugačku povijest, uključujući otpor nacistima u Drugom svjetskom ratu i nedavnu aneksiju koju je pokrenuo Vladimir Putin 2014. Zamjenik ukrajinskog ministra obrane Volodimir Havrilov rekao je da bi ukrajinske snage mogle ponovno zauzeti Krim do kraja prosinca, a da će rat s Rusijom biti gotov do proljeća. Također je istaknuo da je vraćanje Krima samo pitanje vremena, dodajući da bi ovom cilju mogao pomoći neke nepredviđeni događaj u Rusiji, poput iznenadnog pada Putinovog režima. “Krim je jako velik dio ruske povijesti i Rusija nikad nije osjećala da Krim nije dio njezina teritorija. Iz vojne perspektive gledano, uključujući američke vojne autoritete, šanse da Ukrajina ikad više vrati Krim su vrlo, vrlo male”, smatra umirovljeni zapovjednik britanskih zračnih snaga Sean Bell. N1


Slične vijesti

Danas (10:00)

Što je sljedeće? - Pobjeda Ukrajine.

Upozorio je da će rat početi 24. veljače u 4 ujutro. Sad kaže: “Ukrajina će vratiti Krim”

Kakve su šanse da Ukrajina vrati Krim i zašto je taj poluotok toliko važan Rusiji - Monitor.hr

Kirilo Budanov, šef ukrajinske Vojne obavještajne službe u ukrajinskim političkim krugovima cijenjen je kao jedina osoba koja je – uz američke i britanske obavještajne službe – mjesecima unaprijed ispravno upozorila na ono što Rusija planira. Budanov u svojoj prognozi za ovu godinu, koju je dao za Washington Post, kaže da će se Rusija  usredotočiti na zauzimanje više teritorija u istočnim regijama Donjecka i Luhanska. “Ofenziva ruskih trupa iz Bjelorusije malo je vjerojatna”, rekao je, “i samo je pokušaj da se odvrati pozornost i podijeli kijevske snage.” Što se tiče Krima, Budanov je siguran: “Krim će nam biti vraćen. Reći ću vam – sve je počelo na Krimu 2014. i ondje će sve završiti.” Index

31.12.2022. (00:00)

March forward

Cilj vraćanja Krima Ukrajini moguć je i ostvariv

Rusija je invazijom početkom godine, naravno, izgubila sav stečeni diplomatski kapital te se opet preispituje status Krima. Ohrabrema zauzimanjem Hersona i povlačenjem ruskih snaga na istočnu obalu rijeke Dnjepar, ukrajinska strana počela je s pričama o njegovom oslobađanju. Prema anketama u Ukrajini, 85% građana zalaže se za potpunu deokupaciju cijelog teritorija koji je zauzela Rusija, uključujući Krim. Preduvjeti podrazumijevaju oslobođenje Hersonske oblasti preko rijeke Dnjepar te oslobođenje Zaporiške oblasti, prvenstveno grada Melitopolja, koji je prometno i logističko čvorište od iznimne važnosti za rusku vojsku. Kad bi Ukrajina došla do Melitopolja, teritorij pod kontrolom Rusije bio bi podijeljen na dvije nepovezane cjeline, a opskrba Krima bi u potpunosti ovisila o Krimskom mostu. Index

19.10.2022. (22:00)

Ne sluti na dobro

Iranski vojnici su na Krimu, obučavaju Ruse kako se koristiti dronovima

Iran započeo vojne vježbe blizu granice s Azerbajdžanom, predsjednik Alijev u čudu: 'Zašto sada?' - tportal

Pripadnici elitne Iranske revolucionarne garde nalaze se u Ukrajini, na okupiranom Krimu, gdje obučavaju ruske postrojbe kako koristiti isporučene iranske dronove, prema podacima američkih obavještajnih službi. Ovu je vijest još ranije prenio think tank Institute for the Study of War, koji je na temelju javno objavljenih podataka zaključio kako je nepoznat broj pripadnika iranskih gardista, smješten na lokacijama na Krimu i u hersonskoj oblasti, vjerojatno poslan kako bi obučavao ruske operatere dronova. Osim Shahed-136 dronova, Iran je Rusiji navodno isporučio i nepoznat broj Mohajer-6 dronova, iranskog pandana turskom Bayraktaru TB-3 koji se na bojištu u Ukrajini proslavio u rukama ukrajinskih snaga. Ono što u ovom trenutku još nije poznato, osim točnog broja iranskih gardista, jest da li oni i sami upravljaju dronovima ili isključivo obučavaju ruske vojnike za njihovo korištenje. Jutarnji

09.10.2022. (17:00)

"Krim, most, početak"

Udar na Kerčki most: pogodak u rusku slabu točku

Udar na Kerčki most: pogodak u rusku slabu točku | Politika | DW | 09.10.2022

U napadu su poginule tri osobe od kojih su se dvije nalazile u automobilu pored kamiona-bombe. List Ruska gazeta piše o više stotina kilograma TNT-a koje su korištene u napadu. Prema pisanju više ruskih medija, može se zaključiti da je direktiva iz Kremlja da se ne govori o „uništenju“ već o „oštećenju“ mosta. Usprkos teškim oštećenjima koja se vide na snimcima, promet je kasnije u subotu nastavljen jednom trakom. Ukrajinski dužnosnici nisu preuzeli odgovornost, ali su u posljednje vrijeme često aludirali na mogućnost da se napadne most koji iz oblasti Krasnodara vodi preko Kerčkog tjesnaca koji povezuje Azovsko i Crno more. Mihjalo Podoljak, savjetnik ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, napisao je na Twitteru “Krim, most, početak”, dajući do znanja da bi Ukrajina mogla stajati iz eksplozije. Ukrajinski internetski dnevnik Pravda objavio je da iza napada stoji ukrajinska tajna služba SBU, što u toj službi nisu htjeli komentirati. Deutsche Welle /Jutarnji

12.08.2022. (14:00)

Komad otuđene zemlje

Povratak Krima Ukrajini – vjerojatno neostvariv cilj

Jedan od deklariranih ukrajinskih ratnih ciljeva je istjerati ruske trupe s vlastitog teritorija. To uključuje i poluotok Krim, kojeg je Rusija okupirala još 2014. Ali koliko je ovaj cilj realističan? Za Moskvu je Krim čak važniji od ostatka Ukrajine. Krim je bio dio Rusije više od dva stoljeća. Već u 18. i 19. stoljeću carevi su ondje sve više naseljavali etničke Ruse. Staljin je nastavio ovu politiku, zato je većina stanovništva na ovom poluotoku i danas proruska. Tek 1954. godine Krim je pripojen Ukrajinskoj SSR. Rusija svoj status na Krimu pokušava dodatno učvrstiti aktualnim ratom. Osim osvajanja Donbasa, Kremlj je jednim od svojih najvažnijih ratnih ciljeva proglasio stvaranje ruskog kopnenog koridora do Krima. U Ukrajini, međutim, nema jasnoće oko toga koliko daleko bi se išlo s ciljem povratka Krima pod ukrajinsku kontrolu. DW

14.06.2022. (22:00)

Donedavna ravnateljica Rossotrudničevstva i ikona japanskih anima crtanih filmova

Putin smijenio Nataliju Poklonsku. Kritizirala je slovo “Z”

Natalija Poklonska, donedavna velika uzdanica Vladimira Putina, smijenjena je s dužnosti zamjenice ravnateljice ruske Savezne agencije za međunarodnu suradnju i brigu o Rusima u inozemstvuRossotrudničevstvo“. Kad su Rusi okupirali Krim 2014., naglo je napredovala i postala glavna tužiteljica Krima. Ukrajinci su je tada prozvali zbog izdaje, preuzimanja vlasti i progona Ukrajinaca i za njom raspisali međunarodnu tjeralicu. (…) Njezin strmoglavi politički pad u Kremlju počeo je kad je izrazila nezadovoljstvo veličanjem slova „Z“. “Ovo slovo Z simbolizira tragediju i tugu i za Rusiju i za Ukrajinu. Zašto? Zato što ruski vojnici i Rusi umiru, a roditelji dobivaju različite vijesti. Ministarstvo obrane spominje velik broj poginulih i ranjenih. To nije radost”, izjavila je Poklonska. Odgovarajući na pitanje što je važnije – država ili pojedinac te što je vrjednije – pobjeda nad ukrajinskim nacizmom ili vrijednost ljudskog života, odgovorila je da je za nju važniji pojedinac i njegov životSlobodna

28.11.2019. (18:30)

Dragi Vlado, evo nacrtat ćemo svijet kako ti kažeš! Tvoj Tim Cook

Apple na aplikacijama prikazuje Krim kao dio Rusije, ali samo Rusima

Apple je počeo prikazivati Krim, ukrajinski poluotok koji je Rusija pripojila 2014., kao dio ruskog teritorija na aplikacijama Karte i Vrijeme, ali samo za korisnike u Rusiji. U drugim zemljama Krim se prikazuje bez navođenja kojoj državi pripada.

 

28.12.2018. (12:00)

Od Rusije anektirani Krim podigao ogradu prema Ukrajini u dužini od 60 kilometara

12.09.2016. (12:28)

Telegram: Nakon Putinove izjave o Kosovu Srbiji je, valjda, jasno da ne mogu više žonglirati između Rusije i EU; Putin objasnio kako se narod na Krimu izjasnio za odcjepljenje od Ukrajine na isti način kao što su Albanci odlučili razdvojiti se od Srbije

26.02.2016. (00:02)

Back to the future

Turska: Povratak istočnog pitanja

“Ranih 90-ih, kad sam putovao na mirovnu misiju u Bosnu, u bečkom hotelu vidio samo nekoliko karti Habsburškog Carstva iz 19. stoljeća. Sve su zemlje bile tamo – Bosna i Hercegovina, hrvatske zemlje, sve koje su tada činile dnevne vijesti. Sve me to podsjetilo na ‘istočno pitanje’ kojim su zapadne zemlje tada bile opsjednute. Rusija je već jednom u povijesti započela Krimski rat, 1850-ih. A sada je na pomolu novo istočno pitanje”, piše BBC.