Kao u doba Hitlera: Europa opravdava smrt djece - Monitor.hr
23.11.2021. (10:00)

Zakon iznad čovjeka

Kao u doba Hitlera: Europa opravdava smrt djece

Politika Europske unije i Hrvatske prema izbjeglicama naprosto je duboko nehumana, bešćutna i protivna samoj ideji Europske unije. S takvom izbjegličkom politikom, EU je izgubila smisao postojanja: što će nam Europa čiji političari, ne trepnuvši okom, tvrde da je smrt tisuća ljudi na njezinim granicama uvjet mira, stabilnosti i ljudskih prava unutar Europe? Što će nam Europa u kojoj se ministri, privatno osjećajni očevi i djedovi, javno pretvaraju o opravdavatelje pogibija djece? Jer kada država počne opravdavati smrt – bilo čiju smrt – put najgoremu je otvoren. A današnja Europa ne samo da je počela opravdavati smrt – “Dok se ovo pitanje ne riješi na razini EU, nitko ne može isključiti da se ne može dogoditi incident”, formulirat će to ministar Božinović – nego je s njom počela i računati. Ukalkulirala ju je u svoju politiku – a otpora praktični nema. Al Jazeera


Slične vijesti

26.12.2022. (07:00)

Šampanjac za euro i schengen

Mihaljević: Kad se 1. siječnja probudimo, bit će to u boljem mjestu za život

Ulaskom u ravnopravno EU društvo proteklih je godina strahovito trpjela hrvatska demografija. Stotine tisuća mladih, mnogo visokoobrazovanih, cijele obitelji s djecom otišle su trbuhom za kruhom u zemlje velike europske obitelji. Za većom plaćom, ali i poštenijim odnosom u radnim i društvenim sredinama. Mnogo je toga u Hrvatskoj i dalje nakaradno i kriminalno, ali što očekivati od društva duboko premreženog korupcijom. No, zamislite samo kako bi to izgledalo da nismo u Europskoj uniji. Pa da nema europskog novca i budnih očiju neovisnih medija, kojih ima u Hrvatskoj, bez obzira na to što stanje nije dobro i što treba ozbiljno poraditi na tome da novinari budu slobodniji, hrabriji i neovisniji o novcu kojeg redistrubuiraju tijela javne vlasti, na državnoj i lokalnim razinama. Robert Mihaljević za Glas Podravine.

08.10.2022. (22:00)

Između ruskog čekića i američkog nakovnja

Nesigurna Europa

EU regulators extend tough economic sanctions on Russia over Ukraine | Global Trade Review (GTR)

Brexit i dolazak Donalda Trumpa na čelo SAD-a iste godine ujedno su ojačali potrebu evropske samostalnosti. Brexit zato što je Britanija bila jedna od članica EU-a koja je uvijek nastojala održati što bliže veze s SAD-om, ponekad i čvršće nego sa svojim kontinentalnim saveznicima. A Trump zato što je njegova administracija evropskim liderima osvijestila da SAD ne mora uvijek biti pouzdan saveznik. Kao glavni promotor težnje prema većoj samostalnosti, odnosno “strateškoj autonomiji” EU-a, posljednjih godina figurira francuski predsjednik Emmanuel Macron. No njegova je moć unutar Francuske – kao i francuski utjecaj u zemljama EU-a – ostala ograničena. Rat u Ukrajini stvar je višestruko zakomplicirao. EU muče unutarnje razlike, a bez obzira na to hoće li odabrati “stratešku autonomiju” ili prisnije veze sa SAD-om, rat je kontinent učinio nesigurnijim i manje demokratskim. Novosti

06.10.2022. (19:00)

Za fotkanje su prvi

Europska politička zajednica: Nova snaga Europe ili samo novo poziranje za fotografiju

Sedam mjeseci od početka rata u Ukrajini, EU pokušava stvoriti novu platformu za veću suradnju s bližim i daljnjim susjedima. 17 šefova država i vlada od Armenikje, preko Turske, do balkanskih država, pozvano je u Praški zamak. Cilj sastanka je ispitati u kojoj mjeri se nasuprot ruskoj agresiji u Ukrajini može stvoriti širi krug prijateljskih država koje se žele angažirati u pitanjima zajedničke sigurnosne politike i spremne su surađivati s EU oko sankcija Rusiji i općenito u vezi s pitanjima energetike. Skeptici strahuju da bi najvažniji rezultat ovog izuzetno velikog samita mogla biti porodična fotografija s 44 državnika. Ideja potječe od francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, no neki istočni Europljani brzo su je odbacili, pretpostavljajući kako se tu radi prije svega o talk showu smišljenom da umiri zemlje kandidate. EU „bi trebala više ulagati u proces proširenja umjesto što izmišlja nove formate samita”, kritizira primjerice Piotr Buras iz Europskog vijeća za vanjskopolitičke odnose u Varšavi. DW

25.06.2022. (00:00)

Ajmo, upadajte

EU je razočarao Balkan

Kod dosadašnjih natjecatelja za prijam u EU frustracija je velika. Već desetljećima im se obećava članstvo, no iz različitih razloga proces ne napreduje. A onda ih iznenada preteknu Ukrajina i u paketu s njom Moldavija. I u rekordnom roku postaju kandidatkinje. Frustracija je razumljiva, ali ona počiva na pogrešnim pretpostavkama. Kod proširenja Europske unije ubuduće će se raditi o geopolitici, o obrani od imperijalnih apetita ruskog predsjednika. Više se ne radi – kao kod zapadnog Balkana, a većim dijelom i kod posebnog slučaja Turske – o političkom i gospodarskom prilagođavanju društava standardima EU-a. Ovaj povijesni korak će se srednjoročno odraziti pozitivno i na balkanske države-kandidatkinje. Jer, Uniji je sada u prvom redu važno potisnuti ruski i kineski utjecaj u toj regiji. Kriteriji za prijem, koji su se do sada morali strogo poštivati, bit će zato nešto blaži. DW

17.06.2022. (15:00)

Visoki kriteriji

Bruxelles će danas prigrliti Ukrajinu, no pred njima su još uvijek veliki izazovi

Povijesno kratak rok u kojemu je Bruxelles amenovao kandidacijski status nekom aspirantu za članstvo u EU posljedica je ruske invazije na Ukrajinu, no pred Kijevom je sada duga politička bitka za osiguranje nužne jednoglasne potpore svih 27 država članica uoči početka pregovora. O tome će europski čelnici razgovarati na sastanku Europskog vijeća 23. i 24. lipnja. Nakon dodjele kandidatskog statusa Europska komisija donosi ‘pretpristupnu strategiju’ i osigurava financijsku podršku za provođenje potrebnih reformi. U predvorju EU-a trenutno su četiri zemlje kandidatkinje: Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Srbija i Albanija, s tim da Skoplje i Tirana još uvijek čekaju na otvaranje pristupnih pregovora. Još krajem 20. stoljeća status službene kandidatkinje osigurala je i Turska, no proces pridruživanja u međuvremenu je zamrznut. Tportal

17.08.2021. (23:30)

Taoci ludila

Zarobljeni su u domovima i u strahu od talibana: ‘Još uvijek to rade, gledam ih upravo iz svog stana’

Bivši zaposlenik nizozemskog veleposlanstva u Kabulu tvrdi da suradnici misija Europske unije u Kabulu ne mogu iz kuća ni do aerodroma jer su zarobljenici u vlastitim domovima. Kako strane misije od Afganistanaca traže osobne dokumente i ugovore o radu kako bi vidjeli imaju li pravo na odlazak u zemlje, građani se boje s tim dokumentima hodati po ulicama u strahu od talibanske odmazde iako potonji tvrde da prestaju s traženjem diplomatskog osoblja te da će štititi građane. Večernji list

25.04.2021. (10:30)

Turska se otima kontroli

Europski parlament: Odnosi Europske unije i Turske su na najnižoj točki

Odbor za vanjske poslove Europskog parlamenta pozvao je Tursku da se javno izjasni o pristajanju na vrijednosti koje promiče EU te su iskazali zabrinutost zbog stanja ljudskih prava u toj zemlji. Odnosi između Turske i EU-a po njima su na povijesno najnižoj točki, a za sve krive politiku Ankare koja ne provodi reforme te najavljuju prekid procesa pristupanja. Izvješće je  u odboru AFET podržalo 49 zastupnika, četvero je bilo protiv, dok je 14 ostalo suzdržanih. Zanimljivost je da je u dokumentu tridesetak amandmana HDZ-ove zastupnice Željane Zovko. Index

13.07.2020. (16:30)

Slamka spasa Hrvatskoj

Prijedlog novog proračuna EU-a donosi štedljivost, ali i pomoć zemljama za oporavak od krize

Michel predlaže nešto manji Višegodišnji financijski okvir (VFO) za razdoblje 2021. do 2027. godine,  1074 milijardi eura, 26 milijardi eura manje o prijedloga Komisije. To je ustupak tzv. štedljivoj četvorki, Austriji, Danskoj, Nizozemskoj i Švedskoj, koje imaju najviše primjedbi kako na visinu proračuna i plan za oporavak tako i na prijedlog da se najveći dio fonda za oporavak dodijeljuje kao bespovratna pomoć… Budući da će po ekonomskim prognozama Hrvatska biti jedna od najteže pogođenih zemalja, njezina alokacija po Michelovu prijedlogu neće se smanjiti, eventualno bi se mogla povećati. Detalje donosi Novi list

28.05.2016. (10:29)

Tucet zvijezda

Priče i legende skrivene iza zastave Europske unije

Otkud 12 zvjezdica na plavoj podlozi jedne od dosadnijih zastava – one EU-a? Kad su Francuska i Njemačka nakon Drugog svjetskog rata ujedinile svoje industrije ugljena i čelika, što je začetak današnje Unije, raspisan je i natječaj za dizajn zastave, na kojem je pobijedio Arsene Heitz. Zastava je službeno usvojena tek 1992. u Maastrichtu, a Heitz tvrdi da ju je osmislio inspiriran Biblijom i Djevicom Marijom. No postoje i druga tumačenja – da 12 zvjezdica predstavlja po 12 sati na analognom satu, mjesece u godini, znakove zodijaka, apostole… Pun kufer

29.04.2016. (13:54)

Izazov ili istina

7 problema koji bi mogli dovesti do raspada EU

Izvješće organizacije Economist Intelligence Unit (EIU) pod nazivom Europa na granici pucanja navodi sedam problema koji ugrožavaju gospodarsku i političku stabilnost Europe i koji bi mogli dovesti do njezina raspada: od Brexita i Grexita, preko predugog razdoblja niske inflacije i pada produktivnosti, do zategnutih odnosa s Rusijom, nestabilnih demokratskih vlada i izbjegličke krize, opstanak Europe pod upitnikom je. 24sata