Klimatolog Orlić o toplom vremenu: Normalno ponašanje atmosfere - Monitor.hr
22.11.2016. (20:46)

Sve u redu, nema panike

Klimatolog Orlić o toplom vremenu: Normalno ponašanje atmosfere

Hrvatski klimatolog Mirko Orlić objasnio je zašto je ovih dana ovako toplo: Zbog razlike u tlakovima zraka između ekvatora i pola usporavaju se planetarni atmosferski valovi koji imaju dolove i brjegove, pa kada je u nekom kraju brijeg, topao južni zrak prodirat će daleko na sjever, a kada prevladava dol, hladan zrak sa sjevera prodirat će duboko na jug. Faktori su i visinska mlazna strujanja zraka koja djeluju kao svojevrsna brana između hladnog zraka u polarnim krajevima i toplog u južnim… Index


Slične vijesti

Srijeda (22:00)

Došle su bez pasoša i s bodljama

Zbog porasta temperature mora, Jadran postaje dom invazivnim tropskim vrstama

Mramornica, biljojed iz Indijskog oceana, istiskuje domaće vrste i narušava biljni svijet, dok atraktivna, ali otrovna vatrenjača dodatno ugrožava bioraznolikost. Stručnjaci upozoravaju da se ove ribe brzo šire, potičući “tropikalizaciju” Mediterana. Klimatske promjene mijenjaju i kopnene ekosustave — ugrožene su čak i uobičajene vrste poput hrasta lužnjaka. Ograničenje globalnog zagrijavanja na 1,5 °C sve je manje realno, a more i šume kakve poznajemo možda postaju prošlost. Index

19.06. (15:00)

Možda razmisliti o apartmanu malo dalje od prvog reda do mora

Do kraja stoljeća razina Jadrana narast će i do pola metra, poplave će biti trideset puta češće

Znanstvenici s IRB-a, predvođeni dr. sc. Ivicom Vilibićem, upozoravaju na sve češće obalne poplave i izvjestan porast razine Jadranskog mora, posebno na južnom i srednjem dijelu. Do sredine stoljeća more bi moglo narasti 20–30 cm, a do kraja i do pola metra, ponajviše zbog topljenja ledenjaka i zagrijavanja oceana. Projekt Glomets istražuje i meteorološke cunamije – razorne valove uzrokovane atmosferskim poremećajima, koji bez praćenja mogu ozbiljno ugroziti obalu. Sjeverni Jadran zasad prolazi nešto blaže, ali ni on neće ostati suh. tportal

06.06. (09:00)

Ne brinite, još uvijek možete gledati glečere – na starim razglednicama

Ledena propast: pola ledenjaka već je otopljeno na papiru

Novo istraživanje pokazuje da je 39 % svjetske ledenjačke mase već osuđeno na nestanak, čak i uz trenutačni prekid globalnog zatopljenja. Ako se ništa ne promijeni, gubitak bi mogao dosegnuti 76 %, s porastom razine mora od najmanje 113 mm. Zemlje koje ovise o ledenjacima bit će teško pogođene. Znanstvenici ipak poručuju da se svakim smanjenjem temperature za 0,1 °C spašava dio leda. Studija koristi višestoljetne simulacije i ocijenjena je kao jedna od ključnih u ovom desetljeću. Index

06.06. (01:00)

Dim, led i paradoksi — physics, bitch!

Sibirski požari: neobični “klimatski klimači” koji (privremeno) hlade planet

Studija Sveučilišta u Washingtonu otkriva paradoksalan učinak sve češćih požara u Sibiru i Kanadi: dimni aerosoli reflektiraju sunčeve zrake i posvjetljuju oblake, što usporava globalno zagrijavanje i topljenje arktičkog leda. Do 2060. požari bi se mogli učetverostručiti, što bi smanjilo globalno zatopljenje za 12 %, a arktičko čak za 38 %. No, to nije razlog za slavlje — požari štete zdravlju i ekosustavima, a ako nestane šuma, nestaje i učinak hlađenja. Požari tako postaju klimatski dvostruki agenti: gase toplinu, ali i gube tlo pod nogama. Bug

31.05. (19:00)

Vremenska prognoza: sve toplije s mogućnošću apokalipse

Zemlja se zagrijava, sateliti prate: ekstremno vrijeme sve češće i jače

Znanstvenici upozoravaju na sve izraženije posljedice klimatskih promjena – rastu razine mora, temperature i učestalost ekstremnih vremenskih pojava. Hrvatska koristi podatke iz europskih satelita koji svakih deset minuta prate atmosferu. Superćelije i razorne oluje više nisu rijetkost, a prognoze su preciznije, ali i zabrinjavajuće. Unatoč napretku, emisije stakleničkih plinova rastu, a ako se trendovi nastave, globalna temperatura bi do kraja stoljeća mogla porasti za 3 °C, uz masovne klimatske migracije. HRT

30.05. (16:00)

Glečeri tope led, a nama živce

Zemlja obiluje vodom, ali najveći dio pitke vode leži u ledenjacima, koji se tope…

Uoči konferencije o ledenjacima u Tadžikistanu, urušavanje švicarskog glečera pokrenulo je lavinu stijena i prašine, dramatično ilustrirajući posljedice klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju da se ledenjaci tope dvostruko brže nego prije 20 godina, a gubitak leda u Švicarskoj od 2022. do 2023. jednak je onome iz trideset godina. Dvije milijarde ljudi ovise o vodi iz glečera. U Andama, glečerska jezera prijete poplavama, a pokušaji da se pravno odgovornost pripiše velikim zagađivačima poput RWE-a za sada ne prolaze na sudovima. DW

28.05. (15:00)

U šetnje ćemo prije zore ili po noći

WMO: Globalna temperatura gotovo sigurno premašuje 1,5 °C do 2029.

WMO, UN-ova meteorološka organizacija predviđa da će globalna temperatura između 2025. i 2029. premašiti 1,5 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, uz 70 % vjerojatnosti. Prvi put postoji i (mala) šansa za dosezanje 2 °C u jednoj od sljedećih pet godina. Emisije CO₂ još ne opadaju, a sve su češći ekstremni vremenski događaji poput toplinskih valova, poplava i požara. Znanstvenici upozoravaju da su ciljevi Pariškog sporazuma sve teže ostvarivi, a šteta i rizici sve veći. 2023. i 2024. bile su rekordno tople — a čini se da su bile samo početak. Index

25.05. (09:00)

Kad već ne možemo riješiti problem, ajmo ga zamagliti

Zasjenjivanje planeta: nova era klimatskog šminkanja

Ujedinjeno Kraljevstvo ulaže 57 milijuna funti u solarni geoinženjering – eksperimentalno reflektiranje Sunčeve svjetlosti radi ublažavanja klimatskih promjena. Metode uključuju ubrizgavanje aerosola u stratosferu i posvjetljivanje morskih oblaka. Iako tehnologije obećavaju privremeno smanjenje temperature, znanstvenici upozoravaju na rizike za klimu, ekosustave i geopolitiku. Kritičari se boje da bi takve metode mogle umanjiti pritisak na smanjenje emisija, dok teoretičari zavjere već pričaju o chemtrailsima. Geoinženjering tako ostaje i nada i prijetnja – sjenovita alternativa dekarbonizaciji. Lider

22.05. (16:00)

Kad se otopi sve osim nade

Svjetski ledeni pokrov na putu je nekontroliranog topljenja, što bi moglo uzrokovati masovne migracije prema sjeveru

Nova studija upozorava da čak i ako globalno zagrijavanje ostane ispod 1,5 °C, ledene ploče Grenlanda i Antarktike mogle bi nezaustavljivo nestati, uzrokujući porast razine mora i masovne migracije prema sjevernoj polutki. Ledenjaci već gube 370 milijardi tona leda godišnje, a porast razine mora mogao bi doseći 1 cm godišnje do kraja stoljeća. To bi ugrozilo stotine milijuna ljudi na obalama. Znanstvenici upozoravaju da se “sigurni pragovi” tope brže od samih ledenjaka — i da je cilj od 1,5 °C možda premalo, prekasno. tportal

19.05. (09:00)

Vozimo 300 na sat prema zidu, ali hej – barem imamo Wi-Fi

Civilizacija u punom sjaju… i na rubu pregorijevanja

Pogledajmo malo stanje civilizacije u svijetu. Nesumnjivo je da smo kao vrsta postigli enorman napredak u svim segmentima života. Homo sapiens već tisućljećima živi sve bolje i bolje. Na porast stanovništva odgovoreno je velikom proizvodnjom hrane, a broj gladnih u postocima sve je manji. Broj nerazvijenih zemalja sve je manji. Tehnološki je napredak ogroman. Elektronske mreže dosegle su sve kutke Zemlje. Oko zemlje u svemiru kruže tisuće satelita, u duboki svemir poslali smo letjelice i teleskope. Ljudi i robe putuju po cijelom svijetu… Tu idiličnu sliku kvari samo jedan mali detalj: deluzija konduktera da će moći kontrolirati svoje vlakove kada dođe do sudara. Naš planet je u dosta lošem stanju. Još uvijek je u procesu izlaska iz ledenog doba s jedne strane i ogromnog povećanja koncentracije stakleničkih plinova s druge. Oba faktora pridonose porastu prosječne temperature Zemlje. Što poduzeti? Odgovor svakako nije u sastancima lidera država, jer osim ugljičnog otiska njihovih aviona nema drugih rezultata, ako zanemarimo mrtva slova na papiru. Milorad Milun za Novosti.