Koliko ima fikcije u dokumentarcima o divljim životinjama? - Monitor.hr
27.04.2018. (16:30)

Iz naše perspektive

Koliko ima fikcije u dokumentarcima o divljim životinjama?

Život drugih životinja potrebno je skratiti kako bi bio dramatičniji, postaviti u najčešće binarne, pojednostavljene odnose s drugim vrstama (stvoriti pozitivce i negativce), umetnuti aktualne dominantne kulturne vrijednosti s kojima će se publika poistovjetiti te sve začiniti glazbom i empatičnim ili dramatičnim glasom pripovjedača/ice. Zbog toga ne čude tumačenja kako su Disneyevi filmovi toga vremena bili ogrezli u poslijeratne ideologije napretka i individualizma, boljitka domovine i takozvanih obiteljskih vrijednosti te sredstvo pomoću kojega su Amerikanci u prirodi pronalazili potvrdu za vlastite obiteljske vrijednosti, rodne uloge te razlikovanje moralnih od amoralnih postupaka. Vox Feminae


Slične vijesti

30.01. (16:00)

Za siguran prijelaz

Ekodukt: nadvožnjak za životinje, ima ih i u Hrvatskoj

Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal

04.01. (09:00)

Mali, slatki i dobri u igri skrivača

Sljepaš: životinja za koju se vjerovalo da je davno nestala i dalje obitava u Hrvatskoj

Glodavac sljepaš u tjedan dana opustošio je vrt Dijane Molnar. “Prvo su rekli da jede samo krumpir, mrkvu, ono što je u zemlji, a na kraju je ispalo i luk, onda izgrize korijen od paradajza”, ispričala je Dijana Molnar za HRT. Mala dlakava životinja bez očiju i ušiju, slična krtici, živi pod zemljom i kopa tunele u kojima skladišti hranu. Uglavnom ljudima jedu u vrtu njihove proizvode, čupaju mrkvice i od toga dolazi ono da u crtićima nešto potegne mrkvu dolje, pa se ljudi natežu s njima. Index

12.12.2024. (11:00)

Nisu samo dosadni, već su i opasni

Najsmrtonosnija životinja na svijetu je – komarac

Komarci su prijenosnici raznih bolesti, a najsmrtonosnija je malarija od koje svake godine umire oko 600.000 ljudi, dok još 200 milijuna slučajeva rezultira nesposobnošću za rad po nekoliko dana. Bolest najviše pogađa ljude koji žive u tropskim i suptropskim područjima. Morski psi svake godine u prosjeku ubiju oko 10 ljudi diljem svijeta, crni medvjedi kojih ima jako puno u SAD-u i koji lutaju selima u prosjeku godišnje ubiju – jednu osobu, a više od njih ubijaju domaće životinje – krave. Od njih smrtno strada oko dvadesetak ljudi godišnje. Nije životinja, ali za usporedbu – kokosov orah ubije više od njih, oko 150 ljudi na godinu. IFLScience, N1

11.11.2024. (15:00)

Da im netko pokaže tko je na vrhu hranidbenog lanca

Moguće rješenje za ekosustav: Neke invazivne vrste mogle bi nam završiti na tanjuru

Invazivne životinjske i biljne vrste često se nekontrolirano šire u svom “novom domu” i uzrokuju ogromne štete. No, ponegdje one završavaju na tanjuru. I to može biti jedan od načina zaštite okoliša. Primjer su divlje svinje u SAD-u, na koje je sezona lova otvorena cijele godine. Osim toga, one su nesumnjivo dobar izvor proteina. Šteta koju ove svinje nanose samim ekosustavima mnogo je teže izmjeriti. One jedu sjemenje drveća te jaja ptica i kornjača, a također oštećuju osjetljiva tla u potrazi za hranom i zagađuju potoke, jezera i rijeke svojim izmetom. Slične karakteristike štete na ekosustav imaju i crvene lavlje ribe iz južnog Pacifika i Indijskog oceana, koje se šire Karibima i Sredozemlju, ili kineski vinogradski puževi iz Azije. Kada jednom dođu na stanište kojem ne pripadaju, teško ih se riješiti. Mnogim ljudima očito je lakše suprotstaviti se invazivnoj vrsti ako je mogu jesti. DW

11.07.2024. (13:00)

Lišeni doma

U Hrvatskoj svake godine ljudi napuste 10 tisuća životinja

Udruga Prijatelji životinja kampanju protiv napuštanja kućnih ljubimaca “Obitelj na more, a pas na ulicu?!” provodi od 2002., što govori o potrebi izmjene Zakona o zaštiti životinja, kažu iz udruge. No, unatoč iznesenom broju napuštenih životinja raste opća svijest građana da su životinje živa bića i da je napuštanje nedopustivo. U travnju ove godine na snagu je stupio Zakon kojim se propisuje zatvor za napuštanje životinja i zabrana držanja životinja zlostavljačima. Napuštanje životinja ima sve elemente kaznenog djela, a zatvorska kazna je opravdana za one koji napuste životinju, zaključuju. HRT

25.06.2024. (19:00)

Bogme se dobro znaju sakriti

Svake godine znanstvenici otkriju oko 18.000 novih životinjskih i biljnih vrsta

U vremenu kada je više od 157.000 vrsta ugroženo prema IUCN-ovom Crvenom popisu, otkrića novih vrsta pružaju nadu i podsjećaju nas na važnost zaštite biološke raznolikosti. Svake godine znanstvenici otkriju tisuće novih organizama, a 2024. nije iznimka, prenosi Green Matters. Tako su ove godine, prema kosturu otkrili novu, dosad nepoznatu vrstu dinosaura, najveću ikad zabilježenu anakondu, novu vrstu aligatorskog guštera, dosad neviđenog jaguara u Arizoni, još zmijica i rakova… Green

09.05.2024. (16:00)

Pričaju, pjevaju, a možda znaju i Morseovu abecedu

O čemu razgovaraju morski divovi? Znanstvenici na tragu da dešifriraju jezik kitova

Kitovi ulješure, vrsta s najvećim mozgom na planetu, poznati su po tome što u obiteljima u kojima žive imaju složene društvene strukture koje vjerojatno zahtijevaju sofisticirane načine komunikacije. Ovi veliki sisavci za komunikaciju koriste niz zvukova, nalik kodiranim porukama. Znanstvenici su otkrili kako ulješure u komunikaciji barataju nekom vrstom “fonetske abecede” ugrađene u svoje glasanje. To znači da mogu manipulirati ritmom, tempom, pa čak i dodavati dodatne zvukove kako bi stvorili varijacije unutar svoje komunikacije. Kakos u utvrdili znanstvenici, značenje pjeva kitova ne dolazi samo od pojedinačnih zvukova, nego je ključan slijed i stanke između njih. Iako nisu uspjeli dešifrirati jezik kitova ulješura, znanstvenici polažu nadu u buduća istraživanja jer im obrasci komunikacije ukazuju na kompleksnost “jezika” kojim se ovi veliki sisavci služe. Green

27.04.2024. (22:00)

I oni su sudionici u prometu

Nova inicijativa u Brazilu koristi AI kako bi se smanjio broj sudara životinja s vozilima

Projekt nazvan I-Roadkill, koristi AI algoritam za identifikaciju životinja na cestama putem kamera. Osim upozorenja vozačima, sustav prikuplja podatke o lokacijama i vrstama ugroženih životinja, pomažući u zaštiti i razumijevanju migracijskih obrazaca. Pilot projekt pokazuje smanjenje sudara za 50%, a istraživači vjeruju da bi mogao spasiti tisuće životinja svake godine. (Svijet kulture)

26.04.2024. (00:00)

Ako je kome trebala znanstvena potvrda

Novo istraživanje potvrdilo svijest među životinjama

Istraživanje objavljeno u časopisu Nature sugerira da životinje, od hobotnica do pčela, možda dijele s ljudima svjesne doživljaje. Istraživanje je pokazalo da hobotnice mogu rješavati složene zagonetke i osjećati bol, dok su ponašanja poput tuge ili radosti uočena kod vrana, pasa i drugih životinja. Čak i insekti, kao što su pčele, pokazuju ponašanja koja impliciraju svjesne doživljaje. Ova saznanja postavljaju važna etička pitanja o zaštiti i dobrobiti životinja te potiču na promišljanje o načinu na koji postupamo s njima. (Geek.hr)