Koliko ima fikcije u dokumentarcima o divljim životinjama? - Monitor.hr
27.04.2018. (16:30)

Iz naše perspektive

Koliko ima fikcije u dokumentarcima o divljim životinjama?

Život drugih životinja potrebno je skratiti kako bi bio dramatičniji, postaviti u najčešće binarne, pojednostavljene odnose s drugim vrstama (stvoriti pozitivce i negativce), umetnuti aktualne dominantne kulturne vrijednosti s kojima će se publika poistovjetiti te sve začiniti glazbom i empatičnim ili dramatičnim glasom pripovjedača/ice. Zbog toga ne čude tumačenja kako su Disneyevi filmovi toga vremena bili ogrezli u poslijeratne ideologije napretka i individualizma, boljitka domovine i takozvanih obiteljskih vrijednosti te sredstvo pomoću kojega su Amerikanci u prirodi pronalazili potvrdu za vlastite obiteljske vrijednosti, rodne uloge te razlikovanje moralnih od amoralnih postupaka. Vox Feminae


Slične vijesti

15.01. (11:00)

Tko se zadnji smije, evolucijski naprednije se smije

I životinje se smiju: utvrdili smijeh kod najmanje 65 različitih vrsta

Smijeh ipak nije rezerviran samo za ljude, pokazuje nova studija: osim ljudi, smiju se neke vrste primata, domaćih krava pa čak i pasa. Ima ih još: smiju se lisice, tuljani, mungosi, ali i nekoliko vrsta ptica. No, uloga smijeha kod životinja je malo drugačija nego kod ljudi. U eksperimentu u kojem su škakljali štakore, primijetili su kako to pozitivno utječe na njih. Zaključak je bio da je kod njih znak razigranosti i poziva na igru jednak našem smijehu. S druge strane, kod ljudi je smijeh društvena karakteristika, koja u sebi ipak sadrži sukus istoga što osjećaju i životinje, kao evolucijski napredniju verziju poziva na igru. Openculture

09.01. (21:00)

Budući mladi znanstvenik

Srednjoškolac iz Šibenika otkrio tri vrste životinje kojih nikad prije nije bilo u Dalmaciji

Sebastian ima 17 godina, od malih nogu zanimaju ga biljke, a prošle je godine krenuo snimati i kukce na dalmatinskom području. Naišao je tako na čak tri nove vrste – jednog zrikavca i dva skakavca. Sve to primijetio je asistent s biologije zagrebačkog PMF-a Josip Skejo koji je Sebastiana potaknuo da o tome napiše rad. Na Silvestrovo je tako ovaj sedamnaestogodišnjak ušao u hrvatsku povijest kao, po svemu sudeći, najmlađi biolog s izvornim znanstvenim člankom, piše srednja.hr. Sebastian Ćato ima 17 godina i pohađa smjer za agroturističkog tehničara u Srednjoj strukovnoj školi u Šibeniku. U nekom trenutku je, snimajući bilje i kukce na dalmatinskom području, naletio i na tri posebne životinjice – jednog zrikavca i dva skakavca. Iako u početku nije znao o čemu se radi, ubrzo se ispostavilo da se radi o trima novim vrstama za ovo područje. Dva koja nikada nisu prije uočena u Hrvatskoj i jedan u Dalmaciji. Jutarnji

18.02.2021. (15:30)

Zubić sila

Dabrovi prijete Zagorju!

Iako možda na prvi dojam djeluje smiješno, HRT javlja o problemima koje u Zagorju stvaraju – dabrovi. Nekad su bili pred izumiranjem pa su zaštićeni da bi im se posljednjih godina broj udeseterostručio. U čemu je problem? – dabrovi grade brane koje su začepile odvodne kanale čime ugrožavaju ceste i pruge, dok su oranice i livade poplavljene.

24.01.2021. (11:09)

Turska: Kujica Boncuk danima je čekala pred bolnicom da joj vlasnika puste doma

21.01.2021. (09:11)

Video: Papiga fućka rock klasike Led Zeppelin, Neila Younga, U2, Guns N’ Roses…

29.12.2020. (10:37)

Glazbu vole i životinje