Korona srezala prihode Vatikana

Teške godine

Korona srezala prihode Vatikana

Pandemija koronavirusa financijski je pogodila i Vatikan, koji lišen donacija i prihoda od muzeja tone u crveno. Optimistična predviđanja govore da će ove godine prihod Svete Stolice pasti za četvrtinu, a pesimistična idu i do 45 posto. Procjenjuje se da će ukupni pad prihoda biti do 25 milijuna eura. Za razliku od drugih država Sveta Stolica ne može se zadužiti ili povećati poreze. T-portal…

Vatikan

Raj je vječan, ali mirovinski fond nije

Problemi katoličke Crkve koji čekaju novog papu: Financijski problemi Vatikana i manji broj vjernika u razvijenim zemljama

Među njima su sve veći problemi s vatikanskim financijama, smanjivanje broja vjernika u crkvama u mnogim zapadnim zemljama i doktrinalne rasprave o pitanjima kao što su zaređivanje žena i uključivanje LGBTQ katolika što nagovješćuje nove podjele. Vatikanska financijska kriza bila je među posljednjima koje su zadavale glavobolju papi Franji. Tri dana prije svoje posljednje hospitalizacije u veljači naredio je osnivanje novog povjerenstva na visokoj razini kako bi potaknuo donacije Vatikanu, koji je suočen s proračunskim manjkom i rastućim manjkom u svojem mirovinskom fondu. Po zadnjim službenim statistikama, na kraju 2023. u svijetu je bilo 1,405 milijardi katolika, što je 1,15 posto više nego na kraju 2022. Broj krštenja veći je u zemljama u razvoju, dok u europskim državama taj broj pada. Zbog toga je jedan od mogućih smjerova širenje vjere na Aziju i Afriku. Poslovni

katolička crkva papa Lav XIV Vatikan

Počinje gledanje u dimnjak

Počinje izbor novog pape, 133 kardinala položilo zakletve

Sto trideset i tri kardinala izbornika ulazi u Sikstinsku kapelu i iza zaključanih vrata, potpuno izolirani od vanjskog svijeta, počet će s tajnovitim izborom novog poglavara Rimokatoličke crkve. Kardinal Pietro Parolin predvodio je molitvu tražeći duh razuma, istine i mira, kako bi volju Božju i služili s potpunom predanošću. Slijedi polaganje prisega, prvo zajedničke, a zatim pojedinačne, u kojima kardinali prisežu na potpunu tajnost u vezi s postupkom izbora i obvezuju se da nikome neće dopustiti upletanje u izbor pape. Nakon što se zatvore vrata i izgovore riječi extra omnes, konklava će službeno započeti. Prvo glasanje večeras. Index

konklava papa Vatikan

Kad ni Wi-Fi ne smije u rajska dvorišta

Konklava u Vatikanu provodi se pod slojevima sigurnosti kakvi se rijetko viđaju čak i u najosjetljivijim političkim procesima

Sikstinska kapela je uoči izbora novog pape pretvorena u izoliranu zonu u kojoj vanjski svijet jednostavno prestaje postojati. Temelj takve zaštite je postavljanje tzv. Faradayeva kaveza, metalne barijere koja sprječava prolaz bilo kakvih elektromagnetskih signala. Na pod kapele postavlja se lažni pod ispod kojeg su smješteni elektronički ometači koji blokiraju sve pokušaje komunikacije. Usporedno s tim, prostorije u kojima kardinali borave pregledavaju se posebnim uređajima za otkrivanje prislušnih aparata, a sve elektroničke naprave strogo su zabranjene. Kardinali ulaskom u konklavu polažu zakletvu na apsolutnu šutnju. Sigurnosne mjere ne prestaju unutar zidina. Tijekom ispraćaja pape Franje talijanske su vlasti bile opremljene anti-dron sustavima, uključujući tzv. “bazuke” za elektroničko onesposobljavanje bespilotnih letjelica koje bi mogle prekršiti zonu zabrane letenja. No, znalo je biti iznimaka. Neki su mediji 2005. znali i prije predstavljanja da je Benedikt XVI izabran. Poslovni

konklava Vatikan

Kardinali broje, Duh Sveti odlučuje

Starešina: Kada se Kardinalski zbor zatvori u konklavu, prognoze više ne vrijede

U svojim prognozama progresivni politički krugovi, uključujući crkvene, računaju na moć statistike: od 138 kardinala kvalificiranih za izbor novoga pape (koji imaju do osamdeset godina), njih 110 imenovao je papa Franjo, uglavnom su iz izvaneuropskih država, pa bi zato automatizmom trebali slijediti njegov put. No, povijest nas uči da su upravo u intenzivnim (geo)političkim vremenima, poput vremena današnjih, iz konklava kao pape izlazili kandidati koji su bili potpuno iznenađenje ili su njihovi pontifikati bili istinski otklon u odnosu na prethodnike. Možda će nakon izbora novoga pape biti ponešto jasnije kamo ide Crkva u sljedećem pontifikatu. Ali samo ponešto. Višnja Starešina za Lider

izbor konklava papa Vatikan Višnja Starešina

Papa realist

Diplomat Ivica Maštruko o papi Franji: Nije bio revolucionar, već reformator u okviru postojećih načela

Papa Franjo nikada nije odstupao od temeljnih načela Katoličke crkve. Nije bio Papa revolucionar, koji bi uvodio neke nove dogme, nove oblike ponašanja. On je bio reformator u okviru postojećih načela i dogmi katoličke crkve. Nastojao unaprijediti ponašanje Katoličke crkve vezano za žene. Odnos prema manjinama unutar Katoličke crkve kao što su seksualne manjine išao je na toleranciju, ali sve u okviru dogmatskih pravila. Govoreći protiv bogatstva natjerao je kardinale i biskupe da ne nose zlatne križeve nego drvene ili metalne. Da se ne produciraju zlatom i bogatstvom. Uveo je reforme u financijsko poslovanje Vatikana. Bio je simpatičan vjernicima u Hrvatskoj, a što se tiče crkvene hijerarhije, uglavnom su bili u fazi iščekivanja kakav će biti smjer novog pape. Nije im se sviđalo nepriznavanje ukazanje Gospe u Međugorju i što kardinala Alojzija Stepinca nije proglasio svetim. Ivica Maštruko za Nacional.

Ivica Maštruko katolička crkva papa Franjo Vatikan

Dani kada se gleda u dimnjak

Nakon papine smrti slijedi konklava – zbor kardinala u Vatikanu bira novog papu

Konklava je politički događaj u najboljem smislu te riječi – promišljena, čak i molitvena rasprava o budućnosti zajednice. Kardinali su u tom razdoblju izolirani od svijeta, zabranjeno im je komunicirati s bilo kim izvan procesa, primati poruke ili pratiti medijske izvještaje. Pravo glasa imaju samo kardinali mlađi od 80 godina, koji svoje glasove daju u Sikstinskoj kapeli pišući ime na papirić. Glasanje se ponavlja sve dok jedan kandidat ne osvoji dvotrećinsku većinu. Okupljeni vjernici na Trgu svetog Petra obaviješteni su o izboru pape kada iz dimnjaka Sikstinske kapele izađe bijeli dim.

Nedavno je izašao i film Konklava koji nastoji taj proces prikazati što realističnije. No, naišao je na kritike same Crkve u prikazima samih kardinala koji se bore za vlast, poput političara (Index). U izbor novog pape ne ide se prije nego što prođe 14 dana nakon smrti, a najkasnije 20 dana. Konklava može završiti za nekoliko sati, ali može potrajati tjednima, mjesecima, pa čak i godinama. Najduža je trajala čak dvije godine, kada je 1268. godine izabran papa Grgur X. No, danas to ide puno brže. Franjo je 2013. izabran nakon nešto više od 26 sati i pet krugova glasanja. DW

konklava papa papa Franjo Vatikan

Papa na čekanju – što ako se stolica zaljulja?

Scenariji za slučaj smrti pape Franje

S obzirom na već duži boravak pape Franje u bolnici i njegovo loše zdravstveno stanje, visoki crkveni dužnosnici u Vatikanu raspravljaju o mogućim scenarijima za bližu budućnost. DW donosi neke od njih:

Smrt pape – Papa umre, potvrdi se smrt, svečano se sahrani, kardinali se okupe i izaberu novog. Sve po planu, kao već stoljećima.
Dobrovoljna ostavka – Papa sam podnese ostavku, a od određenog datuma počinje sedisvakancija. Postupak je sličan smrti, samo bez sprovoda. Problem? Zakonik ne kaže kako točno ostavku treba objaviti – šapat, papir, bilježnik?
Tajna “uvjetna ostavka” – Papa može ranije potpisati ostavku “za slučaj teške bolesti”, ali nije jasno tko i kad taj papir vadi iz ladice. Kad papa više ne govori? Kad upadne u komu? Kardinalski zbor bi odlučivao o tome.
Papa se vraća – Ako ozdravi, Franjo bi nastavio, ali u puno smirenijem tempu. Manje putovanja, manje nastupa – više delegiranja. I dalje papa, ali na “laganom režimu”.

papa Franjo Vatikan

Klimatska kriza? Važno je zaštititi obitelj!

COP29: Vatikan spašava svijet (od napretka)

Na klimatskoj konferenciji COP29 u Azerbajdžanu fokus je bio na financiranju klimatskih šteta i energetskoj tranziciji. Dogovoreno je 300 milijardi dolara godišnje pomoći, daleko ispod potrebnih 1,3 bilijuna dolara. Unatoč pozivima na ukidanje fosilnih goriva, konkretni dogovori izostali su zbog pritiska naftnih država. Vatikan, uz zemlje poput Irana i Saudijske Arabije, blokirao je proširenje akcijskog plana o rodnoj ravnopravnosti, koristeći argumente “zaštite obitelji.” Koncept klimatske pravde ostaje nerazvijen – bogate zemlje priznaju povijesnu odgovornost, ali ne odustaju od privilegija. COP29 je pokazao da je suočavanje s klimatskom krizom nemoguće bez otpora privilegiranih aktera. Faktograf

COP29 klimatske promjene Vatikan

Ukratko - 'Gospu vidjeli niste, ali ako vam je dobro tamo, odite'

Vatikan nije priznao ukazanja u Međugorju, ali zato priznaje obilne duhovne plodove

Dokument Dikasterija za nauk vjere, koji je odobrio papa Franjo, ne govori o nadnaravnosti, ali priznaje obilne duhovne plodove vezane uz župu-svetište Kraljice mira te daje uglavnom pozitivno mišljenje o porukama, iako uz nekoliko objašnjenja (Večernji). To ukratko znači da ondje dopušta duhovnu pobožnost zbog njezina “pozitivnog ploda” za katolike. Vjernike se poziva da na hodočašće u Međugorje ne idu zbog susreta s ‘navodnim vidjelicama, nego zbog susreta s Marijom, Kraljicom mira’. „Nemojte ići u nadnaravna iskustva, nego čitajte Evanđelje i sve će vam biti jasno“, pročitao je jednu Gospinu poruku kardinal Fernández. Index

Gospa Međugorje ukazanje Vatikan

Naravno, i o tome su lagali. Punih 80 godina

Pronađeno pismo koje pokazuje da je papa Pio XII. još 1942. znao za holokaust

FELJTON – PAPA PIO XII. I VATIKANSKI APOSTOLSKI ARHIV (5/6) - Domoljubni radio

Papa Pio XII (Eugenio Pacelli), na čelu Vatikana od 1939. do 1958. godine, znao je detalje nacističkog pokušaja istrebljenja Židova u holokaustu još 1942. godine, prema pismu pronađenom u vatikanskim arhivima. Vijest je to koja se kosi sa službenim stavom Svete Stolice u to vrijeme da su informacije koje je imala bile nejasne i neprovjerene, piše Philip Pullella, ugledni vatikanist agencije Reuters. Vijest je objavio dnevni list Corriere della Sera naslovljenu “Pio XII je znao za Shoah: dokaz u pismu koje je 1942. napisao njemački isusovac”. Corriere piše o požutjelom pismu datiranom 14. prosinca 1942. godine koje je otkrio vatikanski arhivist Giovanni Coco. Poslao ga je njemački isusovac Lothar König, protivnik nacizma, Nijemcu Robertu Leiberu, osobnom tajniku Pia XII. Ovo je fundamentalni dokaz postojanja protoka vijesti o nacističkim zločinima koje su do Svete Stolice stigle dok je genocid trajao, piše Corriere.
Antonio Carioti podsjeća da Sveta Stolica nikad nije formulirala izričitu osudu Trećeg Reicha i režima, niti je Pio XII ikada jasno ukazao na Židove kao žrtve istrebljenja koje je u tijeku. Mnogo odlučniji u izražavanju neprijateljstva prema rasističkoj ideologiji Hitlerova režima bio je njegov prethodnik Achille Ratti, papa Pio XI.
Velika većina tadašnjih biskupa u Europi slijedila je politiku Vatikana prema kojoj se ne osuđuje nacistički režim, ali se pokušava pomoći ljudima iako su svi bili upoznati s grozotama koje Hitler čini. Nadbiskup u Zagrebu Alojzije Stepinac u potpunosti je slijedio politiku Pia XII. Jutarnji

holokaust papa Pio XII. pismo Vatikan

Teške godine