Izravna sila koja djeluje na vozilo u trenutku udarca u rupu zapravo je rezultat mase vozila i brzine kojom ono nailazi na rupu. Sila udara se dalje kao kombinacija vertikalnih i horizontalnih sila prenosi kroz sustav ovjesa koji pokušava apsorbirati udar, dok kako kotač nalijeće na prepreku i nastavlja vožnju djeluje sila usporavanja nakon koje ponovno slijedi ubrzavanje. Kako auto udara u rupu, različiti dijelovi kotača suočit će se i s istežućim i kompresivnim silama. Lepeza mogućih oštećenja pritom je povelika, a ovisi o nizu faktora, počevši od dubine udarne rupe ili visine neravnine na koju je vozilo naletjelo s jednim ili više kotača. Pritom, naravno, mnogo toga ovisi i o brzini kretanja vozila, kao i o njegovu općem stanju u tom trenutku. Osim mogućeg oštećenja, odnosno puknuća same gume u ovakvim je situacijama moguća pojava izbočina ili mjehura na bočnoj stranici pneumatika. Premda u takvoj situaciji, dakle, nije došlo do klasičnog gumi defekta, ovakav je scenario prilično opasan jer bi do njega moglo doći nešto kasnije. Revija HAK