Kreneš na zeleno i u gužvi zapneš na raskrižju kad je ponovno crveno - kažnjiva radnja - Monitor.hr
27.06.2024. (14:00)

Kad je semafor brži

Kreneš na zeleno i u gužvi zapneš na raskrižju kad je ponovno crveno – kažnjiva radnja

Vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i tako ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. Kazna je nekadašnjih 130 kuna. Revija HAK


Slične vijesti

20.03. (07:00)

Da staneš i promisliš...

Kružni tok u kojem nitko nema prednost

Objašnjenje je stiglo od gradskih vlasti – radi se o raskrižju u kojoj ni jedna pristupna cesta nema prednost prolaska, vozači se moraju sami snaći, a cilj je usporavanje prometa. Cilj je ostvaren, ali vozači naglašavaju da je pitanje dana kada će se dogoditi prometna nesreća… Revija HAK

14.03. (19:00)

Jedino ako ti je do skupljanja bodova

Ako se vozite lijevom trakom na autocesti i ne pretječete, podložni ste kaznama

Zakon o sigurnosti prometa na cestama jasno propisuje da se autocestom vozila moraju kretati krajnjom desnom prometnom trakom ako nije zakrčena vozilima u koloni. Na autocesti vozač smije mijenjati prometnu traku zbog bržeg kretanja samo prelaženjem vozilom u lijevu prometnu traku. Na autocesti vozač ne smije vozilom prelaziti iz trake u traku (slalom vožnja), pretjecati trakom za zaustavljanje vozila u nuždi, požurivati vozila ispred sebe davanjem svjetlosnih ili zvučnih znakova ili na neki drugi način niti izvoditi bilo koju drugu radnju kojom ugrožava ili dovodi u opasnost druge sudionike u prometu. Nepridržavanje navedenih pravila koštat će vas 260,00 eura te ćete dobiti jedan negativni prekršajni bod. Revija HAK

07.03. (20:00)

Ne više od tri kruga

Kako voziti u kružnom toku s više traka? Mnogima je to još nepoznanica

U kružnim tokovima s dvije prometne trake, vozači u unutarnjem traku nerijetko na silu pokušavaju izaći. Revija HAK

26.02. (15:00)

Krugovi koji život znače

Krugovi na europskim cestama – dodatni vodiči za motocikliste

Krugovi na asfaltu obojeni su bijelom, reflektirajućom bojom protiv klizanja. Nalaze se uz središnju crtu ceste i stvoreni su kako bi se smanjio broj nesreća u kojima sudjeluju motociklisti. Ovi krugovi su dodatni vodiči koji pokazuju motociklistima kako izabrati najsigurniju liniju, odnosno da se prilikom vožnje u zavojima ne približe previše središnjim linijama na cesti. Kako se većina motociklističkih nesreća događa u zavojima, odlučili su vidjeti hoće li na ovaj način uspjeti utjecati na smanjenje prometnih nesreća. U pojedinim dijelovima Austrije bilježe čak 80 posto manje nesreća. Takvi se krugovi još nalaze u Luksemburgu, Sloveniji, Njemačkoj i Škotskoj. Revija HAK

24.02. (15:00)

Više auta nego ljudi, a ceste iste širine od Austro-Ugarske

Problem gužvi: Puno je problema, previše je slobode dano ljudima da rade što hoće, to je dovelo do prometnog kaosa

U Hrvatskoj je broj osobnih vozila prešao dva milijuna, a cestovna infrastruktura nije pratila taj rast. Veliki gradovi guše se u gužvama zbog neplanskog razvoja, zapostavljenog javnog prijevoza i sve češćeg korištenja taksija i dostave. Stručnjaci upozoravaju na nužnost prometne strategije na državnoj razini, ali i bolje urbanističko planiranje. Dok zapadni gradovi smanjuju ovisnost o automobilima, kod nas se sve rješava stihijski. Rezultat? Više vremena u kolonama, manje živaca i prometni sustav koji puca po šavovima.. Revija HAK

08.02. (17:00)

Blic ili kazna – pitanje je sad

Blicanje pod povećalom: Kad smijete, a kad plaćate

Zakon jasno propisuje kada je blicanje dopušteno, a kada skupo košta. Vozači su dužni prijeći na kratka svjetla ako ih netko upozori blicanjem, što je potpuno legalno. No, na autocesti je blicanje radi požurivanja zabranjeno i kažnjava se s 260 eura. Noću, svjetlosni znakovi zamjenjuju trubljenje, a danju ih možete koristiti ako je to sigurnije. Ukratko, blicanje je korisno, ali ako ga koristite kao sredstvo pritiska, moglo bi vas pritisnuti po džepu! Revija HAK

30.01. (16:00)

Za siguran prijelaz

Ekodukt: nadvožnjak za životinje, ima ih i u Hrvatskoj

Prijelaz za životinje, zeleni most ili ekodukt, specijalizirani je objekt koji služi za prelazak divljih životinja preko širokih i prometnih cesta, a gradi se u obliku nadvožnjaka. Tijekom izgradnje, posebna se pažnja posvećuje dizajnu. Konstrukcija nadvožnjaka ispunjava se zemljom, pokriva travom i visokim raslinjem kako bi životinje te prijelaze prihvatile kao prirodno okruženje i počele ih koristiti. Potreba za izgradnjom posebnih prijelaza za životinje izraženija je na autocestama koje imaju više otvorenih trasa, dok na dionicama s tunelima ta potreba ne postoji ili je minimalna. Kada je riječ o Hrvatskoj, zelenih mostova na autocesti A1 ima deset, oni su redom: Ivačeno brdo, Rasnica, Medina gora, Varošina, Osmakovac, Rošca, Konščica, Vrankovića ograda, Srednja gora i Lendići. Na austocesti A6 postoji jedan izgrađeni prijelaz za životinje, u Gorskom kotaru kod mjesta Dedin. tportal

25.01. (23:00)

Zamjena geometrijskih tijela

Umjesto trokuta upozorenja, nova V16 svjetla za signalizaciju u nuždi na javnim cestama

U Španjolskoj ukidaju upotrebu trokuta upozorenja na cestu i uvode malo trepereće svjetlo, koje ima i tehnologiju geolociranja i automatskog javljanja centrima za sigurnost prometa. To znači da će biti poslane informacije o vremenu i mjestu gdje je V16 svjetlo aktivirano i kada je deaktivirano. U detaljima zakonskog teksta navedeno je da će se lokacija slati svakih 100 sekundi, ali će se prestati slati kada se pošalje informacija o deaktivaciji uređaja za hitne slučajeve. Revija HAK

10.01. (12:00)

Zagreb, kak imam te rad, ali gužve u centru baš i ne

Ušteda od 25 milijuna eura i 4300 automobila manje: Zašto Zagreb treba ulagati u urbanu revitalizaciju

Zagreb se nepotrebno širi na periferiju grada gdje ne postoji komunalna infrastruktura. Time nastaje trošak dovođenja i održavanja komunalne infrastrukture, uništava se zelenilo na postojećim oranicama na kojima se razvija novogradnja, stvaraju se prometne gužve, buka i onečišćava zrak a stanovnicima tih i ostalih kvartova narušava kvaliteta života. Dvadeset pet milijuna eura uštedjelo bi se na gradnji prometnica, a u isto vrijeme sačuvalo bi se milijun kvadrata zelenila. Na zagrebačkim cestama bilo bi 4300 automobila manje, a čak sedam dana godišnje, odnosno 168 sati, prosječna osoba bi manje provela u automobilu u vožnji na posao i natrag. Ovo su samo neki podaci iz analize Avison Younga i 3LHD-a koja pokazuje cijeli niz prednosti razvoja grada Zagreba putem urbane regeneracije u širem centru grada (npr. Gredelj) u odnosu na nekontrolirano širenje na periferiju (primjerice Svetu Klaru). Lider

06.01. (21:00)

Kriva procjena

Nađete li se u raskrižju tako da krčite promet, u prekršaju ste

Stara navika, na semaforu zeleno, gužva na sve strane i sigurni smo da ćemo ostati u raskrižju kad se uključi crveno svjetlo. Mnogi vozači tad odlučuju krenuti u raskrižje, uključi se crveno svjetlo, a oni stoje i stoje, zakrčili su promet, vozači kojima je zeleno ne mogu dalje pa trube, raste nervoza, smanjuje se protočnost prometa… Što morate učiniti kao vozač ako procijenite da neće proći raskrižje?

Zakon o sigurnosti prometa na cestama opet je jasan i  navodi da vozač ne smije vozilom ući u raskrižje ako je gustoća prometa takva da se očito mora zaustaviti u raskrižju ili na obilježenom pješačkom prijelazu i tako ometati ili onemogućiti promet vozila koja dolaze s bočnih kolnika ili promet pješaka. Za to je propisana kazna od 130 nekadašnjih kuna. Revija HAK