Ledeno doba kao kolijevka čovječanstva: Kako je smrznuti planet možda stvorio složeni život - Monitor.hr
Utorak (17:00)

Nikad nije bilo toliko hladno da se nije moglo živjeti

Ledeno doba kao kolijevka čovječanstva: Kako je smrznuti planet možda stvorio složeni život

Nova istraživanja na škotskom otočju Garvellachs potvrđuju da su tamošnje stijene najpotpuniji zapis razdoblja “Zemlje snježne grude”. Prije više od 700 milijuna godina, planet je bio potpuno okovan ledom, što je donedavno smatrano krajem za život. Međutim, znanstvenici danas vjeruju da su upravo ti ekstremni uvjeti i nagla odmrzavanja bili katalizator evolucije. Stres uzrokovan drastičnim promjenama temperature i razine kisika prisilio je jednostanične organizme na suradnju. Bez ovog globalnog “dubokog zamrzavanja”, koje je prethodilo kambrijskoj eksploziji, složeni životinjski oblici i čovjek vjerojatno se nikada ne bi razvili. Aeon


Slične vijesti

02.03.2025. (14:00)

Ledeno doba na pretplatu

Sljedeće ledeno doba stiže za 11.000 godina – osim ako ga ne otkažemo klimatskim promjenama

Tim međunarodnih istraživača usporedio je promjene zabilježene u Zemljinoj klimi u posljednjih milijun godina s rotacijom plavog planeta oko Sunca. Proučavajući tri parametra ove rotacije – nagib Zemljine osi, njezino kolebanje i samu putanju orbite, koja je blago eliptična – uspostavili su podudarnost. “Uspjeli smo predvidjeti svaku deglacijaciju u posljednjih 900.000 godina”. Na Zemlji su se dugo izmjenjivala glacijalna razdoblja i toplija međuglacijalna razdoblja. Posljednje ledeno doba završilo je prije otprilike 11.700 godina. Predviđanja se uzimaju u obzir glede prirodnih procesa bez ljudskog utjecaja, konkretno razine ugljika u atmosferi prije industrijske revolucije, koji bi te odnose mogli poremetiti, zaključak je znanstvenika. HRT

22.07.2017. (18:08)

Arheološki bingo

U Kanadi otkriveno selo 10 tisuća godina starije od piramida

U Kanadi je otkriveno 14 tisuća godina staro selo puno starije od piramida u Gizi s predmetima koji datiraju još iz ledenoga doba. Ovo je jedno od najstarijih naselja ikad otkrivenih na području Sjeverne Amerike, a nalazi se na otoku Triquet, oko 310 milja sjeverozapadno od kanadske Viktorije. Od predmeta koje su pronašli istraživači Instituta Hakai i Sveučilišta u Viktoriji ističu se udice za lov riba, koplja i oruđa za vatru. the-daily-llama.com

22.07.2016. (12:58)

Jurica Pavičić: Peti dio ‘Ledenog doba’ dosta je klimav self-help crtić. Serijal je sazrio za dostojanstven ukop

16.01.2016. (18:30)

Briga manje?

Fosilna goriva odgodila su sljedeće ledeno doba

Proučavajući osam ledenih doba u proteklih 800.000 godina, znanstvenici su odredili koji su uvjeti potrebni da bi ono započelo te utvrdili da su klimatske promjene zbog sagorijevanja fosilnih goriva odgodile sljedeći ledeni ciklus za 50-100 tisuća godina. Naime, zbog visokih razina CO2 planet se ne može toliko ohladiti da bi započelo sljedeće ledeno doba. Ovaj je nalaz samo još jedna potvrda da smo zašli u antropocen, epohu u kojoj su ljudi postali geološka sila. Guardian

15.12.2015. (15:32)

Prvi trailer za ‘Ledeno doba: Veliki udar’

20th Century Fox i Blue Sky Studio donose peti nastavak franšize Ledeno doba pod nazivom Veliki udar.

U novom nastavku, Skretova vječita potraga za odbjeglim žirom kata­pultirat će ga u svemir, gdje će on igrom slučaja izazvati niz kozmi­čkih događaja, koji će transformirati i ugroziti cijeli svijet. Kako bi se spasili od katastrofe koja im prijeti, Mani, Sid, Diego i ostatak ekipe, morat će napustiti svoj dom i krenuti u novu avanturu, koja će ih od­vesti na putovanje u nove, egzotične zemlje, gdje će upoznati mnoš­tvo novih likova.

Režiju potpisuju Mike Thurmeier i Galen T. Chu, a ulogu scenarista je opet preuzeo Michael Berg.

Film u hrvat­ska kina stiže u ljeto 2016. godine.

25.06.2015. (17:43)

Ne može nam nitko ništa

Hrvati su bili jači i od ledenog doba

Tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potječe od takozvanih starih Europljana koji su prije 13 do 20 tisuća godina preživjeli zadnje ledeno doba na nekoliko lokaliteta u Europi, tvrdi znanstvenik prof. dr. Dragan Primorac. Ostatak hrvatske populacije uglavnom je sačinjen od potomaka naroda koji su na ove prostore stizali južno-istočnim pravcem u posljednjih desetak tisuća godina. Slobodna