This is how cold the Ice Age was – and why it matters today.
📕 Read more: https://t.co/Hp6hQ4zkN0 pic.twitter.com/KxZjUUyDWv
— World Economic Forum (@wef) September 1, 2020
U Kanadi je otkriveno 14 tisuća godina staro selo puno starije od piramida u Gizi s predmetima koji datiraju još iz ledenoga doba. Ovo je jedno od najstarijih naselja ikad otkrivenih na području Sjeverne Amerike, a nalazi se na otoku Triquet, oko 310 milja sjeverozapadno od kanadske Viktorije. Od predmeta koje su pronašli istraživači Instituta Hakai i Sveučilišta u Viktoriji ističu se udice za lov riba, koplja i oruđa za vatru. the-daily-llama.com
Jurica Pavičić: Peti dio ‘Ledenog doba’ dosta je klimav self-help crtić. Serijal je sazrio za dostojanstven ukop
Proučavajući osam ledenih doba u proteklih 800.000 godina, znanstvenici su odredili koji su uvjeti potrebni da bi ono započelo te utvrdili da su klimatske promjene zbog sagorijevanja fosilnih goriva odgodile sljedeći ledeni ciklus za 50-100 tisuća godina. Naime, zbog visokih razina CO2 planet se ne može toliko ohladiti da bi započelo sljedeće ledeno doba. Ovaj je nalaz samo još jedna potvrda da smo zašli u antropocen, epohu u kojoj su ljudi postali geološka sila. Guardian
20th Century Fox i Blue Sky Studio donose peti nastavak franšize Ledeno doba pod nazivom Veliki udar.
U novom nastavku, Skretova vječita potraga za odbjeglim žirom katapultirat će ga u svemir, gdje će on igrom slučaja izazvati niz kozmičkih događaja, koji će transformirati i ugroziti cijeli svijet. Kako bi se spasili od katastrofe koja im prijeti, Mani, Sid, Diego i ostatak ekipe, morat će napustiti svoj dom i krenuti u novu avanturu, koja će ih odvesti na putovanje u nove, egzotične zemlje, gdje će upoznati mnoštvo novih likova.
Režiju potpisuju Mike Thurmeier i Galen T. Chu, a ulogu scenarista je opet preuzeo Michael Berg.
Film u hrvatska kina stiže u ljeto 2016. godine.
Tri četvrtine današnjih hrvatskih muškaraca potječe od takozvanih starih Europljana koji su prije 13 do 20 tisuća godina preživjeli zadnje ledeno doba na nekoliko lokaliteta u Europi, tvrdi znanstvenik prof. dr. Dragan Primorac. Ostatak hrvatske populacije uglavnom je sačinjen od potomaka naroda koji su na ove prostore stizali južno-istočnim pravcem u posljednjih desetak tisuća godina. Slobodna