Ljudi su postali dominantna vrsta zahvaljujući - kuhanju hrane - Monitor.hr
06.04. (08:03)

Homo roštiljens

Ljudi su postali dominantna vrsta zahvaljujući – kuhanju hrane

Vrlo zanimljiva teorija nekolicine znanstvenika o evoluciji čovjeka: Presudan učinak imalo je kuhanje jer ono transformira energiju dostupnu iz hrane, a ugljikohidrati, proteini i lipidi razotkrivaju se i izlažu kad se zagriju. To našim probavnim enzimima olakšava učinkovito obavljanje posla, brže izvlačenje više kalorija nego kad bismo hranu jeli sirovu. Ova dodatna energija omogućila je da razvijemo ‘mala debela crijeva’ i relativno veliki mozak gladan energije koji nas razlikuje od rođaka primata. I kako su nam mozgovi počeli rasti, stvorili su petlju pozitivnih povratnih informacija. Kako se neuroni dodaju u mozak sisavaca, inteligencija se eksponencijalno povećava, a s pametnijim mozgovima postajali smo bolji u lovu i ishrani. BBC


Slične vijesti

04.04. (10:00)

Evoluiraj ili umri

Evolucijska biologinja: Evo kako bi izgledalo savršeno tijelo ljudi

Evolucijski idealan čovjek imao bi uši šišmiša, drugačiji oblik nogu, tobolac za nošenje mladih te posve drugačiju kralježnicu koja bi lakše nosila težinu. Kriteriji za miss svijeta bi se malo promijenili.

Razvili smo sposobnost hoda na dvije noge i imamo veći mozak od naših rođaka primata, što je očito vrlo korisno. Međutim, ti su pomaci možda uzrokovali da nam se zdjelice smanje, upravo kad su nam lubanje postale veće. Rezultat je to da ljudi doživljavaju izuzetno bolan porod, dok primati rađaju i onda gotovo odmah prošeću kao da im ništa nije ‘izašlo’ iz tijela. Ako se ne pobrinete za to pravilnim držanjem i redovitim vježbama, kralježnica će izdržati do otprilike 40-e ili 50-e, a nakon toga kreću problemi… priča profesorica evolucije Alice Roberts. 24 sata /  IFL Science Ima i kratki video.

14.10.2020. (19:00)

Tajne evolucije

Otkriće znanstvenika s IRB-a: Bakterijski biofilmovi ponašaju se poput embrija

Otkrili smo da je razvoj bakterijskih biofilmova (zajednica) usporediv s embriogenezom životinja. To znači da su bakterije pravi višestanični organizmi baš kao i mi. Ako uzmemo u obzir da su najstariji poznati fosili upravo bakterijski biofilmovi, onda je vrlo vjerojatno da je i prvi život bio višestaničan organizam, a ne jednostaničan kao što se do sada smatralo, objašnjava prof. dr. sc. Tomislav Domazet – Lošo s IRB-a. Index

31.07.2020. (19:30)

Mudri majmuni

Ugradnja ljudskog gena uzrokuje ubrzan evolucijski napredak mozga u primata

Tim njemačkih i japanskih znanstvenika objavio je rezultate zanimljivog eksperimenta u časopisu Science. Fetusima majmuna iz roda marmozeta ugradili su gen koji je u ljudi odgovoran za stimulaciju rasta i razvoja napredne moždane kore, zbog kojeg su razvili veće mozgove s naprednijim neokorteksom. Ovaj genetski mehanizam odgovor je na pitanje kako su se ljudski mozgovi uspjeli evolucijski razvijati brže od mozgova drugih primata. Bug

13.01.2019. (19:03)

Prilagodi se ili umri

Primjer darvinističke evolucije uživo: Slonovi se sada rađaju bez dijela tijela zbog kojeg su gotovo istrijebljeni

Gotovo pa nestali, afrički slonovi u fascinantnom primjeru evolucije, rađaju se sada bez kljova zbog kojih su desetljećima bili nemilice ubijani. Znanstvenici ovo nazivaju prirodnom darvinističkom evolucijom. Istraživačica National Geographica Joyce Poole dolazi do zaključka da je od 200 odraslih ženki, 51% onih koje su preživjele rat u Mozambiku – bez kljova. 32% ženki rođenih nakon 15-godišnjeg rata, rođeno je u potpunosti bez kljova. U Južnoj Africi, evolucija je posebno ekstremna – u Nacionalnom parku za slonove, Addo, 98% od ukupno 174 ženke, rođeno je bez kljovi početkom 2000. godine. Novi list

23.12.2018. (23:30)

Deer of the Dark

Promjena prirodne ravnoteže: Dnevne životinje zbog čovjeka počele loviti i živjeti noću

Umjesto da love i lunjaju danju, one spavaju – znanstvenici su pratili 62 životinjske vrste koje 50 posto svojih aktivnosti obavljaju noću, a 50 posto danju, barem je tako bilo prije, sada je 70 posto njih aktivno noću. To znači da se životinje izlažu većim opasnostima, a i primorane su jesti druge stvari. Pitanje je što će ova promjena značiti za ekosisteme i evoluciju.

12.04.2018. (16:41)

Brz ili zastario

Otkriće hrvatskih znanstvenika objašnjava bržu evoluciju viših organizama

Znanstvenici privatnog hrvatskog laboratorija Genos došli su do važnih novih saznanja o mehanizmima regulacije glikozilacije proteina što bi moglo objasniti brzu evoluciju višestaničnih organizama. Njihovo je istraživanje pokazalo da su samo tri preslagivanja genoma, kroz samo tri generacije miševa, dovoljna za nastanak značajnih strukturnih i funkcionalnih razlika imunoglobulina koje se dalje nasljeđuju na osnovu čega su postavili ambicioznu hipotezu da viši organizmi mogu brzo stvarati nove strukture glikoproteina putem alternativne glikozilacije, što posljedično omogućuje nove biološke funkcije, što bi objasnilo slučajeve brže evolucije, s obzirom da bi stvaranje novih struktura samo kroz slučajne mutacije u genima trajalo i stotinama generacija. Novi list

23.06.2017. (21:52)

Prekomplicirano je

Erdogan izbacuje učenje evolucije iz škola

U turskim školama više se neće podučavati evolucija, otkrio je viši dužnosnik za obrazovanje u vladi Recepa Tayyipa Erdogana. Alpaslan Durmus, ravnatelj turskog odbora za obrazovanje, objasnio je ovu skandaloznu odluku tvrdnjom da je evolucija upitna, kontroverzna i previše složena za učenike. “Mi vjerujemo da su ove teme nadilaze sposobnosti razumijevanja (učenika)”, rekao je Durmus. Precizirao je kako će se poglavlje o evoluciji ukloniti iz udžbenika iz biologije za deveti razred osnovne škole te da će se podučavanje o ovoj tematici umjesto toga održavati studentima dodiplomskih studija. Index, Telegraph

27.03.2017. (15:27)

Traži se točno ravnalo...

Evolucija je brža nego što se mislilo, ali koliko točno?

Magazin Quanta piše o velikoj promjeni u biologiji nakon otkrića da se evolucijski koraci događaju za nekoliko stoljeća ili čak godina, a ne tisuća godina kako se dosad mislilo, što donosi posve novu perspektivu u razvoj vrsta. Ono što znanstvenici ne znaju kojom točno brzinom se evolucija kreće i sad rade na proučavanju najstarijih svjetskih virusa da bi kalibrirali evolucijski sat. Via Wired