Magaš: Ja moram stvoriti prostor da kad igram, da znam da mi je Mosor u blizini i da mi je Marjan glava prostora u kojem dišem - Monitor.hr
Danas (07:00)

Grčki teatar u Splitu

Magaš: Ja moram stvoriti prostor da kad igram, da znam da mi je Mosor u blizini i da mi je Marjan glava prostora u kojem dišem


Akademik, arhitekt Boris Magaš, osmislio je “poljudsku ljepoticu”, a o kojoj se ovih dana i tjedana intenzivno govori da će se srušiti te da će se u Splitu izgraditi novi stadion. Evo kako je to bilo kada se Poljud gradio 1978. Prilog iz emisije “Portret: Boris Magaš” iz 2012. godine. Tada 85-godišnji arhitekt prisjeća se svojih velikih projekata koji su obilježili 50-e, 60-e, 70-e i 90-e godine prošloga stoljeća, od hotelskih kompleksa Haludovo na Krku i Solaris pokraj Šibenika, do remek-djela vrtića na Mihaljevcu i originalnih sakralnih objekata poput crkve Sv. Nikole sa samostanom u Rijeci i crkve Bl. Augustina Kažotića u Zagrebu. HRT


Slične vijesti

Ponedjeljak (22:00)

Spomenik nulte kategorije na nišanu nulte kulture

Paladino: U vremenima kada tehnologija omogućuje baš sve, dokazivati da je ljepotu Poljuda nužno rušiti kako bi je zamijenila bijedna konfekcija, znači biti bahat

U zemlji u kojoj se za postpotresne obnove samo pri saniranju muzejskih ustanova troši i po šest, sedam, osam… tisuće eura po kvadratu, problem je sanirati i očuvati Magašev Poljud? Sramota je što dopuštamo da se i raspravlja o ičemu drugom. I valja kontinuirano isticati kako je – bez obzira na sve održane tribine, sastanke i plaćene članke kojima se zagovaraju primarno interesi onih koji bi iz sve ove frtutme nastale idejom “opravdanog rušenja Magaševa Poljuda i izgradnje novog stadiona” imali isključivo financijsku dobit – Magašev Poljud pojedinačno zaštićeno nepokretno kulturno dobro. Da bi ga se rušilo, pa i rekonstruiralo, potrebno je ishoditi mišljenje Vijeća za kulturna dobra.

Za rušenje, Vijeće bi trebalo ukinuti važeću zaštitu. Eh, voljela bih vidjeti te članove Vijeća koji bi je, bez obzira na sve političke ili ine pritiske, potpisali! Kada bi se to usudili, bili bi zapamćeni. I po obnovi, svakako bi negdje na Poljudu valjalo jasno ispisati riječi s predavanja profesora Magaša: “Ne postoji arhitektura bez kulture i ne postoji arhitektura ako nije refleks kulture.” Eto, Magašev Poljud refleks je naše negdašnje kulture. Novi Poljud, kao refleks naše današnje kulture, vrlo vjerojatno bi u usporedbi s Magaševim biserom ličio na, da prostite, govno na pjatu/tanjuru. Tekst Zrinke Paladino prenosi Haus… problematiku komentira i tportalov Damir Petranović.

17.08.2025. (15:00)

Split bez Poljuda? To bi bilo ka’ pizza bez sira

Pomisao na rušenje stadiona na Poljudu užasava jer je riječ o arhitektonskom djelu svjetske vrijednosti

Boris Magaš, arhitekt Poljuda s lakoćom spaja znanja različitih područja – povijesti i teorije arhitekture, umjetnosti, ali i konstrukcije i statike – kreativno ih preplićući i nadograđujući te dovodeći do inovativnih oblikovnih, prostornih i konstrukcijskih ishoda. Tako Magaš je uistinu uzor i motivacija, primjer kako do najsuvremenijih postignuća doći s osloncima u povijesti i teoriji, kažu stručnjaci za tportal. U svijetu je nakon Poljuda, izgrađeno nekoliko stadiona po tom predlošku. Poljud, iako zaštićeni spomenik kulture, može se obnavljati bez problema ako se zadrži ideja i vizualna vrijednost Magaševog djela, uz primjenu suvremenih tehnologija i sigurnosnih standarda. Rušenje se smatra gubitkom identiteta Splita i Dalmacije, ali arhitekt Bužančić ističe da takve tvrdnje pretjeruju – obnova s modernim materijalima ne bi uništila vrijednost originala, niti bi digitalni semafori ili slično bili “hereza”. Ključno je da obnova bude održiva i financijski razumna, kako ne bi “pojela” sredstva za druge spomenike, a Poljud bi nakon temeljite obnove ostao najmoderniji stadion u Hrvatskoj. tportal

26.07.2025. (10:00)

Grčki teatar podno Marjana i Mosora, okružen mirisom borova i mora

Video koji nam svima treba: veliki Magaš priča kako je stvarao Poljud kojem je budućnost sada neizvjesna

Budućnost Poljuda već je neko vrijeme neizvjesna. Remek djelo modernističke arhitekture i simbol Splita godinama je u tragično lošem stanju, o čemu se predugo piše i razglaba u javnosti, bez konkretnih i jasnih poteza. Stručne analize ukazuju na ozbiljna oštećenja, osobito krova, koji je nedavno pretrpio dodatnu štetu tijekom nevremena. I dalje je predmet niza improviziranih rješenja, bez koherentne vizije ili dugoročne strategije razvoja, dok su ideje o obnovi često vođene političkim interesima. Na HAUS-u podsjećaju na riječi arhitekta koji ga je stvarao, uz apel Društva arhitekata Splita.