Marko Njegić: "Bogovi metala" su ljubavno pismo metalu - Monitor.hr
19.04.2022. (12:00)

Friško i dražesno na Netflixu

Marko Njegić: “Bogovi metala” su ljubavno pismo metalu

Iron Maiden, Black Sabbath, Motorhead, Judas Priest, Metallica, Slayer, Megadeth, Anthrax, Guns ‘N’ Roses… svi su oni dobili posvetu u obliku pjesme ili plakata na zidu u sobi jednog od dvojice glavnih likova filma, tinejdžera Huntera (solidni debitant Adrian Greensmith), metalca u duši. Kad Hunter i njegov najbolji prijatelj Kevin (Jaeden Martell) odluče formirati metal grupu Skull Fucker i prijaviti se na borbu bendova, lista pjesama koju potonji treba naučiti svirati na bubnjevima uključuje “War Pigs” Black Sabbatha, “Ace of Spades” Motorheada, “Aces High” Iron Maidena, “For Whom The Bell Tolls” Metallice… U jednoj sceni Hunter i Kevin se nalaze u bijegu i imaju zgodan dijalog: “Ako usporiš, umireš, to je metal. To je film s Keanuom Reevesom” (“Brzina”)… Generacije osamdesetih gledat će ovaj film s nostalgijom, možda i ljubomorom što sami nisu imali neku sličnu tinejdžersku metal komediju stvorenu za bijeg od realnosti osnovne/srednje škole… Piše Marko Njegić za Slobodnu.


Slične vijesti

31.03. (20:00)

Pogledaj i uvjeri se sam/a

Film ‘Zvijer‘: Ljepotica i umjetna inteligencija

Inspiriran djelom Henryja Jamesa “The Beast in the Jungle”, “La bête” je iznimno ambiciozan dvo-i-pol-satni film i odvija se u Parizu i Los Angelesu tijekom tri vremenska perioda, od dalje i bliže prošlosti 1910. i 2014. do relativno bliske budućnosti 2044. godine. No, “Zvijer” nije futuristički akcijski triler poput “Equlibriuma”, štoviše prije je usporediv s nadrealnim “mind fuck” (SF) filmovima “Atlas oblaka”, “Mulholland Drive” i “Sveti motori”. Uvod je dojmljivo metafilmski u stilu “Holy Motors”. Gabrielle se nalazi ispred zelenog ekrana na filmskom setu i dobiva upute redatelja za scenu (“Tu će se pojaviti sjena zvijeri”). Marko Njegić za Slobodnu.

20.03. (21:00)

Ako vam se ide na sud, ali ne i u sudnicu

Slučaj Goldman: Anatomija pada i uspona, sudska drama po zloglasnoj istinitoj priči nezasluženo je u sjeni oskarovca

Slobodno se može reći da je “Slučaj Goldman” imao krivi tajming, ali kvaka je da “Anatomija pada” nije toliko bolja, odnosno i ovaj film je vrlo dobar unutar žanra. “The Goldman Case” je sudsko-dramski zategnut i napet, ne podilazi likovima ni gledateljima u smislu da nudi lagana rješenja i zauzima stranu. Primjerice, Goldman je sve samo ne jednodimenzionalan i dopadljiv: on je tvrdoglav, težak u ophođenju prema odvjetniku, sebe smatra mučenikom i poziva se na antisemitizam, mrzi teatralnost suđenja, odbija pozvati svjedoke da podupru njegovu obranu, drži da je policija rasistička…

Gledatelj ima dojam da je, od jednog svjedočenja/ispitivanja do drugog, ispratio cijelo suđenje u realnom vremenu tijekom dvosatnog trajanja zahvaljujući Kahnovoj režijskoj preciznosti, tj. vičnosti vođenja tenzične sudske dokudrame, a prati film sa zanimanjem čak i ako nije nikad čuo za Goldmana i njegovo suđenje. Žanr sudske drame dobio je jedan od boljih novijih primjeraka, kaže Marko Njegić za Slobodnu.

14.03. (20:00)

Div japanske animacije i dalje jaše

Dječak i čaplja: Miyazaki u zemlji čudesa, veliki Japanac zasluženo je dobio Oscara

Osjećaj konačnosti, posljednjeg animiranog zbogom, nadvija se nad “The Boy and the Heron” koji je s dosta autobiografskih elemenata vjerojatno i najosobniji od svih Miyazakijevih ostvarenja, a dođe kao svojevrsni epilog ili “post scriptum” njegove filmografije nakon “The Wind Rises“, nastavljajući tamo gdje je prethodnik stao početkom Drugog svjetskog rata. Povremeno “Dječak i čaplja” izgubi ritam tijekom dvosatnog trajanja i mogao je biti koherentniji i fokusiraniji, no Miyazaki rabi logiku sna. Svatko tko uskoči u njegove snove, moći će sanjati s “Dječakom i čapljom”. Marko Njegić za Slobodnu.

09.03. (21:00)

Schindler prije Schindlera

Film ‘Jedan život‘: Wintonova lista

Iako se može tako činiti, “Jedan život” nije kopija “Schindlerove liste”, niti je Nicholas kopirao Oskarov pothvat, premda je prozvan “britanskim Schindlerom”. Winton je, naime, spasio djecu netom prije početka Drugog svjetskog rata, djelujući nekoliko godina ranije od Schindlera. Međutim, kvaka je da se za herojski čin samozatajnog Wintona, za koji je proglašen vitezom od strane kraljice Elizabete II., nije znalo sve do osamdesetih godina prošlog stoljeća. Naravno, odlična Hopkinsova uloga presudna je za emotivni doživljaj “Jednog života”. Unatoč poodmakloj dobi, Hopkins je u punoj formi posljednjih godina. Pa opet, Hawesu su ionako emocije iznad tenzije, a emocije se polako bildaju i doživljavaju klimaks u zadnjem činu u segmentu iz osamdesetih, u kojem se redatelj bolje snalazi te pronalazi pravu snagu filma i vlastiti glas, neopterećen time da se mora natjecati sa sličnim ratnim dramama iz Drugog svjetskog rata. Marko Njegić za Slobodnu.

02.03. (13:00)

Horor glamuroznog života

Lost Highway: Vožnja između jave i sna

Lynchovski film ne može biti lynchovskiji od podcijenjene “Izgubljene ceste” (“The Lost Highway”, 1997.). Svojevrsni “izgubljeni” klasik Davida Lyncha njegov je punokrvni autorski uradak, ugođajno ozvučen glazbom stalnog skladatelja Angela Badalamentija. Koliko god da ne tipuje na logiku, osim ako to nije logika lynchovskog sna ili snomorice, “Izgubljena cesta” je logično pozicionirana između filmova “Twin Peaks: Vatro hodaj sa mnom” i “Mulholland Drive”. Oba filma odvijaju se na tankoj granici noirovske jave i hororskog sna, s misterioznim ubojstvima, opsesivnim muškarcima, bujnim fatalnim ženama, voajerskim seksom, tripoidnim ugođajem, izvantjelesnim iskustvima i pitanjima identiteta. Ako ih gledatelj u potpunosti i ne razumije, može ih (za)voljeti jer bivaju sve bolji i zavodljiviji na svako novo gledanje, nudeći neka nova gledanja i iščitavanja. Marko Njegić retrospektivno za Slobodnu.

29.02. (00:00)

Romantični film za pijama party nekih novih klinaca

Njegić o filmu Lisa Frankenstein: Romansa do smrti

Službeni sinopsis je znakovit i poigrava se terminom “coming of age story” (priča o odrastanju). Pritom je dodan prefiks “love” (ljubavna) ispred “priča”, a “age” se zgodno zamjenjuje s “rage” (bijes). Bolji je u pojedinačnim segmentima priče nego kao ekscentrična frankensteinovska cjelina s obzirom na neujednačeno pomirivanje žanrova romanse, komedije, zombijevskog i “body” horora te filma o odrastanju. Puno toga je natrpano i samo je nedostajalo da se u megamiks pridoda još slasherski horor i SF o putovanju kroz vrijeme. Marko Njegić za Slobodnu.

06.02. (23:00)

On hoće da griješite i budete slobodni

Film ‘Radikalno’: O učitelju, moj učitelju

Časopis “Wired” objavio je 2013. tekst Joshue Davisa pod naslovom “Radikalan način oslobađanja generacije genijalaca”. Tekst je ispričao istinitu priču o inspirativnom meksičkom učitelju na zamjeni (Sergio Juárez Correa) koji je drukčijim, radikalnim pristupom podučavanju otključao potencijale siromašnih učenika šestog razreda osnovne škole “José Urbina López” u gradu Matamoros. Deset godine kasnije, Sergiova priča i članak u časopisu “Wired” poslužili su kao inspiracija za dramu “Radikalno” (“Radical”) koja je imala svjetsku premijeru na Sundance Film Festivalu. Učitelj ima neortodoksne metode i razbija pravila predavanja i, uopće, škole. Kvragu i nastavni plan”, kaže Sergio u jednoj sceni i nije mu strano pretvoriti učionicu u igralište. Marko Njegić za Slobodnu.

03.02. (15:00)

Ništa od Oscara, ali vrijedi pogledat

Film ‘Reality‘: Zvižduk stvarnosti, priča o ruskom hakiranju američkih izbora 2016. isprepliće realno i nadrealno

FBI je dokumentirao događaje audiosnimačem. Dijalozi u ovom filmu potpuno su preuzeti iz transkripta te snimke… Rečenom deklaracijom starta “Reality“, dokudrama o mladoj zviždačici i političkoj aktivistici Reality Winner koja je “nepropisno postupala s povjerljivim informacijama”, točnije “procurila” podatke o ruskom hakerskom uplitanju u američke izbore 2016. godine i dala ih portalu “The Intercept”. Redateljica-debitantica Tina Satter izvukla je maksimum iz minimalističkog pristupa priči o zviždačici, koju je prethodno “transkribirala” u kazališnu predstavu naslovljenu “Is This A Room”, a mlada zvijezda Sydney Sweeney ostvarila je izvrsnu, dosad najbolju ulogu, vrijednu razmatranja za oskarovsku nominaciju. Marko Njegić za Slobodnu.

25.01. (00:00)

Zabava s mačevanjem

Tri mušketira: Milady: Svi za jednog, Eva za sve! Green zavodi i dominira ekranom u nastavku avanturističkog hita

Previše se toga događa u scenariju dvojca Matthieu Delaporte-Alexandre de La Patelliere i rasipa narativni fokus. Intrigantno suočavanje progonjenog Athosa i Milady biva brzo prekinuto, minutažu ima i Aramisova sestra Mathilde i afrički princ Hannibal… Srećom, akcijske su scene solidne i na momente moderne u hvalevrijednoj staromodnosti filma koji pokušava konkurirati “Napoleonu” u rekreaciji topovske paljbe na flotu prilikom opsade La Rochellea kao dodatku mačevalačkoj akciji, a i u poluotvorenom kraju priklanja se hollywoodskoj franšizaciji. Iako su trebala biti samo dva filma, mušketiri bi se mogli vratiti za još koju avanturu. Izvucite mač. Marko Njegić za Slobodnu

22.01. (15:00)

Hollywoodska priča iz grčke kuhinje smještena u viktorijansko doba

Poor Things: Čudna Barbie u Frankensteinovu svijetu, Emma Stone sjaji kao kreacija ludog doktora

“Pristojno društvo” viktorijanskog doba može se shvatiti kao ovo današnje, preopterećeno političkom korektnosti ili ga bar Lanthimos tako shvaća i ironizira pomoću Belle, koja se usuđuje poljuljati društvena pravila. Redatelj se nadovezuje na “Dogtooth” (razbijanje nametnutih okova, slobodna volja, buđenje i oslobađanje), no stvara jednako poseban film. Jasno, Lanthimosova inspiracija je i klasik “Frankenstein” Mary Shelley, tj. “Frankensteinova nevjesta”, pa i opskurni “Frankenhooker” (Bella će istraživati seksualnost i u pariškom bordelu), ali on je koristi da napravi feministički “twist” i udahne novi život poznatoj priči o reanimaciji i igranju (muškog) boga. Marko Njegić za Slobodnu. Pogledajte komentare na Forumu.