Ministrica Žalac: Iz EU smo dobili 2 milijarde eura više nego što smo dali - Monitor.hr
22.05. (19:30)

Vožnja kroz fondove

Ministrica Žalac: Iz EU smo dobili 2 milijarde eura više nego što smo dali

Ministrica Žalac u intervjuu Slobodnoj iznosi niz podataka o iskorištavanju fondova EU: 8.000 hrvatskih poduzetnika financirano je iz EU fondova, otvoreno je 35 novih poduzetničkih inkubatora, izgrađeno je ili obnovljeno 900 škola, 500 vrtića te 50 bolnica i domova zdravlja, 45 novih projekata kulturne baštine i 35 novih projekata prometne infrastrukture i mobilnosti itd. Hrvatska je u plusu 14,4 milijardi kuna u odnosu na svoja davanja Europsku uniji, a trenutno je Hrvatskoj za financijsko razdoblje 2014.-2020. na raspolaganju 10,7 milijardi eura. Za sljedeće razdoblje, 2021.–2027., bit će malo manje – 9,9 milijardi eura.



Slične vijesti

13.09. (11:30)

Novac je - na pruzi

Bruxelles daje 2 milijarde kuna za nizinsku prugu između Zagreba i Karlovca

Projekt rekonstrukcije postojećeg i izgradnje drugog kolosijeka željezničke pruge Rijeka – Zagreb na dionici Hrvatski Leskovac-Karlovac u duljini 40 kilometara dobio je pozitivno mišljenje iz programa JASPERS. Vrijednost projekta, koji je dio buduće nizinske pruge Rijeka-Botovo, je 3,5 milijarde kuna, ukupni prihvatljivi troškovi za sufinanciranje iznose 2,7 milijarde kuna, od čega će se kroz Operativni program Konkurentnost i kohezija sufinancirati 85 posto iznosa. Poslovni

06.08. (17:30)

Čestitka iz Bruxellesa

Gradovi 2018. povukli 314 milijuna kuna iz EU, najviše Komiža i Rijeka

Lanjski je iznos triput veći nego onaj iz 2017. kad je povučeno 89 milijuna kuna, prošle je godine, usto, ugovoreno 10 puta više EU projekata nego 2015. i triput više nego u 2017., lani je gradova koji su povukli novac iz EU bilo 97, godinu ranije 75, a rekorder je Komiža s povučenih 2.505 kuna po stanovniku, slijede Pleternica s 1.222 kune, Lipik s 1.157 i Opuzen s 1.117 kuna (Rijeka prva u apsolutnom iznosu, kako pokazuje ilustracija gore). U posljednjih pet godina najuspješniji u povlačenju sredstava je Ludbreg s 554 kune po stanovniku godišnje, drugi su Križevci s 437 kuna. Gradonačelnik.hr

13.07. (12:30)

Čuvaj se astmo!

Gradi se novi Srebrnjak – najveći infrastrukturni projekt iz zdravstva u regiji

U zagrebačkoj Dječjoj bolnici Srebrnjak počinje gradnja Dječjeg centra kompetencije u translacijskoj medicini, jedinog pedijatrijskog translacijskog centra u Europi. Konkretno – gradit će se i opremit novu zgradu od 15.000 kvadrata (otprilike triput veću od sadašnje), financirat će se iz EU fondova s 432 milijuna kuna, a bit će gotova 2022. Translacijska medicina znači bolje povezivanje temeljnih i kliničkih znanstvenih istraživanja s medicinskom praksom, s ciljem da se nova otkrića brže i efikasnije implementiraju u svakodnevnom liječenju. Pliva zdravlje

18.06. (15:30)

Veliki brat nas financira

U prvom tromjesečju eksplozija prihoda i rashoda države – stigli novci iz Bruxellesa

Rast prihoda i rashoda države u prvom tromjesečju iznosio je oko 8% u odnosu na prvo tromjesečje 2018., što je oko 3 postotna boda brže od rasta nominalnog BDP-a. Najzaslužniji za rast – prihodi od međunarodnih pomoći, u čemu su najveći doprinos s rastom od 55% dali EU fondovi. U prvom tromjesečju 2018. po toj je osnovi proknjiženo 2,34 milijarde kuna, a u prvom tromjesečju 2019. brojka raste na 3,64 milijarde. Ako ovako bude cijele godine doći ćemo do 14,56 milijardi kuna u jednoj godini – izvanredno velik novac i fantastičan boom agregatne potražnje, piše Ekonomski lab.

25.04. (12:30)

Fina, briselska voda

EU daje 110 milijuna kuna za jezero u Istri koje će navodnjavati 550 hektara vinograda i maslinika

Između Poreča i općine Tar Vabrige gradi se veliko akumulacijsko jezero na čak 16 hektara površine koje će, kad radovi za tri godine budu gotovi, držati milijun kubika vode. Akumulacija će se puniti vodom iz prirodnog izvora Gradole i to samo u mjesecima kad je potrošnja vode za kućanstva manja (sad se pušta u Mirnu pa u more). Sustavom Červar Porat – Bašarinka zalijevat će se 550 hektara nasada maslina, vinograda i jednogodišnjih nasada. Vrijednost je 110 milijuna kuna, sve plaća EU.

09.04. (17:30)

Kad državu koči - država

Pet glavnih razloga zbog kojih kasne hrvatski strateški projekti: Birokracija, birokracija, birokracija, birokracija i – manjak ljudi u birokraciji

Bruxelles je kritizirao Hrvatsku zbog kašnjenja u provedbi projekata koji su sufinancirani iz fondova EU – npr. pruga Križevci – Koprivnica – državna granica, za što je EU dala 241 milijun eura, kasni dvije godine. HŽ Infrastruktura i Izvršna agencija za inovacije i mreže navode pet razloga kašnjenja: izdavanje lokacijske dozvole traje najmanje šest mjeseci, na izdavanje građevinske dozvole čeka se i pola godine, rok za dostavu nalaza vještaka o izvlaštenju je 30 dana, a nekad se čeka i 4 mjeseca, premalo ljudi u provedbi projekata, u katastru, gruntovnici, uredima državne uprave, neusklađeni propisi koji su kontradiktorni, a državne ustanove ih i različito tumače.