Mirovinski fondovi investirali 8 milijardi kuna u domaće kompanije - Monitor.hr
14.06.2016. (13:48)

Končar ima da bude k'o Google

Mirovinski fondovi investirali 8 milijardi kuna u domaće kompanije

Četiri hrvatska mirovinska fonda upravljaju s oko 75 milijardi kuna, od čega su 66 milijardi potrošili u Hrvatskoj – uglavnom u državne obveznice, 55 milijardi kuna. Ostatak od oko 8 milijardi kuna investirali su u dionice u hrvatskim tvrtkama. U dionice i ostale vrijednosne papire u stranim zemljama uloženo je više – 8,8 milijardi kuna. Ukupan prinos od njihova osnivanja 2002. godine iznosi više od pet posto. T-Portal


Slične vijesti

23.06. (18:00)

To nam nisu rekli u školi

Najbolje vrijeme za početak mirovinske štednje? Jučer!

Ako se pitaju stručnjaci, najbolje vrijeme za početak mirovinske štednje u trećem stupu jest jučer, a drugo je najbolje vrijeme – danas. Snaga dugoročnog ulaganja razlikovat će oskudnu i komfornu mirovinu, pa iako mnogi smatraju da im je mirovina daleko, štednju bi trebalo shvatiti kao ulaganje u vlastitu slobodu. I dok se iz godine u godinu vidi poboljšanje u segmentu financijske pismenosti, mirovine nekako, barem na početku karijere, do otprilike 30-ih godina života, ostavimo po strani jer ‘daleko je to, stigne se sve’. No o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji treba razmišljati već s prvim zaposlenjem pa treba naučiti i how to, odnosno kada, kako i zašto promijeniti fond. Lider

02.12.2023. (09:00)

And that's what's all about, folks

Marijana Puljak: Vujnovac bi mogao našim mirovinama kupiti Fortenovu

Puljak upozorava kako bi sredstva mirovinskih fondova mogla završiti u privatizaciji koja će Pavla Vujnovca načiniti, za hrvatske prilike, moćnijim od ruskih oligarha jer će gospodariti velikim brojem privrednih sektora. HDZ planira novim zakonom o obveznim mirovinskim fondovima natjerati mirovinske fondove da pet posto imovine, koja je ustvari naša imovina u vidu mirovinske štednje i danas iznosi milijardu eura, drže u alternativnom investicijom fondu s garancijom države. Problem nastaje u tome da mirovinski fondovi ne bi imali nijednu drugu opciju gdje mogu preusmjeriti pet posto sredstava jer takav fond kao što je Kapitalni fond ne postoji nigdje u EU ili zemljama OECD-a. Jednom kada se ta milijarda eura slije u Kapitalni fond, taj isti Kapitalni fond bi mogao uložiti u naprimjer ENNA grupu koja ide na burzu. ENNA grupa bi zadovoljila kriterije alternativnog investicijskog fonda jer se bavi i obnovljivom energijom. Tada bi Pavao Vujnovac prodajom dijela ENNA grupe Kapitalnom fondu došao do značajnih sredstava kojim bi mogao finiširati kupovinu Fortenove… Index

29.11.2023. (15:00)

Ne treba stavljati sva jaja u istu košaru

Ekonomski analitičar: Obvezni mirovinski fond je problematičan

Ne možemo pobjeći od činjenice da će država regulirati rad tih fondova i to nije loše. Loše je da rezultati ovise o tome što kaže država. Ovo je dodatna politizacija drugog mirovinskog stupa. Želimo odmicanje od politike – rekao je analitičar Andrej Grubišić za N1, nadodavši kako bi trebali povećati ulaganja u privatne mirovinske sheme. Treba nam hrabra reforma mirovinskog sustava. To ne znači da nema elemenata u dobrom smjeru, npr. povećanje sa 15 na 20 posto. No, malo toga istinski doprinosi tranformaciji.

29.09.2023. (00:00)

Na ovaj članak stavljam bookmark

Što je prešutni minus i tko drži vaš novac

Ako na tekućem računu ostvarujete redovite priljeve, banka vam može na vaš zahtjev odobriti i ugovoriti okvirni kredit, odnosno dopušteno prekoračenje po računu (minus). Tada vaš iznos raspoloživih sredstava se, uz vlastita sredstva, uvećava za iznos dopuštenog prekoračenja. Iznos dopuštenog prekoračenja najčešće ovisi o visini redovitih primanja, a odobrava se bez dodatnih procedura i instrumenata osiguranja. Prešutno (prihvaćeno) prekoračenje jest iznos novčanih sredstava koji vam je banka prešutno stavila na raspolaganje, a koji prelazi pozitivno stanje na računu, uključujući iznos ugovornog (dozvoljenog) prekoračenja. To je minus koji banka stavlja na raspolaganje po osnovi stalnih primanja. Što se tiče mirovinskih fondova, prva dva stupa su obavezna, a uplaćenim novcem upravljaju ovlaštena mirovinska društva. Sve informacije na jednom mjestu donosi tportal.

14.06.2023. (19:00)

Ako ne reagiramo sad, proganjat će nas pod stare dane

Repecki: Mirovinski fondovi ne smiju biti Plenkovićev bankomat

Ili bankomat “podobnih” poduzetnika, kao što su to, nažalost, prečesto bili. Oni koji su pažljivije pratili situaciju oko Agrokora sjetit će se da su mirovinski fondovi već izgubili stotine milijuna kuna sudjelujući u kombinacijama bivšeg vlasnika Ivice Todorića. Novac u mirovinskim fondovima je vlasništvo hrvatskih građana, koji za njih svaki mjesec izdvajaju dio svoje plaće, kako bi pokušali osigurati kakvu-takvu mirovinu jer se solidarni sustav raspao zbog nepovoljnog odnosa broja radnika i umirovljenika koji se praktički izjednačio. Političari i propali poduzetnici ili oni koji će to tek postati, moraju shvatiti da taj novac nije njihov, da nije namijenjen financiranju njihovih ideja i planova, već da služi budućim umirovljenicima, Marko Repecki za N1.

24.01.2022. (22:00)

Kad novac radi za tebe, a ne ti za novac

Mirovinski fondovi svojim članovima dosad zaradili više od 50 milijardi kuna, ukupna imovina iznosi 133 milijarde

Ukupna imovina pod upravljanjem obveznih mirovinskih fondova krajem 2021. godine veća je za gotovo 12% ili 14 milijardi kuna nego u prethodnoj godini. Mirovinski fondovi su tako od osnivanja do kraja prošle godine svojim članovima zaradili više od 50 milijardi kuna dodane vrijednosti. Oporavak tržišta kapitala najviše je pogodovao najliberalnijoj kategoriji A, gdje je ostvaren prosječan prinos od 13,52%, odnosno 7,78% prosječno godišnje od osnivanja, dok, u još uvijek najbrojnijoj kategoriji B, prinos iznosi 7,37%, a prosječan prinos od osnivanja je 5,51%. Krajem godine OMF-ovi su imali 2,111.192 člana, što je za 53.801 člana više nego krajem 2020. godine… Tportal

07.08.2020. (18:30)

Virus ‘pojeo’ 2,6 milijardi kuna mirovinske štednje

Od početka siječnja do danas štednja zaposlenih, koju po zakonu uplaćuju u drugi mirovinski stup u Hrvatskoj, izgubila je prosječnih 2,3 posto vrijednosti. Obvezni su mirovinski fondovi kraj prošle godine dočekali s ušteđevinom od 113,6 milijuna kuna, a posljedica pandemije je 2,6 milijardi kuna izgubljenog novca odvojenog za starost. Novi list…

10.12.2019. (13:30)

Biznis fondovi

Zbog povijesno niskih kamatnih stopa mirovinski će fondovi ulagati u dionice, nekretnine…

Ulaganje u obveznice ne može više biti dominantna strategija mirovinskih fondova jer su prinosi niski, u slučaju nekih država čak i negativni. Stoga mirovinci sve više gledaju prema dionicama, u obnovljive izvore energije, nekretnine, državne projekte poput ulaganja u zračne luke i Croatia Airlines, možda u ACI, ako bude bilo šanse, u Hrvatsku poštu… HRT…

17.09.2019. (10:30)

Puno novca ni za što

Ratko Bošković: Mirovinski fondovi prešli 100 milijardi kuna, a prinosi su sve manji

Fondovi umjereno rizične kategorije B, u kojima je najviše novca, 2015. godine ostvarili su prinos od 6,2%, 2016. od 6,9%, 2017. od 3,1%, a lani samo 1,0%, što ne sluti na dobro. Izgledi za skori rast cijena njihove sadašnje financijske imovine, većinom državnih obveznica i dionica, minimalni su, a ako ga ne bude onda građani svoju mirovinsku štednju mogu držati i u čarapi, nema nikakvog opravdanja da za njezino čuvanje ikome plaćaju naknadu – analizira Ratko Bošković što se događa s našim budućim penzijama.