Mišljenje stručnjaka: "Ukrajinska vojska trenutačno je najbolja na svijetu" - Monitor.hr
25.03. (20:00)

"Najiskusniji su, krvlju su platili naučene lekcije!"

Mišljenje stručnjaka: “Ukrajinska vojska trenutačno je najbolja na svijetu”

Ukrajinska vojska napreduje ka anektiranim oblastima, ruski gubici očigledni u oslobođenom Limanu

Umirovljeni australski general bojnik Mick Ryan ovog je tjedna rekao da je ukrajinska vojska trenutno najbolja vojska na svijetu, piše Newsweek. “Najiskusnija je u modernom ratovanju. To je pokazala tijekom posljednjih 13 mjeseci”, rekao je Ryan. Prema njegovu mišljenju, ukrajinska vojska sazdana je od nekoliko bitnih elemenata. “Imate jedinice koje čine njihovu Teritorijalnu obranu, mješavinu profesionalnih starijih vojnika i nedavno mobiliziranih mladića. Čini se da u njoj djeluje dosta nezavisnih jedinica. A tu su i strani vojnici. Vojska im se brzo povećala i trebalo je uskladiti sve te bojne. S time bi se najbolji generali mučili i u mirnodopskim uvjetima, a kamoli u ratnima.”, smatra Ryan. Jutarnji


Slične vijesti

20.03. (10:00)

Shell shock generacija

Ljudi posljedice rata osjećaju desetljećima

Ratna iskustva mogu imati velike posljedice za radne sposobnosti onih koji su bili pogođeni ratom, ali se one često ispoljavaju tek pri kraju radnog vijeka. To je rezultat jedne nove studije Instituta za svjetsko gospodarstvo iz Kiela (IfW), u okviru koje su analizirani podaci o ranjenima, zatočenima i progonjenima tijekom Drugog svjetskog rata. Ljudi koji su bili ranjeni u ratu u starijoj dobi manje rade, vjerojatno zbog toga što tada zdravstvene tegobe pojačano izlaze na vidjelo. Na poslovni uspjeh ratne ozljede nisu imale utjecaja, navodi se u studiji. I vojnici kojima je, primjerice, amputiran dio tijela ili koji su oslijepili uspjeli su nakon povratka iz rata pronaći posao. „No kod tih ljudi zdravstveni problemi u starijoj dobi dolaze ranije do izražaja i jače, tako da njihova radna sposobnost znatno opada nakon 50. godine”. DW

13.03. (21:00)

Nekom rat, nekom brat

Europa se masovno naoružava

Države Europe znatno su povećale uvoz oružja od 2018. do 2022. u odnosu na prethodnih pet godina, a udio SAD-a u globalnom izvozu snažno je porastao, objavio je Švedski međunarodni institut za mirovna istraživanja (SIPRI). Analizirali su sve “transfere naoružanja”, pod čime podrazumijeva i kupovinu i besplatnu vojnu pomoć koja se stavlja na raspolaganje Kijevu. Europske članice NATO-a povećale su uvoz za 65 posto. SAD i Rusija bili su u protekla tri desetljeća najveći i drugi po veličini izvoznik oružja u svijetu. Francuska bilježi velik broj narudžbi, dok njemačke letjelice nije naručio nitko, ali zato jest brodove. Rusija ima relativno malo narudžbi što se objašnjava time da domaćoj vojsci treba više naoružanja pa je manje na prodaju. Prijašnja izvješća pokazala su kako je Europa počela s povećavanjem arsenala od ruske invazije Krima. Index

23.11.2022. (20:00)

Kako biti siguran da je rat stvarno počeo?

Slavenka Drakulić: Rat je svugdje isti

main image

Zovu me prijatelji Amerikanci koji bi ovih dana trebali putovati u Zagreb i Dubrovnik. Kažu da State Department ne preporučuje putovanje u ove krajeve i pitaju me je li kod nas počeo rat? “Ma kakav rat, u New Yorku je opasnije nego ovdje. Slobodno dođite”, odgovaram samouvjereno. Njihovo me direktno pitanje ipak zateklo, jednako kao i vlastiti, već spreman odgovor. Kako biti siguran da je rat stvarno počeo? Paradoksalno, iako su ovom zemljom protutnjala dva svjetska rata, čini se da taj trenutak nije lako prepoznati. Bila je subota, sunčan dan. Sjedili smo u Maloj kavani. Nijemci su neko vrijeme šutke promatrali ljude kako mirno šeću trgom, čekaju tramvaj, kupuju narcise i novine, vraćaju se s placa, razgovaraju… Sudeći po subotnjem dopodnevu, ne događa se ništa. Ljudi ne izgledaju ni uznemireno niti depresivno – zaključili su u čudu. Ne znam što su očekivali da će vidjeti. Jer naravno da se nešto događa, ali istovremeno postoji i uobičajeni subotnji red stvari: tržnica, kava, ručak, posjet prijateljima… Ali sve dok smo u stanju rutinom se oduprijeti tjeskobnoj stvarnosti, donekle smo sigurni. U najtežim životnim situacijama spas je u održavanju rutine, u prividu normalnosti – svjedoči Nadežda Mandeljštam. Slavenka Drakulić

 

 

14.07.2022. (14:00)

O opasnim filozofijama i ljudima

Žižekov najbolji put u pakao

Čini mi se evidentnim da su, koliko nepoznavanje historije, toliko i selektivan pristup učiteljici života, opasni u svakom tekstu koji se odnosi na temu rata i(li) mira, a ove, 2022. godine i na tragediju ukrajinsko-ruskog rata. Naravno, ono opasni je lako zamjenjivo poželjnim. Nije Žižek od juče, on je javna ličnost koja poznaje težinu izgovorenog i napisanog. Žižek odlično zna i gdje treba napisati/opisati udarnu stvar. Dakle, na početku. A za početak napada na pacifizam. Sve u svemu, treba li da nas čudi kad Žižek istrgne iz konteksta pjesme „Imagine“ stih o svijetu koji će živjeti kao jedan i proglasi ga putem prema paklu? Lenon je sanjao o parametrima, barem nekim, koji bi svijet mogli učiniti boljim i pravednijim svim stanovnicima Planete. Žižek ne sanja, on razmišlja, a to čini politički korektno. Toliko korektno da čitalac njegovog članka može pomisliti da nema razlike između filozofa i ratnih huškača, koji uživaju na putevima svog Raja. Reakciju na jedan od zadnjih Žižekovih tekstova za Lupigu, piše Božidar Stanišić.

18.05.2022. (15:00)

Ne baš povoljno

Kako rat utječe na okoliš

Okoliš ne uništavaju ‘samo’ bombe, granate i tenkovi. Primjerice, sama vojska i njeno održavanje troše jako puno resursa – emisije CO2 koje proizvode najveće vojne sile veći je od emisija CO2 brojnih država. Istraživanje koje su proveli Sveučilište u Durhamu i Sveučilište u Lancasteru pokazalo je da je američka vojska jedna od najvećih zagađivača okoliša na svijetu; troši više tekućeg goriva i emitira više CO2 od većine država. Uz emisiju stakleničkih plinova, vojna obuka mijenja okoliš i krajobraz, stvara kemijsko i zvučno zagađenje od korištenja oružja, vojnih zrakoplova i vozila. Često se prioritizira ulaganje u vojske i vojnu opremu umjesto u okoliš, zeleni i održivi razvoj, dok napetosti koje stvara mogućnosti vojnih operacija, intervencija i sukoba na određenom području smanjuju mogućnost suradnje aktera na pitanjima okoliša, prijetnji okolišu te klimatskoj opasnosti. Faktograf

03.03.2022. (00:00)

Bilo kuda konflikti svuda

Nije rat u Ukrajini jedini, na barem 20 mjesta bijesne sukobi

Prema podacima ACLED  koji prikuplja sve podatke o svim sukobima u realnom vremenu, znatan dio svijeta je još uvijek zahvaćen nekim oblikom sukoba. Za razliku od situacije u Ukrajini, ne uklapaju se svi sukobi u mentalnu sliku koju imamo u glavi kada razmišljamo o ratu. Nisu svi ratovi formalizirani službenim objavama rata između suparnika, a isto tako nisu svi oružani sukobi klasificirani kao ratovi. U Afganistanu traje građanski rat, u Etiopiji i Eritreji također, tu su i Jemen i Saudijska Arabija, a da ne spominjemo Izrael i Palestinu, jer se to ne smije. U Meksiku traje tzv. rat protiv droge, odnosno stalni sukob vlasti i nekoliko moćnih kartela, dok Afrika bilježi pobune terorističkih skupina u više država. Lider

26.02.2022. (21:00)

Putin naredio zaustavljanje napada, ali se predomislio. Ukrajina odbila pregovore

Putin je u petak naredio zaustavljanje predloživši pregovore u Minsku, no predomislio se nakon što su, kako tvrde, Ukrajinci odbili. Ukrajina je demantirala izjave da je odbila pregovore o primirju s Rusijom, ali je istaknula i da ne pristaje na ultimatume ili neprihvatljive uvjete. Smatramo takve akcije samo pokušajem da se slomi Ukrajina i natjera ju se da prihvati kategorički neprihvatljive uvjete (Nacional). Na društvenim mrežama rat protiv Rusije objavila je hakerska grupa Anoynomousi koja je prije nekoliko dana hakirala i državni medij Russia Today. Dnevnik

25.07.2020. (12:00)

Bure baruta

Turska i Grčka pred objavom rata zbog pomorskog dobra, velike sile SAD i EU nisu se još izjasnile

Sve glasnije se zvecka oružjem nakon najava Ankare da će poslati istraživački brod Oruk Reis u blizinu grčkog otoka Kastelorizo u Egejskom moru koji se nalazi svega tri kilometra od turskog kopna. Tu bi, prema najavama, turski brod mjesec dana trebao ispitivati potencijalna podvodna nalazišta prirodnog plina i nafte. No tu morsku zonu Grčka smatra svojim teritorijalnim vodama i zonom u kojoj ima ekskluzivno pravo istraživanja i eksploatacije podmorja. Deutsche Welle