Mora li zdravstvo biti izvor zarade? - Monitor.hr
30.07. (08:00)

Moramo stati na kraj tomu da ulagači iz čiste pohlepe kupuju medicinske ustanove

Mora li zdravstvo biti izvor zarade?

Radiochirurgia Zagreb postala specijalna bolnica - otvara se i najsuvremenija operacijska dvorana | Radiochirurgija Zagreb

Na zdravlju građana se uvijek moglo dobro zaraditi: to je unosan i na krize otporan biznis. Zato međunarodni ulagači već godinama kupuju sve više medicinskih ordinacija u Njemačkoj kao investicijske nekretnine. Trend koji zdravstveni radnici i pacijenti prate sa zabrinutošću. Postoji bojazan da će ulagači vršiti pritisak na liječnike da nude nepotrebne medicinske tretmane kako bi povećali profit. Posebice one koji uključuju skupe dodatne usluge koje nisu pokrivene osiguranjem nego se naplaćuju direktno od pacijenta. Jedna studija koju je u svibnju objavila nevladina organizacija Finanzwende Recherche pokazala je da su privatne investicijske tvrtke 2022. kupile 174 njemačke medicinske ordinacije, što je 34 više nego 2021. godine. Prema istraživanju javnog servisa Norddeutsche Rundfunk (NDR), takve tvrtke sada posjeduju na stotine ordinacija diljem Njemačke, tako da pojedinačni lanci imaju monopolski položaj u određenim regijama i gradovima. NDR je pronašao ukupno 500 bolnica u vlasništvu investitora. Međutim, pravi broj nije poznat jer javna objava vlasništva nije obveza. Deutsche Welle


Slične vijesti

Jučer (18:00)

A što bi vi na njegovom mjestu?

Nijedan kancelar nije bio tako nepopularan kao Olaf Scholz

Samo 20 % ispitanih trenutno je zadovoljno radom Olafa Scholza. To je najniža vrijednost za nekog kancelara od kada se radi anketa „Njemački trend”, odnosno od 1997. Doduše, skoro svaki drugi ispitanik (48 %; -16 od travnja 2022.) smatra da se Olaf Scholz ponaša razborito. Međutim, samo četvrtina ga trenutno vidi kao dobrog kriznog menadžera (23 o%; -14). Samo 12 % potvrđuje njegovu sposobnost da uvjerljivo komunicira (-15), a samo 27 % smatra da je on dorastao poslu kancelara (-20). SPD, Zeleni i FDP već dvije godine čine saveznu vladu. Prošli su kroz nekoliko kriza, ali nijedna nije bila tako duboka kao trenutna proračunska. U ovoj situaciji od kancelara se očekuje da izvede vladu iz krize. Ali, gdje bi moglo biti rješenje? Na to pitanje ni građani nemaju jedinstven odgovor. DW

21.11. (23:00)

Nichts od herzlich willkommena

Njemačka ne želi izbjeglice: nema stanova, nema integracije

Savezna Vlada u Berlinu već je donijela paket mjera, ističući kao cilj smanjivanje broja došljaka u Njemačku. Produljene su granične kontrole, otežano doseljavanje obitelji, smanjena su socijalne povlastice za tražitelje azila. Kancelar Olaf Scholz kaže da je vrijeme da se „konačno u velikom stilu deportiraju oni koji nemaju pravo na ostanak u Njemačkoj“. Osam godina nakon što je kancelarka Angela Merkel rekla čuveno „Uspjet ćemo!”, primajući migrante koji su stizali Balkanskom rutom – ton u Njemačkoj potpuno se promijenio. Načelnica okruga Bad Kreuznach primjećuje da je i građanima dosta. Sve je to povezano: što više došljaka, to je sve lošije raspoloženje prema izbjegličkoj politici. U Njemačkoj je ove godine do listopada podneseno 286.000 zahtjeva za azil – najviše od 2016. godine koja je sa 745.000 zahtjeva bila rekordna. Međutim, od početka rata u Ukrajini u veljači prošle godine u Njemačku je stiglo i preko milijun ukrajinskih državljana. Oni se ne broje u tražitelje azila jer, odlukom Europske unije, odmah stječu privremenu zaštitu. DW

21.11. (09:00)

Nebute mi vi u Jurop

Starešina: Njemačka se oslobađa posljednje ostavštine Angele Merkel

Rastući val antižidovske retorike i izravnih napada na Židove u Njemačkoj osokolio je njemačkoga kancelara Olafa Scholza da se odrekne posljednjega političkog nasljeđa Angele Merkel – njezine politike ‘srdačno dobro došli‘. Njezina politika otvorenih vrata prema ilegalnim migracijama i dalje je opstajala unatoč tomu što je već odavno postalo bjelodano da se time ugrožava sigurnost, kako njemačka tako i europska, da se ugrožava mirovinski sustav, sustav socijalne zaštite, da nema pozitivnog ekonomskog učinka, da potiče porast kriminala i radikalizaciju političke scene. Tek Hamasov pokolj u Izraelu, odobravanje, pa i slavlje koje je nakon njega uslijedilo u dijelu muslimanskih migrantskih zajednica u Njemačkoj, što se pretvorilo u otvorene, pa i nasilne izljeve antisemitizma, ohrabrili su i prisilili Scholza na politički zaokret prema ilegalnim i nekontroliranim migracijama. Višnja Starešina za Lider.

01.11. (09:00)

Bonton

Bild objavio 50 uputa za migrante

Njemački Bild je objavio manifest od 50 točaka u kojima daje savjete svim onim ljudima koji žele živjeti u Njemačkoj. Tvrde kako su od Hamasovog terorističkog napada na Izrael doživjeli novu dimenziju mržnje u zemlji – prema njemačkim vrijednostima, demokraciji i samoj Njemačkoj. Osim zaštite ljudskog dostojanstva, u njemu ističu kako u Njemačkoj poštuju različitosti, kako je u redu da muškarac voli drugog muškarca, žene da nose bikini na plaži i kako se one ne kamenuju, zatim kako je noževima mjesto u kuhinji, a ne u džepu… Index

23.10. (23:00)

Ideš skroz lijevo pa izađeš s desne strane

Sahra Wagenknecht – radikalna ljevičarka koju bi moglo podržati 27 posto Nijemaca

Sahra Wagenknecht, zastupnica krajnje ljevičarske stranke Die Linke (Ljevica): “Ovako se više ne može nastaviti”, rekla je Wagenknecht (54) na krcatoj konferenciji za novinare. “Inače vjerojatno nećemo prepoznali vlastitu zemlju za 10 godina”, rekla je i osudila “nekontroliranu migraciju” koju krivi za pogoršanje “problema u školama, prije svega u siromašnim četvrtima”. Wagenknecht je najavila da će njezina politika biti oštar odmak “od slijepog, nasumičnog ekoaktivizma koji ljudima poskupljuje živote, a ne čini ništa da pomogne klimi”. Die Linke, stranku koja korijene ima u istočnonjemačkom komunizmu i u zapadnonjemačkom radničkom pokretu, već dugo razdiru unutarnja trvenja i stalno je na rubu prelaska izbornog praga. Odlazak Wagenknecht i njezinih prebjega mogao bi Ljevici zabiti čavao u lijes. Index

17.10. (14:00)

Njemačka, buraz

Eksplodirale cijene najma i režija: troškovi se penju i do nekoliko tisuća eura

U Njemačkoj, točnije u gradu Gelsenkirchenu. Očajni stanari zgrada svoje nezadovoljstvo zbog teške životne situacije iskazali su njemačkim medijima, a u sve su uključili i odvjetnika. Kako navode njemački mediji, posebno su eksplodirali troškovi grijanja za daljinsko grijanje višekatnica. 42-godišnjakinja u najmu živi dvije godine. Za stan od 76 četvornih metara trebala bi platiti 4.139,90 eura nadoplate za režije. Već 12 godina u najmu živi i 69-godišnja umirovljenica koja boluje od multiple skleroze. Dobila je zahtjev za nadoplatu režija od 1.871 eura. Organizirali su prosvjed stanara i najavili borbu pravnim putem. Poslovni

13.10. (01:00)

Vjetrovi promjene

I Njemačka skreće udesno: sve glasniji protivnici migranata i tražitelja azila

Nakon poraza vladajućih stranaka na izborima u dvije njemačke pokrajine kancelar Scholz i njegova koalicija lijevog centra nalaze se pod pritiskom. Znaci zaoštravanja posebno su vidljivi kada je riječ o politici azila. Pokrajinski izbori nemaju direktan utjecaj na ravnotežu političkih snaga u Njemačkoj, jer dosadašnje koalicije pod vodstvom konzervativaca, CSU-a u Bavarskoj i CDU-a u Hessenu, i dalje mogu vladati. U Njemačkoj je i dalje dominantan politički centar, ali ono što se uočava je da postoji pomak udesno, ne samo u javnom diskursu, već sada i na izborima. Sve su glasniji pozivi da se poveća broj deportacija odbijenih tražitelja azila. Škole i vrtići nemaju dovoljno osoblja, a opterećen je i zdravstveni sustav. Diskusije o azilu i migracijama vjerojatno će se uskoro odraziti i na poteze savezne vlade. DW

30.09. (13:00)

Sve dok je kapital važniji od rada i radnika nema napretka

U Teslinom pogonu u Brandenburgu u Njemačkoj enormno velik broj ozljeda na radu

Elon Musk i njemački kancelar Olaf Scholz pri otvaranju pogona s automobilima u pozadini

U tzv. gigafactory automobilske kompanije Tesla u Grünheideu pored Berlina u razdoblju od lipnja do studenog 2022. prijavljeno je 190 ozljeda na radu, što znači gotovo svakodnevno. U prvoj godini poslovanja hitna pomoć je, prema vlastitim navodima, u gigafactory intervenirala 247 puta. Uzimajući u obzir broj zaposlenih to je tri puta više nego u pogonima Audija u Ingolstadtu. Vozači hitne pomoći su reporterima Sterna opisali neke od ozljeda: jednom radniku je s nekoliko metara visine na glavu pala kutija teška 50 kg. U jednom slučaju se tekući aluminij izlio radniku po stopalu, a govori se i o nekoliko slučajeva amputacija uzrokovanih opekotinama ili solnom kiselinom. Predstavnik sindikata IG Metall za područje Berlin-Brandenburg-Saska Dirk Schulze pozvao je odgovorne u Teslinom pogonu da poboljšaju sigurnost na radu, no umjesto da ispita uzroke takvog stanja, menadžment povećava pritisak na radnike, tvrdi IG Metall. Deutsche Welle

24.09. (23:00)

Vozači Porschea su 76 posto iznad prosjeka

Vozači ovih marki automobila skupljaju najviše kaznenih bodova u prometu

image

U njemačkoj je provedeno istraživanje kako bi se utvrdilo vozači kojih automobilskih marki imaju najviše kaznenih bodova u prometu. Najviše negativnih bodova skupljaju vozači Porschea koji su sa 76 posto iznad prosjeka. Na drugom mjestu nalaze se vozači Land Rovera sa 75 posto, pa vozači Jaguara sa 73 posto. Vozači Mitsubishija najbolji su sudionici prometa s 40 posto ispod prosjeka, slijede ih vozači Jeepa sa 31 posto ispod prosjeka te Suzukija (30 posto). Što se tiče konkretnih modela, na vrhu su vozači Škode Superb sa 91 posto iznad prosjeka. Zatim su tu vozači BMW Serije 2 sa 75 posto iznad prosjeka. potom Mercedesa CLA je na trećem mjestu (66 posto iznad prosjeka). Autoklub.jutarnji

23.09. (14:00)

Uz svesrdnu pomoć Rusije i Bjelorusije koje migrante šalju u EU

Poljska je postala novo čvorište za ilegalne migrante na putu do Njemačke

Njemačka o postupanjima prema migrantima na granici Hrvatske: Veoma smo zabrinuti | Avaz

  • Broj ilegalnih ulazaka u Saveznu Republiku Njemačku naglo raste – i to već dvije godine. Savezna policija, koja je zadužena za kontrolu granica, mjesečno bilježi više od 10.000 ilegalnih ulazaka u zemlju, odnosno ulazak osoba bez potrebne dokumentacije ili viza. Prije dvije godine bilo ih je više nego upola manje. I još nešto se promijenilo: fokus granične policije više nisu prelazi prema Austriji, nego prema Poljskoj. Naime, Balkanska ruta, preko koje je većina migranata ilegalno dolazila u Njemačku, više ne ide iz Turske preko Austrije, nego preko Srbije, Mađarske i Slovačke, a dijelom i preko Češke sve do Poljske, odakle imigranti ulaze u Njemačku.
  • Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova Brandenburga, oko polovina migranata u prihvatne centre dolazi preko Moskve i Minska. Mnogi od njih imaju ruske ili bjeloruske vize i prethodno su živjeli duže vrijeme u Turskoj, Iranu ili Ujedinjenim Arapskim Emiratima. „Ta ruta, s letovima i vizama za Rusiju i Bjelorusiju i naknadnim transportom do Njemačke, u potpunosti se može rezervirati unaprijed”, navodi Ministarstvo u Potsdamu. S obzirom na to da je to skupa ruta, socijalne naknade u Njemačkoj bi kasnije trebale poslužiti za otplatu dugova krijumčarima. Deutsche Welle