Može li turbofolk biti subverzivan? - Monitor.hr
04.09.2015. (14:29)

Krimi rad

Može li turbofolk biti subverzivan?

U posljednjih nekoliko godina nastao je značajan broj radova na katedrama rodnih studija koji se bave konstrukcijom rodnih identiteta i odnosa u turbofolku, uz tezu da se ona 90-ih uklapala u tradicionalni, patrijarhalni, heteronormativni model, odražavajući i podržavajući aktualni društveni poredak, dok se od dvijetisućitih godina javljaju i elementi koji subvertiraju tradicionalne konstrukcije identiteta – prenaglašena tjelesnost, samodovoljnost, ekonomska emancipacija žene, promocija gej identiteta itd., piše Muf.


Slične vijesti

21.09.2023. (12:00)

Kardiovaskularna muzika

Balkanska tema: Kako je turbofolk postao društveno prihvatljiv

Srpski turbofolk ranije je povezivan s nacionalistima i mafijašima. A danas pruža dobrodošli ventil mladima, ženama i LGBTQ zajednici širom bivše Jugoslavije i u dijaspori. Iako ga često osporavaju kao kitnjast i komercijalan (kao što opisuju pop muziku svuda), srpski turbofolk postaje sve življi i progresivniji od početka milenija. Radosno je odbacio okove Miloševićeve ere i prihvatio veća prava žena, queer performativnost i sjajno povezane klupske himne. Njegova je sposobnost da bude mračan, tužan i ljut (uglavnom iz ženskog ili prikrivenog gej ugla) i istražuje ekstremna emotivna stanja, a da istovremeno bude dobar za plesni podij ‒ što je veliki kontrast emotivno plitkom EDM-u. U najboljem slučaju, turbofolk omogućava omladini na Balkanu i iz dijaspore da pobjegne iz mahom malodušne ekonomske stvarnosti, prihvati iscijeljujući zajednički identitet i postigne katarzu i transcedentnost, dok stihovi puni patnje pomažu djevojkama i gejevima da prevladaju osobne traume kako bi se osnažili, oslobodili i stekli društvenu podršku. Zbog toga turbofolk forsira osjećaje ‒ i ne ublažava ih. XXZ

10.03.2023. (21:00)

Musica non grata

Slučaj ‘Turbofolk’ – cajke se moraju sagledati i u vanmuzičkom kontekstu

Način na koji je u medijima formulirana vijest o zabrani narodnjačkog koncerta u Puli, a potom i u Osijeku, ali i reakcije koje je ona pobudila u javnosti, začas mogu navesti na pogrešan zaključak. Naime, čim pokušamo definirati muziku oko koje se lome koplja i prosipa žuč, nailazimo na ozbiljne probleme. Na kakvu bi to glazbeno-izvedbenu stvarnost odrednica “turbofolk” trebala upućivati? Harmoniku? Korg sintisajzere? Orijentalne glazbene ljestvice uparene s elektroničkim beatovima? “Turbofolk“ u najužem smislu riječi, definira glazbu koja kombinira disko ritam i melodiju koja je preuzeta iz srpskih narodnih pjesama. Glavni nositelj melodije u turbofolk pjesmama je vokal, a melodije su većinom napisane u molskim ljestvicama. No, prema toj definiciji, opus pjevačica poput Cece tu ne bi pripadao. Više se radi o vanmuzičkom kontekstu, kulturnom fenomenu nastalom u devedesetima u Srbiji na sprezi kriminala, estrade i države. Za mnoge je stereotip “cajki” ostao na tome. Kulturpunkt

23.02.2019. (12:07)

Stupovi društva

Povećanje grudi u nagradnoj igri – seksizam, prijetvornost i turbofolk

Nema u nagradnoj igri jednog zagrebačkog turbofolk radija, koji slušateljici “ravnoj kao daska” daruje operaciju povećanja grudi, ništa opasno – to može iznenaditi samo nekoga tko vikendom navečer nije kročio ulicama hrvatskih gradova, komentira Boris Jokić na tportalu. “Nagradna se igra oslanja na nekoliko temeljnih stupova hrvatskog društva 2019.: seksizam, prijetvornost i turbofolk”, zaključuje.

07.03.2018. (14:53)

Dobra analiza

Turbofolk – soundtrack raspada Jugoslavije

Lupiga predstavlja knjigu zanimljivog naslova Turbofolk: soundtrack raspada Jugoslavije, u kojem analizira i dotiče se stereotipa o omraženom glazbenom žanru. “Brena je simbol ’80-ih, to je vrijeme prosperiteta Jugoslavije i stvaranja jugoslavenskog identiteta, Ceca je ’90-ih postala glavnom zvijezdom društva ograničenog ratom, sankcijama i (samo)izolacijom, a 2000-ih je Jelena Karleuša uvela novu liniju turbofolka, objedinila je mnoge elemente međunarodne i zapadnjačke pop-glazbe kao i njihove estetike”, kaže autorica Sonja Vogel. DW pak ima intervju s njom.

25.04.2016. (16:29)

Pusti selo neka pjeva

Je li se Split poseljačio?

“Loši stihovi, jeftine emocije prema ženama, muškarcima, djeci, Bogu, naciji, državi… nisu ekscesi iz mraka jedne besmislene dvorane, nego svakodnevica. Turbofolk publika redovito uzima dozu Thompsona, odrasta okružena lošim i nezasluženim spomenicima, kičem i šundom, boflom i patetikom, sve uz blagoslov slavnih akademija, matica, katedrala hrvatskoga duha, biranih predstavnika”, komentira Slobodna zgražanje zbog popularnosti turbofolka, uz zaključak da za to nije kriv dolazak ljudi sa sela u grad.

23.04.2016. (20:45)

Mile voli disko

Turbofolk – tajna strast Hrvata

Narodnjačke zvijezde regije bez problema pune koncertne i ine dvorane, klubove i “kafane”, na Facebooku ih prati do milijun obožavatelja, a prema istraživanjima u Hrvatskoj ih sluša oko polovina mladih – no mainstream mediji ih ignoriraju. Tako su narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj zapravo alternativna kultura ili prava supkultura s vjernom i brojnom publikom, objašnjava za Jutarnji Aleksej Gotthardi Pavlovsky, etnolog, urednik na HTV-u i autor knjige Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj: Zašto ih (ne) volimo.. Jutarnji