Balkanska tema: Kako je turbofolk postao društveno prihvatljiv - Monitor.hr
21.09.2023. (12:00)

Kardiovaskularna muzika

Balkanska tema: Kako je turbofolk postao društveno prihvatljiv

Srpski turbofolk ranije je povezivan s nacionalistima i mafijašima. A danas pruža dobrodošli ventil mladima, ženama i LGBTQ zajednici širom bivše Jugoslavije i u dijaspori. Iako ga često osporavaju kao kitnjast i komercijalan (kao što opisuju pop muziku svuda), srpski turbofolk postaje sve življi i progresivniji od početka milenija. Radosno je odbacio okove Miloševićeve ere i prihvatio veća prava žena, queer performativnost i sjajno povezane klupske himne. Njegova je sposobnost da bude mračan, tužan i ljut (uglavnom iz ženskog ili prikrivenog gej ugla) i istražuje ekstremna emotivna stanja, a da istovremeno bude dobar za plesni podij ‒ što je veliki kontrast emotivno plitkom EDM-u. U najboljem slučaju, turbofolk omogućava omladini na Balkanu i iz dijaspore da pobjegne iz mahom malodušne ekonomske stvarnosti, prihvati iscijeljujući zajednički identitet i postigne katarzu i transcedentnost, dok stihovi puni patnje pomažu djevojkama i gejevima da prevladaju osobne traume kako bi se osnažili, oslobodili i stekli društvenu podršku. Zbog toga turbofolk forsira osjećaje ‒ i ne ublažava ih. XXZ


Slične vijesti

Jučer (19:00)

Buka u modi

Jokić: Mladi Slavonci ne griješe: Turbofolk će uskoro biti lanjski snijeg?

U doba u kojem se čini da je glazbeni val predvođen Aleksandrom Prijović nezaustavljiv, glasovi mladih s istoka Hrvatske ukazuju na to da je njegov vrhunac možda već prošao. Još će se neko vrijeme puniti velike dvorane, ali ‘upozorenja’ iz 3.c treba ozbiljno uzeti jer slavonske učionice diktiraju glazbene trendove. Štoviše, one su prije gotovo 20 godina i najavile turbofolk. U istraživanju koje smo u Institutu za društvena istraživanja u Zagrebu 2003. godine provodili širom Hrvatske postavili smo ista pitanja kao i prošle srijede. U to preddigitalno doba folk i turbofolk nisu bili vidljivi ni prisutni u hrvatskom medijskom prostoru, već pomalo zabranjeno voće bez radiostanica posvećenih takvoj glazbi. Prije 21 godinu slušali su Milu Kitića, dok su im na plejlistama danas Leb i Sol i Disciplina kičme. Povijest suvremene glazbe ukazuje na prolaznost trendova. Posebice je tako u današnje instant doba, karakterizirano masovnom produkcijom i drugačijim načinom slušanja glazbe, u kojem ključnu ulogu igraju streaming servisi i društvene mreže poput TikToka. Boris Jokić za tportal.

16.12.2023. (12:00)

Politički korektne cajke

Zašto Prija prija

Javna je tajna da su narodnjaci u Hrvatskoj itekako slušani, da su im digitalne platforme za glazbu pored one već postojeće priskrbile i posve novu, generacijski, klasno i socijalno raznovrsniju publiku, a da za značajan dio milenijalskih i zumerskih naraštaja slušanje folka predstavlja vid bunta protiv terora “čiste” nacionalne kulture i pripadajućeg malograđanskog ukusa. Aleksandra Prijović bi bila nešto kao Ceca bez Cece: folk diva za 21. stoljeće, koja obećava provod u sadašnjosti neopterećen avetima mračne prošlosti. U tom smislu ona predstavlja novu generaciju, priliku za reset te obećanje užitka bez krivnje. To osobito dolazi do izražaja kad je riječ o publici iz Hrvatske, i to napose onoj mlađoj, odrasloj u klimi u kojoj je sve što dolazi iz Srbije a priori suspektno – a “cajke” još dvostruko suspektnije. I obožavatelji i denuncijanti, naime, u Prijović bi pronalazili prauzor folk pjevačice, svojevrsnu idealtipsku cajku. Umjerenost i odmjerenost njene muzike, tekstova, stava, nastupâ i javne persone smještaju je u zlatnu sredinu. Novosti

03.11.2023. (12:00)

Čovjek se samo sprdao

Goran Bare je zaista pjevao narodnjake, ali parodijske, i to garažne

Davorin Bogović nedavno je kod Stankovića izjavio za Bareta kako je on u “rokenrol ubačen, te da zna sve moguće narodnjake i da ih pjeva s guštom“. Njegova izjava pokrenula je lavinu komentara u kojima su mnogi osudili njegovu izjavu, poručujući mu kako je Goran Bare za njega ‘institucija’, ‘brend’, ‘nedosanjani san’. No, Bare zaista i je svirao narodnjake, kao Hali Gali Halid davne 1991. objavio je album Vo-zdra. Riječ je o albumu koji parodira narodnjake, a ne teškim narodnjacima koje je pjevao po nekim opskurnim mjestima. Inače, kroz godine Bare je prikupio cijeli niz nagrada, što struke, što publike, a zanimljivo je spomenuti kako Bare od ploče ‘Vrijeme’ isključivo živi od svoje glazbe, dakle kao profesionalni glazbenik, od 1996. godine. Dnevno. Slučaj su komentirali i na Forumu.

15.10.2023. (21:00)

I to je nama naša borba dala

Što slušaju Hrvati? Dominiraju narodnjaci i trep

Prvo mjesto Bilboardove ljestvice zauzela je Aleksandra Prijović (koja je rasprodala pet Arena) s pjemom “Dam dam dam”, na drugom mjestu je također Aleksandra s pjesmom “Devet života”, a na trećem mjestu je pjesma  “Rizik” Džejle Ramović iz BiH i srpskog repera Hennyja. Jala Brat i Buba Corelli iz BiH zauzeli su na ovoj listi slušanosti četvrto mjesto s pjesmom “Padam”, a na petom mjestu je hrvatski reper Grše sa svojim ljetnim hitom “Mamma mia”. Večernji… Komentar na tu temu dao je kolumnist lokalnog portala ePodravina: Ako godinama sustavno gurate u takozvani geto nešto za što je iz svih kutova očigledno da je veliko tj. da ima velik broj zainteresiranih, ako stavljate pod tepih, zabranjujete, pokušavati prikazati da ne postoji – jednom kad eruptira bit će to jedna od većih erupcija. Cajke su godinama, desetljećima čak, “državni neprijatelj broj jedan”, ali sada ne da su isplivale na površinu, već rade apsolutni potop, ne samo u mainstream medijima, već na račun svih ostalih postojećih žanrova ruše i lome i zauzimaju pozicije koje nikada nisu imale.

06.10.2023. (15:00)

U nedostatku bolje ponude...

Stajčić: Jedan sat likovnog i glazbenog naspram dva sata vjeronauka, a čudimo se navalom na cajke

Posebno su mi mile priče o tome kako se ovdašnjim „ljudima glazba nameće s istoka“. Čuj, nameće? Može se nametnuti porez ili neka obaveza pod prijetnjom neke kazne, ali da se nekom nametne da ode kupiti ulaznicu za koncert je žešća glupost. Uglavnom ta priča o Zagrebu (može i o Hrvatskoj) i narodnjacima je oduvijek šuplja poput službenog izvješća onog deponija plastike kojeg je progutao požar u Slavoniji u kojem se tvrdilo da se radilo po najvišim standardima. Pa, o tome se moglo prije požara. Tako isto i ta priča o Zagrebu i narodnjacima: naizgled svi mi živimo po nekim mitteleuropskim kulturnim standardima, a onda buknu ulaznice za neke narodnjake. Dakle, da utvrdimo gradivo, Zagreb i narodnjaci su uglavnom nešto što se događa na skali velikog događaja. Rješenje bi možda trebalo potražiti na jednom sasvim drugom mjestu o kojem se u ovakvim prigodama obično nikad ne priča. Kao roditelj dvoje djece školske dobi svake godine proživljavam isti popizditis kad pogledam raspored sati. Jedan sat likovnog i glazbenog naspram dva sata vjeronauka. Dakle, predmeti u kojima se razvija niz motoričkih i intelektualnih sposobnosti svedeni su na minimum. O koristi dogmatskog predmeta ovdje ne bih previše, jer ne znam koliko taj pomaže u razvoju kreativnosti. Zoran Stajčić za Ravno do dna

 

08.09.2019. (09:30)

Za slobodu i demokraciju

Ante Tomić: Izdegenečimo sve one koji idu na cajke da nauče cijeniti slobodu

“Zabraniti jedan koncert zaista je najmanje što možemo napraviti za naše zaslužne i ugledne ratnike. Valjalo bi svakako zatvoriti i klubove i ugasiti radio stanice koje puštaju cajke, a njihove vlasnike i urednike poslati na mnogo godina u zatvor. Napokon, zašto ne, moglo bi se i pretraživati građane, pregledati njihove mobilne telefone i kompjutere, i ako kome nađu Cecu i Brenu, dobro ga izdegenečiti, dok ne poplavi od batina, pa će onda valjda kreten napokon naučiti cijeniti ovu slobodu u kojoj živimo” – Ante Tomić, Jutarnji.

28.10.2017. (10:55)

Stereohit

Ljudi što slušaju rock i klasiku najspremniji za odricanja, najmanje oni što slušaju narodnjake

Vrijednost vlastita odricanja najvažnija je slušateljima rocka i moderne klasike, a najmanje važna slušateljima turbofolka, piše u novom broju hrvatskog časopisa Društvena istraživanja. Nadalje, istraživanje učinka glazbe na čovjeka pokazalo je da se vrijednost vlastita probitka smatra podjednako važnom slušateljima turbofolka, zabavne glazbe i moderne klasike, a najmanje važnom slušateljima metala koji su otvoreniji prema iskustvima i više su na dimenziji intelekta. Svašta su još doznali, RTL prenosi.

23.04.2016. (20:45)

Mile voli disko

Turbofolk – tajna strast Hrvata

Narodnjačke zvijezde regije bez problema pune koncertne i ine dvorane, klubove i “kafane”, na Facebooku ih prati do milijun obožavatelja, a prema istraživanjima u Hrvatskoj ih sluša oko polovina mladih – no mainstream mediji ih ignoriraju. Tako su narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj zapravo alternativna kultura ili prava supkultura s vjernom i brojnom publikom, objašnjava za Jutarnji Aleksej Gotthardi Pavlovsky, etnolog, urednik na HTV-u i autor knjige Narodnjaci i turbofolk u Hrvatskoj: Zašto ih (ne) volimo.. Jutarnji

04.12.2015. (00:05)

Bizarno je preblaga riječ: Na NBA utakmici svira – narodnjak

01.03.2015. (11:37)

Glava na paši

"Kažu da vole rock, a nakon petog piva pjevaju sve narodnjake"

“Narodnjaci su ispušni ventil. To su pjesme koje razumiješ. Sjetiš se prošlih vremena, sadašnjih problema i budućih težnji. Znam engleski jako dobro, ali kada slušam strane pjesme, više čujem ritam, a ovo su riječi koje razumijem, koje me više dodirnu”, priča 23-godišnja studentica dok s društvom pleše u klubu Team, omiljenom okupljalištu mladih u Zagrebu. Team je samo jedan od klubova u središtu grada gdje se redovito pušta narodna glazba, a kojih je posljednjih godina sve više, piše Večernji.