Naftašima visoki ekološki standardi, a ne zna se koliko sad otpada ide u Jadran - Monitor.hr
17.03.2015. (07:53)

Ribe jedu plastiku, mi jedemo plastične ribe

Naftašima visoki ekološki standardi, a ne zna se koliko sad otpada ide u Jadran

Dok hrvatska Vlada dovodi na Jadran svjetske naftne korporacije tvrdeći da će im nametnuti “najviše ekološke standarde”, isti takvi standardi nisu postavljeni ni za postojeće aktivnosti koje se provode na Jadranu, ali i na obali. Dobar primjer za to je morski otpad, jer se još uvijek ne zna koliko ga u Jadranu ima, odakle dolazi, koliko se ugradio u hranidbene lance. Tek nedavno su pokrenuta pilot istraživanja iz kojih ćemo dobiti prve podatke, ali i to za nekoliko godina. H-alter


Slične vijesti

06.07.2024. (22:00)

Zamisli da imaš svoj vlastiti otok

Trenutno se prodaje barem šest do sedam hrvatskih otoka. Nema ih u oglasima ni agencijskim katalozima

Vlasnici preferiraju anonimnost, a zainteresiranim kupcima pristupa se direktno. Na hrvatskom se tržištu prodaje određeni broj otoka, ali nisu svi poželjni za kupnju. Klijentima nisu baš svi dostupni otoci interesantni zbog nepovoljnih zakonskih pravila, ali i zato što traže mir, osamljenost i privatnost, željeli bi cijeli otok za sebe bez kućica, restorana i privezišta, a to je iznimno teško pronaći. Gradnja na takvim otocima je otežana, posebno ako već ne postoji kakva ruševna. Moguća je isključivo renovacija ili rekonstrukcija unutar postojećih gabarita. Otoci koji su u privatnom vlasništvu nerijetko su obiteljski posjedi, što znači da vlasništvo nije uknjiženo samo na jednu osobu, već na pet, desetak ili više vlasnika. Drugim riječima, to je velika otegotna okolnost prodaji. Ako je, pak, otok u vlasništvu države, to najčešće nije na prodaju, već se daje na koncesiju. Forbes

27.06.2024. (12:00)

Ljigavo kupanje

Jadran pogađaju velike količine sluzi, to nije ništa novo, ali ovakvo cvjetanje mora nije viđeno 20 godina

Iako njihov sastav nije izravno opasan za kupače, sluz može biti neugodna, kako estetski i mirisom tako i zdravstveno jer se u njoj mogu nalaziti različiti organizmi. Tu su fitoplankton, zooplankton i njihove izlučevine, ličinke i jajašca drugih životinja, razne čestice i ostaci biljnih i životinjskih stanica, prazne stanice fitoplanktona, hitinske ljušture rakova, bakterije, pelud te mineralne čestice iz morskih sedimenata i kopnenog podrijetla. A kad se skupe uz obalu, u sluzi često vidimo i komade plastike i drugog otpada. Sluz je dijelom rezultat cvjetanja mora, a dijelom povećane brojnosti fitoplanktona. Ova pojava do sada se uglavnom bilježila uz najsjevernije dijelove Jadrana, gdje ju je uzrokovala pretjerana količina hranjivih tvari koje s obradivih površina uz talijansku rijeku Po ispiranjem stižu u more. Index

13.03.2024. (17:00)

Dragi pesek

U Jadranu kod Trsta snimljena golema psina, druga najveća vrsta ribe na svijetu

Radi se o kozmopolitskoj migratornoj vrsti koje se nalazi u svim svjetskim oceanima s umjerenom temperaturom. Hrani planktonima i malim ribama. Ova vrsta u Tršćanskom zaljevu nije viđena još od 2015. godine. Area Marina Protetta Miramare navodi da njena prisutnost ne bi trebala uzrokovati nikakvu zabrinutost. Inače se radi o drugoj najvećoj vrsti ribe na svijetu, nisu agresivne ni opasne za ljude. Obično narastu oko 8 metara, iako najveći primjerci mogu biti duži i od 10 metara. Radi se o ugroženoj vrsti kojoj prijeti izumiranje. Index

09.03.2024. (09:00)

Bez brige se kupaj

Raos: Ni Jadran nije posve čisto more, no zadovoljava ekološke standarde

Čisto, nezagađeno more ne miriše po jodu (kako neuki misle) nego po algama koje žive u njemu. Drugo je pak nečisto more, more onečišćeno katranom, naftom, fekalijama… Takvo more, razumije se, zaudara, smrdi. No postoji i nešto drugo, mnogo opasnije u moru, nešto što nije moguće osjetiti nijednim osjetilom. To su otrovi koji nemaju ni okusa ni mirisa, a ne utječu ni na boju morske vode. Ti se otrovi zovu teški metali. No jesu li oni doista otrovi? Znanstvenici ih radije zovu metalima u tragovima jer su u niskim koncentracijama. Dobra je vijest da za tri metala (Co, Cd i Ni) nisu izmjerene značajno više koncentracije u Pulskom zaljevu nego izvan njega, tim više što su nikal i kadmij kancerogeni. No ipak je srednja koncentracija najopasnijeg metala, olova, bila 8,5 puta veća. Pulski zaljev, unatoč tome što se nalazi u industrijskoj zoni, zadovoljava ekološke standarde za drugih pet metala. Bug

06.07.2023. (22:00)

Di su vam sad te famozne cijene?

Neispričane priče s Jadrana: Ipak smo u nekim segmentima turizma najbolji u svijetu

Hrvatska je jedna od najpopularnijih destinacija za nautički turizam na Mediteranu. Turistima koji su u potrazi za nautičkim iskustvima privlačna je naša izrazito razvedena obala. Međutim, postoje neke činjenice o hrvatskoj nautici koje možda niste znali, a to su:

  • Hrvatska je najpoželjnija svjetska destinacija za čarter goste
  • Odmor na plovilu nije luksuz samo za rijetke
  • Mnogi charter smatraju najboljim vidom odmora za otkrivanje Hrvatske
  • Jeste li znali za opcije ako nemate dovoljno samopouzdanja za samostalno jedrenje? – Hrvatske čarter tvrtke će vam ponuditi unajmljivanje jedrilice ili jahte sa skiperom ili cijelom posadom
  • Rad s jahtama i čarter jedrilicama međe najprofitabilnijim poslovima u Hrvatskoj (Jutarnji list)
27.06.2023. (10:39)

Na vratima Jadrana nakon 10 godina primijećena najbrža vrsta morskog psa

23.06.2023. (00:00)

Znam kamo ću za vikend

Izvor rijeke Bijele je “hrvatski Grand Canyon”

Rijeka Bijela je hidrogeološki fenomen koji izvire iz špilje na visini od oko 300 metara. Kanjon rijeke, koji je formiran od otopljenog vapnenca dobiva bijelu boju. Smješten je u neposrednoj blizini Karina. Ono što ovo mjesto čini posebnim su slapovi koji stvaraju prirodne bazene, prozirne zelenkaste boje. Iznad rijeke uzdižu se stijene na kojima se nalazi nekoliko desetaka pravaca za sportsko penjanje. Do izvora se dolazi cestom, koja se odvaja od glavne magistrale (pravac Obrovac – Karin Gornji) tportal

 

06.04.2023. (20:00)

A nije svjetlosno zagađenje

Pojavio se jezivi crveni prsten iznad Jadrana

Kada elektromagnetni impulsi munje pogode ionosferu naše planete u njenim gornjim dijelovima dolazi do pojave crvene svjetlosti. Fotograf Valter Binotto uspio je snimiti pomalo jezivu pojavu na nebu koja podsjeća na scenu iz nekog znanstveno-fantastičnog filma. Golemi prsten crvene boje pojavio se iznad središnje Italije i dijela Jadrana u noći 27. ožujka, a sada je Valterova fotografija proglašena kao “najbolja fotografija ikada ove pojave sa Zemlje“, navodi specijalizirani portal Speaceweather.com. Neobični crveni krug kratko je zabljesnuo na nebu, a zbog svoje kratkotrajne prirode obično je vidljiv samo satelitima koji kruže oko Zemlje. Otkriveni su tek 1990. godine zahvaljujući kamerama na NASA-inim svemirskim shuttleima. Green