Najbolji hrvatski restorani u 2018: Prvi je šibenski Pelegrini (opet) - Monitor.hr
28.05.2018. (15:36)

Najbolji hrvatski restorani u 2018: Prvi je šibenski Pelegrini (opet)

U izboru za najbolji hrvatski restoran po izboru Dobre hrane apsolutni pobjednik je šibenski Pelegrini, u stopu ga prate Noel i Dubravkin put iz Zagreba, zatim Restoran 360 (Dubrovnik) i Plavi podrum (Volosko). Kompletna lista sa 432 restorana, sa nizom regionalnih lista. Jutarnji


Slične vijesti

02.10. (11:00)

Eko industrija nije uvijek eko

Unatoč uvriježenom mišljenju, nije ni sva biljna hrana dobra za okoliš

Izbacivanje mesa, ribe i mliječnih proizvoda ima određene koristi za okoliš, ali nisu sve biljke i usjevi dobri za okoliš. Iako je sve biljnog porijekla ekološki gledano bolje od bilo koje vrste mesa, ima i ono svoju cijenu. Soja je, recimo, dobar izvor proteina, ali je i štetna za okoliš. Većinski postotak soje uzgaja za stočnu hranu, pa tako mesna industrija ima jednaku ili veću odgovornost za ovaj agresivni uzgoj. Proizvodnjom soje se proizvodi i puno stakleničkih plinova, a gnojiva i pesticidi koje koriste poljoprivrednici često ulaze u vodoopskrbu tamo gdje se uzgaja. U biljke štetne za okoliš spadaju i kvinoja, avokado i bademi. Štetnost se očituje uglavnom u njihovoj proizvodnji za koju, osim pesticida i emisija stakleničkih plinova, se troši i velika količine vode i utječe na populaciju ostalih vrsta. Green

12.09. (01:00)

Puno putujem, ali loše jedem

Gdje se najgore jede? Države u kojima se putnici najviše žale na hranu

Portal za gastronomiju i turizam Punkufer naveo je nekoliko zemalja s najčešćim komentarima turista koji su kušali hranu raznih zemalja. Za finsku kuhinju kažu da je dosadna i nekreativna, iako zdrava. Daleko nije ni Nizozemska, čiju je hrana jednostavna za pripremu i hranjiva, ali bezukusna. U Nikaragvi hranu poslužuju hladnu, suhu i nezačinjenu. Mongolska kuhinja je priča za sebe – samo tjestenina s mesom, bez povrća i umaka. Na popisu su se još našle države Nepal, Kenija, Jamajka i Engleska, koja se trudi riješiti svoje inače loše reputacije, ali ne baš s previše uspjeha. Poslovni

27.06. (14:00)

Hranu, ne muhu. (Dobro, i muhu)

Ako vam muha sleti na hranu, trebali biste je baciti

Muha može prenijeti barem sto različitih vrsta bakterija i virusa te ako vam sleti na hranu koju jedete, pa čak i ako se tamo zadržala jako kratko, trebali biste je baciti, tvrdi znanstvenik s njujorškog sveučilišta. Postoji rizik od zaraze i bolesti bez obzira na to što je količina bakterija koju stigne prenijeti u tom kratkom vremenu mala (Večernji). Međutim, još je gore kad se muha ispovraća, odnosno ispusti izlučevinu kako bi omekšala hranu. Muha može prenijeti niz bakterija, virusa i bolesti, od kojih su E. coli, hepatitis A, salmonela i rotavirus samo neke.

11.06. (13:30)

Preslatko, preslano, premasno...

Kako je prerađena hrana postala tako nezdrava?

Našim je tijelima jako teško izvući nešto korisno iz zrna pšenice, no kad se pšenica fermentacijom preradi u pivo ili mljevenjem pretvori u brašno, od nje možete napraviti hranu bogatu kalorijama. Tehnike poput soljenja i pasterizacije čine hranu sigurnijom i dugotrajnijom. To je omogućilo ljudima da putuju dulje i prežive hladne zime i razdoblja gladi. To sve činimo i danas, no uz dodatke koji su često samo kozmetički i nemaju nikakvu hranjivu vrijednost. Jutarnji, BBC

29.05. (11:30)

Izgleda da je vještica iz 'Ivice i Marice' bila ispred svog vremena

Ostaci hrane mogu se pretvoriti u građevinski materijal, jači od betona

Istraživači sa Sveučilišta u Tokiju otkrili su kako reciklirati ostatke hrane i pretvoriti ih u građevinske materijale. Koristeći tehniku izvorno razvijenu za izradu građevinskog materijala od drvnog praha, uzeti su ostaci hrane uključujući morske alge, lišće kupusa, korice naranče, luka, bundeve i banane, sušeni u vakuumu, a zatim usitnjeni. Dobiveni prah zatim je pomiješan s vodom i začinima, a onda prešan u kalup na visokoj temperaturi. Rezultat toga su različiti materijali, od kojih su neki imali čvrstoću veću od betona, ali su ipak ostali jestivi i zadržali svoj okus. Green.hr

06.04. (10:03)

Homo roštiljens

Ljudi su postali dominantna vrsta zahvaljujući – kuhanju hrane

Vrlo zanimljiva teorija nekolicine znanstvenika o evoluciji čovjeka: Presudan učinak imalo je kuhanje jer ono transformira energiju dostupnu iz hrane, a ugljikohidrati, proteini i lipidi razotkrivaju se i izlažu kad se zagriju. To našim probavnim enzimima olakšava učinkovito obavljanje posla, brže izvlačenje više kalorija nego kad bismo hranu jeli sirovu. Ova dodatna energija omogućila je da razvijemo ‘mala debela crijeva’ i relativno veliki mozak gladan energije koji nas razlikuje od rođaka primata. I kako su nam mozgovi počeli rasti, stvorili su petlju pozitivnih povratnih informacija. Kako se neuroni dodaju u mozak sisavaca, inteligencija se eksponencijalno povećava, a s pametnijim mozgovima postajali smo bolji u lovu i ishrani. BBC

01.04. (11:03)

Sretne kokice, one koje se šeću, daju manje jaja, ali kvalitetnijih

11.03. (09:26)

Za doručak: Otrov s mlijekom

U EU zbog loše hrane godišnje umre 950 tisuća ljudi

Zbog nezdrave prehrane, uglavnom od srčanih bolesti i raka, u Europskoj je uniji 2017. godine umrlo više od 950 tisuća ljudi, pri čemu Hrvatska stoji puno gore od prosjeka, rekla je euro-parlamentarka Biljana Borzan. Najavila je i da će Europska komisija do 2022. predložiti jedinstveni sustav označavanja hranivosti hrane za cijelo europsko tržište radi boljeg informiranja građana i borbe protiv pretilosti i povezanih bolesti. 24 sata