These are the world’s fastest trains https://t.co/r4LedGdeuB #infrastructure pic.twitter.com/yL7ERE5lL1
— World Economic Forum (@wef) August 30, 2019
Klimatske promjene sve više postaju izazov i za željeznički prijevoz pa tako austrijski mediji izvještavaju kako su u Austriji tijekom 2023., zbog teških vremenskih uvjeta, vlakovi zaustavljeni čak 1900 puta. Ovo nije samo problem u Austriji, već oluje, snijeg, lavine, poplave i požar svake godine na test stavljaju željeznički promet diljem cijele Europe. Najveći problemi u željezničkom prometu zabilježeni su u Austriji, posebice zbog poplava i klizišta u Tirolu i Salzburgu. Također, porast temperature u alpskoj regiji dovodi do povećanja požara na nasipima i u šumama, deformacija tračnica zbog stresa uzrokovanog toplinom. Suočene s ovako ozbiljnim problemima, neke su europske države počele ozbiljno ulagati u infrastrukturu željeznice. Rizična klizišta se nadziru, a više se obraća pozornost i na vremenske prognoze te se u skladu s tim organizira prometovanje. Green
🚨🇮🇹A FLYING TRAIN? Italy Tests Hover Train Technology
IronLev successfully conducted a test of magnetic levitation train on an existing railway track, aiming to lower costs and energy consumption in the rail industry.
‘Back to the Future’ is finally happening!
Sources:… pic.twitter.com/EeaFzvvLMH
— Mario Nawfal (@MarioNawfal) March 12, 2024
Snimka prikazuje prototip vlaka teškog jednu tonu koji putuje brzinom od 70 kilometara na sat na pruzi u zaleđu Venecije. Tehnologija magnetske levitacije stvara zračni jastuk koji fizički odvaja vozilo od staze, smanjujući trenje, buku i vibracije, a time i potrošnju energije i troškove održavanja vlaka i infrastrukture. Ispitivanje IronLeva predstavlja prvi i jedini slučaj primjene magnetske levitacije na postojećoj pruzi, bez preinaka i integracije pomoćnih elemenata. Kina je koristi već gotovo dva desetljeća, ali u ograničenom opsegu. Brojne zemlje žele razviti mreže za vlakove bazirane na tehnologiji magnetske levitacije, ali njezino usvajanje koče visoki troškovi i potreba izgradnje nove pružne infrastrukture. Index
Prema vlastitim informacijama, poljska tvrtka Nevomo uspješno je testirala tehnologiju u kojoj se vozilo kreće lebdeći po konvencionalnim tračnicama. Nevomo je demonstrirao princip nazvan Magrail sa 6 metara dugim i 2 tone teškim testnim vozilom s linearnim motorom i magnetima koji osiguravaju udaljenost od tračnica. Vozilo se najprije normalno kotrljalo stazom dugom 720 metara u Nowi Sarzyni u Poljskoj, počelo je lebdjeti pri nešto više od 70 km/h i postiglo brzinu od 135 km/h, priopćila je tvrtka. Poljaci na tehnologiji rade tri i pol godine, a EU financira projekt sa 17,5 milijuna eura. Revija HAK
Više je aktera uključeno u ovaj fijasko, uključujući španjolskog nacionalnog željezničkog operatera Renfe, upravitelja željezničke infrastrukture Adifa, proizvođača CAF i Državnu agenciju za sigurnost željeznica (AESF). Nakon što je CAF-u dodijelio ugovor o proizvodnji Renfe je tvrdio da su osigurali mjerenja na temelju specifikacija infrastrukture koje je dostavio Adif. CAF je, pak, naknadno upozorio da te specifikacije možda i nisu točne. Izgrađena u 19. stoljeću, regionalna željeznička mreža prolazi kroz planinski krajolik, a uključuje različite veličine tunela pri čijoj se gradnji izvođači nisu pridržavali standardiziranih modernih dimenzija. Do sada su smijenjena dva visoka dužnosnika – jedan od direktora Renfea te Adifov šef inspekcije i pružne tehnologije. Sreća u nesreći je što su vlakovi još uvijek u fazi projektiranja, nisu proizvedeni. Tportal
Na ovogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih naroda u Egiptu govorio je i hrvatski premijer Andrej Plenković. U svom se govoru pohvalio kako se Hrvatska bori protiv klimatskih promjena. U svom se govoru osvrnuo na infrastrukturu željezničkog prometa, ali i spomenuo i projekt Doline vodika Sjeverni Jadran, koji Hrvatska želi realizirati sa Slovenijom i Italijom. “To je primjer prekogranične suradnje na razini Europske unije koji je svojevrsni pionirski pothvat“, naglasio je Plenković i dodao da će od projekta svi imati koristi. Potom je najavio da će Hrvatska modernizirati željeznice i to uz pomoć investicije od četiri milijarde eura. “Do 2032. uvest ćemo vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti one na dizel“, rekao je premijer. Green
Većina ljudi u Hrvatskoj ne simpatizira javni gradski prijevoz te ga koristi samo ako su prinuđeni na to. Na primjer, od ukupne udaljenosti koju Nijemci naprave sa svojim automobilima 27 posto se odnosi na putovanje do posla. U Hrvatskoj je prosjek 47 posto. Kolika je isplativost vožnje javnim prijevozom te koliki je utjecaj na okoliš u odnosu na vožnju osobnim automobilom otkrili smo usporedbom podataka autobusa javnog gradskog prijevoza i vlakova u Hrvatskoj. Dakle, 43,87 litara dizela na 100 prijeđenih kilometara prosječna je potrošnja autobusa javnog prijevoza u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Ovaj podatak na prvi pogled djeluje zastrašujuće, ali usporedi li se s potrošnjom osobnih automobila (koja troše 10 ili 20 posto potrošnje jednog autobusa) treba uzeti u obzir i koliko se putnika vozi u jednom autobusu. Računica je vrlo jasna: potrošnja autobusa je mnogo manja nego kada 55 ljudi koristi automobile. Revija HAK
Kina je nedavno lansirala prvi transportni sustav maglev na svijetu koji radi bez struje zahvaljujući trajnim magnetskim tračnicama koje drže vagone u zraku na neodređeno vrijeme. Prva probna vožnja duga 800 metara uspješno je završena u okrugu Xianggou u južnoj Kini pri brzini od 80 km/h. U sljedećoj fazi projekta povećat će se i duljina staze (7,5 km) i pokušati dostići najveća brzina (120 km/h). Prijevozni sustav Maglev (ili magnetski levitacijski vlak), koji je danas dostupan u tri zemlje, prvi su zamislili američki izumitelj Robert Goddard i inženjer Emile Bachelet u prvoj polovici 1900-ih. Sustav maglev službeno je 1984. uveden u javni sektor za komercijalnu upotrebu. Ovi vlakovi obično voze na dva seta elektromagneta, pri čemu odbojne sile potaknute suprotnim polovima pomažu podizanju, tjeranju i pomicanju vagona naprijed bez trenja. Green
Japanski brzi vlak brži od aviona – ide 603 kilometra na sat
Zašto njemački vlakovi više ne voze na vrijeme?
Prvi dizel-električni motorni vlak za regionalni prijevoz, koji su Končar – Električna vozila isporučila HŽ Putničkom prijevozu, u ponedjeljak je pušten u redovni promet, na relaciji Zagreb Glavni kolodvor – Varaždin