A još brži - onaj koji pobjegne
Najbrži vlakovi na svijetu
These are the world’s fastest trains https://t.co/r4LedGdeuB #infrastructure pic.twitter.com/yL7ERE5lL1
— World Economic Forum (@wef) August 30, 2019
These are the world’s fastest trains https://t.co/r4LedGdeuB #infrastructure pic.twitter.com/yL7ERE5lL1
— World Economic Forum (@wef) August 30, 2019
Prema vlastitim informacijama, poljska tvrtka Nevomo uspješno je testirala tehnologiju u kojoj se vozilo kreće lebdeći po konvencionalnim tračnicama. Nevomo je demonstrirao princip nazvan Magrail sa 6 metara dugim i 2 tone teškim testnim vozilom s linearnim motorom i magnetima koji osiguravaju udaljenost od tračnica. Vozilo se najprije normalno kotrljalo stazom dugom 720 metara u Nowi Sarzyni u Poljskoj, počelo je lebdjeti pri nešto više od 70 km/h i postiglo brzinu od 135 km/h, priopćila je tvrtka. Poljaci na tehnologiji rade tri i pol godine, a EU financira projekt sa 17,5 milijuna eura. Revija HAK
Više je aktera uključeno u ovaj fijasko, uključujući španjolskog nacionalnog željezničkog operatera Renfe, upravitelja željezničke infrastrukture Adifa, proizvođača CAF i Državnu agenciju za sigurnost željeznica (AESF). Nakon što je CAF-u dodijelio ugovor o proizvodnji Renfe je tvrdio da su osigurali mjerenja na temelju specifikacija infrastrukture koje je dostavio Adif. CAF je, pak, naknadno upozorio da te specifikacije možda i nisu točne. Izgrađena u 19. stoljeću, regionalna željeznička mreža prolazi kroz planinski krajolik, a uključuje različite veličine tunela pri čijoj se gradnji izvođači nisu pridržavali standardiziranih modernih dimenzija. Do sada su smijenjena dva visoka dužnosnika – jedan od direktora Renfea te Adifov šef inspekcije i pružne tehnologije. Sreća u nesreći je što su vlakovi još uvijek u fazi projektiranja, nisu proizvedeni. Tportal
Na ovogodišnjoj Konferenciji Ujedinjenih naroda u Egiptu govorio je i hrvatski premijer Andrej Plenković. U svom se govoru pohvalio kako se Hrvatska bori protiv klimatskih promjena. U svom se govoru osvrnuo na infrastrukturu željezničkog prometa, ali i spomenuo i projekt Doline vodika Sjeverni Jadran, koji Hrvatska želi realizirati sa Slovenijom i Italijom. “To je primjer prekogranične suradnje na razini Europske unije koji je svojevrsni pionirski pothvat“, naglasio je Plenković i dodao da će od projekta svi imati koristi. Potom je najavio da će Hrvatska modernizirati željeznice i to uz pomoć investicije od četiri milijarde eura. “Do 2032. uvest ćemo vozni park baterijskih električnih vlakova koji će zamijeniti one na dizel“, rekao je premijer. Green
Većina ljudi u Hrvatskoj ne simpatizira javni gradski prijevoz te ga koristi samo ako su prinuđeni na to. Na primjer, od ukupne udaljenosti koju Nijemci naprave sa svojim automobilima 27 posto se odnosi na putovanje do posla. U Hrvatskoj je prosjek 47 posto. Kolika je isplativost vožnje javnim prijevozom te koliki je utjecaj na okoliš u odnosu na vožnju osobnim automobilom otkrili smo usporedbom podataka autobusa javnog gradskog prijevoza i vlakova u Hrvatskoj. Dakle, 43,87 litara dizela na 100 prijeđenih kilometara prosječna je potrošnja autobusa javnog prijevoza u Osijeku, Splitu i Zagrebu. Ovaj podatak na prvi pogled djeluje zastrašujuće, ali usporedi li se s potrošnjom osobnih automobila (koja troše 10 ili 20 posto potrošnje jednog autobusa) treba uzeti u obzir i koliko se putnika vozi u jednom autobusu. Računica je vrlo jasna: potrošnja autobusa je mnogo manja nego kada 55 ljudi koristi automobile. Revija HAK
Kina je nedavno lansirala prvi transportni sustav maglev na svijetu koji radi bez struje zahvaljujući trajnim magnetskim tračnicama koje drže vagone u zraku na neodređeno vrijeme. Prva probna vožnja duga 800 metara uspješno je završena u okrugu Xianggou u južnoj Kini pri brzini od 80 km/h. U sljedećoj fazi projekta povećat će se i duljina staze (7,5 km) i pokušati dostići najveća brzina (120 km/h). Prijevozni sustav Maglev (ili magnetski levitacijski vlak), koji je danas dostupan u tri zemlje, prvi su zamislili američki izumitelj Robert Goddard i inženjer Emile Bachelet u prvoj polovici 1900-ih. Sustav maglev službeno je 1984. uveden u javni sektor za komercijalnu upotrebu. Ovi vlakovi obično voze na dva seta elektromagneta, pri čemu odbojne sile potaknute suprotnim polovima pomažu podizanju, tjeranju i pomicanju vagona naprijed bez trenja. Green