Najmoćnije vojske svijeta: SAD i dalje prvi, slijede Rusija i Kina - Monitor.hr
25.08.2023. (22:00)

Prva linija sigurnosti

Najmoćnije vojske svijeta: SAD i dalje prvi, slijede Rusija i Kina

Global Firepower, koji svake godine od 2006. donosi ovakvu listu, je svakoj od 145 zemalja na rang-listi izračunao specifični “Power Index”, indeks koji se računa na temelju više od 50 faktora koji ne obuhvaćaju samo strogu vojnu moć, već i financijsku situaciju, logističke kapacitete i geografske uvjete, između ostalog. Godišnji budžet američke vojske kreće se oko 750 milijardi dolara, trostruko više od Kine. Na drugom mjestu je i dalje Rusija. Usprkos ograničenim uspjesima i velikim gubicima koje već godinu i pol doživljava u Ukrajini, Rusija ostaje svjetska sila. U vrhu su još i Indija, UK, Južna Koreja, Pakistan… Ukrajina je na 15. mjestu, a Hrvatska se nalazi na 69. mjestu, ispod Srbije koja je trenutno 58. Index


Slične vijesti

Jučer (18:00)

Od investicija u mir do profita od rata

Privatni kapital naoružava Europu uz blagoslov Bruxellesa

Plan ReArm Europe oslanja se na privatni kapital i Europsku investicijsku banku (EIB) za financiranje obrane. EIB neće kreditirati smrtonosno oružje, ali će omogućiti zajmove za infrastrukturu, tehnologije ometanja i zaštitu granica. Europska komisija planira ublažiti fiskalna ograničenja kako bi članice povećale vojnu potrošnju. Cilj je i jačanje tržišta kapitala kroz uniju za štednju i ulaganje, potičući povrat investicija u Europu. Hrvatska bi mogla povećati izdvajanja za obranu na više od 2% BDP-a. Bruxelles računa da bi Europa mogla imati 650 milijardi eura za obranu u četiri godine. Belgijski stručnjaci predviđaju pravne izazove zbog nespojivosti s EU proračunskim pravilima. Odluke će se donositi kvalificiranom većinom, zaobilazeći veto proruskih država. Komisija planira deregulaciju obrambene industrije i zajedničku nabavu, dok istočne članice EU-a povećavaju izdvajanja za obranu. Poslovni

Jučer (13:00)

Dug je put do obrane, ali još duži do otplate

Države EU će ići na nova zaduženja kako bi financirala vojsku

Za sada izgleda da će se većina paketa od 800 milijardi eura, točnije 650 milijardi, prikupiti kroz nova zaduženja pojedinačnih država EU-a, a ne kroz zajedničke dugove. Preostalih 150 milijardi eura trebalo bi doći kroz kredite osigurane iz proračuna EU-a – što je već približavanje konceptu zajedničkog zaduženja. Pakt postavlja jasne granice za državnu zaduženost (60 posto bruto domaćeg proizvoda -BDP) i proračunski deficit (3 posto) za 20 zemalja eurozone. Međutim, mnoge države eurozone su već znatno zaduženije. Ursula von der Leyen predlaže „klauzulu izuzetka“ kako bi zemlje EU-a povećale obrambene troškove bez sankcija za prekomjerno zaduženje. No, financijska tržišta mogu reagirati rastom kamatnih stopa, ugrožavajući stabilnost eurozone. Raspravlja se i o euroobveznicama, ali Sjevernjaci ih i dalje odbijaju. Iako EU već ima iskustva sa zajedničkim dugovima, ostaje pitanje hoće li se to primijeniti i na obranu. Friedrich Merz se protivi daljnjem zaduživanju, ali financiranje novog naoružanja i dalje je nejasno. DW

Subota (08:00)

Ima love, nema ljudi

Đikić: Užas i veliki troškovi

Ako ovom prilikom ostavimo po strani činjenicu europskog odustajanja od mirotvorstva kao jednog od temeljnih razloga osnivanja Europske unije, uostalom, napad Rusije na Ukrajinu te najava američkog dizanja ruku od NATO-a i sigurnosti Europe pod predsjednikom Trumpom predstavljaju kardinalnu promjenu globalnog poretka, ostaje problem realizacije na brzinu skovanog plana o ponovnom naoružavanju EU-a.

Pronalaženje izvora financiranja mnogo je lakši posao od organizacije i koordinacije vojne proizvodnje unutar Unije, premda će i samo financiranje u rečenim razmjerima, koliko god se tvrdilo suprotno, teško proći bez ekonomskog slabljenja najširih slojeva stanovništva, što onda može proizvesti političke potrese na izborima u pojedinim zemljama… Ivica Đikić za Novosti

06.03. (12:00)

Hrvatska vojska na NATO pisti – spremna za polijetanje!

Hrvatska vojna industrija u Bruxellesu: 25 tvrtki lovi prilike u EU obrambenom budžetu

Čak 25 hrvatskih tvrtki predstavit će se NATO-u i europskim agencijama na Croatian Industry Dayu u Bruxellesu. Fokus je na šansama koje donosi Plan ReArm Europe, vrijedan 800 milijardi eura. Uz poznate vojne proizvođače poput HS Produkta i Dok-Inga, tu su i IT tvrtke, elektroindustrija te tekstilci. Orqa, lider u dronovima, širi se i u SAD. Ministarstvo obrane podržava inicijativu, a HGK ističe da je vrijeme za rast domaće obrambene industrije, koja trenutno ostvaruje 220 milijuna eura prihoda godišnje. Poslovni

04.03. (14:00)

Ukrajina nije sama

Von der Leyen iznijela plan u 5 točaka: Europa će snažno povećati potrošnju za obranu

  • Europa treba ‘veliki porast obrane’, izjavila je predsjednica EU komisije Ursula von der Leyen. “Novi planovi EU-a za jačanje europske obrambene industrije i povećanje vojnih kapaciteta mogli bi mobilizirati blizu 800 milijardi eura, rekla je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. “Potreban nam je ogroman porast obrane, bez ikakvih pitanja. Želimo trajni mir, ali trajni mir može se izgraditi samo na snazi, a snaga počinje jačanjem nas samih” (tportal)
  • Kremlj pozdravio obustavu američke pomoći Ukrajini: “To bi moglo potaknuti Kijev na traženje mira“, republikanski zastupnik predložio da se Trumpova slika stavi na novčanicu od 100 dolara, Mađarska podržala američko obustavljanje vojne pomoći Ukrajini, Ukrajinci, Česi i drugi europski lideri zgroženi (Index)
  • Bivši poljski predsjednik Lech Walesa poslao otvoreno pismo Trumpu: S gađenjem sam pratio vaš razgovor sa Zelenskim (Index)
  • BBC: Nakon obustave američke vojne pomoći pred Zelenskim dvije opcije – odstupiti i odustati od dijela teritorija, Trump ga očito želi natjerati na mir (N1)
  • Tema na Forumu
  • Tko je sve na zajedničkoj fotografiji važnog summita u Londonu? Svjetski čelnici od europskih država do Kanade (Index)

19.02. (21:00)

Možda vojne odjeće?

Hrvatsko naoružanje: isključivo potrošnja, nema proizvodnje

Goleme investicije u razvoj oružanih snaga Hrvatska nije iskoristila za mogući oporavak vlastite industrije naoružanja i opreme. Po svemu sudeći, to niti ne namjerava. Sve više ulaže i u druge oružane investicije, pa se često javno diskutira o markama borbenih aviona i oklopnih vozila. S tim u vezi, u javnom prostoru pojavila se nedavno jedna sugestija o prilici za pokretanje domaće industrije na tragu opisanog naoružavanja. Bi li RH mogla, umjesto skupog uvoza koji iziskuje i buduće inozemne usluge održavanja, bar neke jednostavnije artikle proizvesti doma? Hrvatska više ne uspijeva proizvesti ni pola količine mlijeka za vlastite potrebe, kamoli zahtjevnije vojne sustave. DW

18.02. (20:00)

Nesigurna vremena iziskuju takve mjere, kažu...

Gdje će Europa naći više novca za obranu? Pet posto BDP-a znači da bi EU trebala ulagati još 875 milijardi eura

Europa bi trebala preuzeti veći teret u financiranju obrane, poručio je SAD pod dirigentskom palicom Donalda Trumpa. Europski čelnici sada pokušavaju pronaći formulu, vodeći računa o političkim posljedicama mogućih smanjenih izdvajanja za zdravstvo i socijalnu politiku. Lani su 23 od 32 članice dosegnule dva posto, iz NATO-vih smjernica, i to nakon što su posegnule dublje u džep. Veći troškovi obrane mogli bi pak izazvati kolaps europskih državnih proračuna, koji već sada teško podmiruju obaveze financiranja socijalne države, ‘predmeta zavisti u brojnim državama širom svijeta, izvještava Reuters. Lider

06.12.2024. (18:00)

Jer skladištenje eksploziva ne smije biti improvizacija

Delaboračnica: Vojni kompleks za rastavljanje i skladištenje u Slunju za 6 milijuna eura

Vlada je odobrila gradnju delaboračnice u vojnom kompleksu kod Slunja, objekta namijenjenog rastavljanju i skladištenju ubojitih sredstava. Ukupna vrijednost projekta iznosi 6 milijuna eura, a izvođenje radova povjereno je tvrtki Radnik iz Križevaca. Delaboračnica uključuje pogon za tehnološke procese rastavljanja i dva skladišta, od kojih će jedno biti izgrađeno u prvoj fazi. Radovi su planirani do 2026., a financiranje će se odvijati kroz privremene isplate tijekom sljedeće tri godine. Forbes

02.12.2024. (13:00)

Da vi imate ratoborne susjede, i vi bi

Poljska jača svoju vojsku i redefinira sigurnost u Europi

Poljska postaje ključni vojni i politički igrač u Europi. S rekordnih 4,12% BDP-a za obranu, prelazi NATO-ove smjernice i obara vlastite rekorde ulaganja u modernizaciju vojske. Nabavila je F-35 avione, Apachije, HIMARS raketne sustave i stotine tenkova, osiguravajući povlačenje sovjetske opreme. Kritičari upozoravaju na preveliku vojsku s ograničenom opremom, dok analitičari ističu da je cilj odvraćanje, a ne širenje. Poljaci, svjesni povijesnih prijetnji, ulažu u sigurnost jer, kako kažu, “medeni mjesec za Europu je završio.” Index