Najviše vina popije se u Vatikanu, Hrvatska treća u Europi - Monitor.hr
18.05.2016. (10:27)

Nemojmo ovo shvatiti kao izazov

Najviše vina popije se u Vatikanu, Hrvatska treća u Europi

Godišnje se u Vatikanu po osobi popije 54 litre vina, što je rekord, barem među 15 europskih država + SAD, koje je analizirao kalifornijski The Wine Institute (ovdje grafikon). Druga je Andora s 46 litre po osobi na godinu, a Hrvatska treća s 44 litre, što je više i od Francuske gdje je potrošnja 42 litre po osobi godišnje, i daleko više nego u SAD-u gdje se popije 10 litara. Index, Forbes


Slične vijesti

21.06. (09:37)

Decanter 2025: Sjajan uspjeh hrvatskih vinarija, imamo platinu te čak 14 zlatnih medalja

27.12.2024. (19:00)

Voli vino, voli svoju bol

Otkriveno zašto neka vina uzrokuju glavobolje, a neka ne

S glavoboljama se uobičajeno povezuju četiri prominentna učinka alkohola: dehidracija, količina aldehida koji nastaju raspadanjem alkohola u organizmu, povećanje koncentracija citokina u imunosnom sustavu i umjetni sastojci koji se nadodaju da pojačaju okuse ili aromu. Tome se pridodaje utjecaj sulfita, dušićnih tvari, tanina i kvercetina, fenolnog spoja koji se nalazi u kožici grožđa. Ako sumnjate da ste osjetljivi na kvercetin iz teških crnih vina, pokušajte umjereno uživati u takvim vinima ili se odlučite za lakša. Važna je i konzumacija određene vrste hrane, koja može usporiti djelovanje alkohola. Index

18.11.2024. (10:56)

Prosječan Hrvat/ica na godinu popije 28 litara vina, od kojih 8 uvezemo

17.10.2024. (17:00)

Voćna i alkoholna baterija

Talog kave i spojevi iz vinske i jabučne kiseline kao komponente za baterije

Nakon što su ispitali mogućnosti iskorištavanja taloga kave kao ekološki održive komponente za izradu baterije, australski istraživači otišli su kao komponentu koja će litij-ionske baterije učiniti učinkovitijima, pristupačnijima i održivijima ispitali i spojeve iz vinske i jabučne kiseline. Prototip baterije koji su razvili i patentirali australski kemičari smanjuje utjecaj na okoliš i istovremeno povećava sposobnost pohrane energije. Bug

29.07.2024. (13:25)

Na Renesansnom festivalu u Koprivnici od sada nude i – vino s koprivom

26.02.2024. (11:00)

Ako je prejeftino, ne nasjedaj

Od sedam analiziranih vina s polica, patvoreno čak šest

Uvjereni da krivotvorenje vina nije iznimka već uhodani posao u kojem se vrte milijuni litara i eura na štetu proizvođača, domaći vinari obišli su neke od najvećih trgovačkih lanaca, kupili sumnjive primjerke i dali ih na analizu. Rezultati su porazni. Iz regionalne organizacije vinara kažu kako su tržište “preplavila vina loše kvalitete po cijeni po kojoj ga nije moguće proizvesti”. Mješavina je to nešto vina, puno vode, kiselina i dodanih alkohola. Riječ je o uzorcima ‘Graševine’ i ‘Malvazije Istarske’ koje puni i stavlja na tržište KG Zelina, ‘Graševine’ i ‘Graševine 2022.’ Iločkih polja te ‘Plavca malog 2019’ koje proizvode i pune Vina Miličić. Poslovni

17.12.2023. (00:00)

A možda je sve to od lošeg vina

Potraga za uzročnikom vinske glavobolje

Neki ljudi ne mogu popiti niti cijelu čašu crnog vina a da ih ne zahvati nagli napadaj snažne, pulsirajuće glavobolje. Novo istraživanje možda je otkrilo zašto… a možda i nije. Jedna od teorija je da se radi o – alergijama. Konkretno, na histamin koji se može naći u fermentiranim pićima poput vina. Jedno se vrijeme sumnjalo i na sulfite, no to je odbačeno jer se alergijske reakcije na njih ne manifestiraju glavoboljama. Problematičan je, kažu neki, miješanje alkohola s kvercetinom – koji se prirodno nalazi u mnogim vrstama voća i povrća te se koristi kao dodatak prehrani. No, autori ističu kako glavoboljama doprinose i količina konzumiranog alkohola, individualna preosjetljivost, kao i dehidracija, koja je jedan od najčešće zapostavljenih uzroka akutne glavobolje i sutrašnjeg mamurluka. Bug

11.10.2023. (15:38)

Pada proizvodnja vina u EU: Italija više nije najveći globalni proizvođač

21.09.2023. (22:00)

Najtužnija rečenica u Bibliji: (ni za) vina nemaju

Zbog skupljeg grožđa poskupilo i vino

Dok se lani u ovo doba kilogram grožđa sorte graševina ili rajnski rizling mogao nabaviti za pet do šest kuna, ovih je dana cijena oko 50 posto viša. Danas gotovo i nema grožđa za manje od euro za kilogram. Tako se graševina na području Križevaca prodaje za 1 euro, u Cestici kod Varaždina cijena je 1,20 eura. Na području Plešivice pak muškat žuti može se kupiti za 1,40 eura. Dakle, pripremite se na činjenicu da ćete omiljeni gemišt plaćati osjetno više nego prošle jeseni. Prema prvim procjenama vinara i vinogradara sa sjevera, gemišt bi u odnosu na lani mogao biti i duplo skuplji. Danica