Napokon otkriveno što uzrokuje Zemljin "jezoviti pjev" - Monitor.hr
17.04.2015. (11:15)

Zemlja vrišti

Napokon otkriveno što uzrokuje Zemljin "jezoviti pjev"

Znanstvenici već jako dugo znaju da Zemlja proizvodi zvuk niske frekvencije koji ljudi ne mogu čuti, ali ga registriraju instrumenti za seizmička mjerenja. Ipak, dosad nije bilo poznato što uzrokuje tu “mikroseizmičku” aktivnost. Studija koja je 10. veljače objavljena u časopisu Geophysical Research Letters objašnjava da do zvuka dolazi zbog valova oceana koji uzrokuju da planet lagano vibrira ili “zvoni”, kako objašnjavaju istraživači. Index, Huffington Post, Independent


Slične vijesti

09.05. (10:00)

Jules Verne je ipak bio u pravu

Duboko ispod Zemljine kore pronađen je još jedan ocean

Ovaj ocean, otkriven 2014. godine, nalazi se duboko ispod Zemljine kore, na dubini od preko oko 640 kilometara u Zemljinom plaštu. Poznat kao “ringwoodite”, ovaj plavi kamen sadrži skrivene rezerve vode. Prema časopisu New Scientist, ovo otkriće pomoglo je u rasvjetljavanju porijekla vode na našem planetu. Dok su neki geolozi vjerovali da je voda došla s kometa koji su udarali u Zemlju, ovo otkriće podržava teoriju da su naši oceani zapravo “iscurili” iz unutrašnjosti našeg planeta. Klik

08.05. (19:00)

“Živimo kao da imamo još jedan planet na koji možemo otići“

Otvoreno pismo čelnicima EU-a poziva da se politički obvežu raditi na klimatski neutralnom gospodarstvu

Ukupno 317 organizacija civilnog društva uputilo je otvoreno pismo čelnicima EU-a. U pismu se poziva na političku predanost stvaranju klimatski neutralnog gospodarstva. Ističe se da bi EU trebao raditi na smanjenju potrošnje prirodnih resursa, jer trenutno trošimo kao da imamo više planeta na raspolaganju. Očekuje se da će nadolazeći izbori za EU biti ključni za usmjeravanje politika prema održivijoj budućnosti. (Green.hr)

28.03. (20:00)

Zato nam se više vrti u glavi

Klimatske promjene usporile rotaciju Zemlje


Prema nedavnom istraživanju objavljenom u časopisu Nature, klimatske promjene su prouzrokovale usporavanje rotacije Zemlje. Topljenje polarnog leda rezultiralo je redistribucijom mase na planetu, što je utjecalo na brzinu vrtnje. Dok je prije planirano uvođenje negativne prijestupne sekunde 2026., sada se predviđa da će se to dogoditi oko 2029. godine. Stručnjaci upozoravaju da su mogući problemi s računalnim sustavima zbog ove promjene te ističu da su klimatske promjene izazvale neobične fenomene, pokazujući da živimo u turbulentnim vremenima. (Index)

22.11.2023. (21:00)

Natrag u Pangeu. Živi bili pa vidjeli

Video: Kako bi Zemlja mogla izgledati prema teoriji pomicanja tektonskih ploča


Ukratko, neki će se kontinenti u idućih par desetaka (i stotina) milijuna godina spojiti, neka će mora nestati, dio kopna će se proširiti, a većina promijeniti svoj trenutni oblik. Twitter

21.10.2023. (10:00)

Prekardašili smo

Može li se „sve“ mjeriti? Može: Izveli devet varijabli koje dijagnosticiraju stanje našeg planeta

Naša je Zemlja složen sustav u kojem sve na sve utječe: vode na stijene i stijene na vode, živo na neživo i neživo na živo; život na Zemlji ovisi o zračenju Sunca, erupcijama vulkana, potresima, poplavama, sušama, kišama i snjegovima. Može li se izmjeriti jesmo li i koliko smo blizu propasti? Pitanjem koliko smo uspjeli promijeniti život na Zemlji sustavno se pozabavila veća skupina znanstvenika te je rezultate svojih istraživanja objavila u rujanskom broju časopisa Science. Advances. Devet je granica (boundaries) unutar kojih je moguć normalan život na Zemlji, a mi smo ih prekoračili već šest: udio ugljikovog dioksida, ubrzano izumiranje biljnih i životinjskih vrsta, preopterećivanje okoliša dušikom i fosforom, utjecaj sintetskih tvari… Nenad Raos za Bug.

24.06.2023. (00:00)

Dok ne presuši bunar

Nova studija: čovječanstvo ispumpava toliko vode iz tla da se pomiče Zemljina os

Nova studija procjenjuje da je između 1993. do 2010. godine crpljenje podzemne vode i posljedično podizanje razine mora uzrokovalo pomicanje Zemljine osi za oko 76 centimetara. Svaka masa koja se kreće površinom Zemlje može promijeniti os rotacije, a ovo je direktna posljedica ljudskih aktivnosti. Veličina pomicanja uzrokovana crpljenjem podzemnih voda utječe na duljinu dana i godišnja doba. Prema ovoj analizi, znanstvenici procjenjuju da se zbog toga Zemljina os pomiče za nešto manje od 5 centimetara godišnje. Telegram

27.02.2023. (12:00)

Zemlja kao lutka babuška

Naš geolog sudjelovao u otkriću najdublje jezgre naše planete

Kad bismo mogli sa Zemljine unutarnje jezgre maknuti cijeli plašt, kad bismo odgrnuli zemlju s nje, zasjala bi kao Sunce jer je temperatura dolje oko 5500 stupnjeva. Hipoteza o postojanju najdublje jezgre postavljena je još početkom ovog stoljeća, no zbog činjenice da se unutarnja jezgra, metalna kugla u čvrstom stanju koja je uronjena u vanjsku, tekuću jezgru, nalazi na dubinama većim od 5000 kilometara, dosadašnje metode mjerenja nisu bile dovoljno razvijene. Matematičkim izračunima može se jako precizno izmjeriti koliko jednom seizmičkom valu treba za prolazak kroz Zemlju do svoje antipodalne točke na drugom kraju svijeta. Kako se to može predvidjeti, može se i izračunati kolika su odstupanja. ‘Ako valovi malo kasne, to znači da su prošli kroz nešto, neki materijal koji ih usporava’. Naš geolog Hrvoje Tkalčić s australskog Nacionalnog sveučilišta za Tportal.

25.02.2023. (00:00)

Turizam na vlastitu odgovornost

Najopasnija mjesta za ozbiljnu avanturu

Dolina smrti, mjesto na području Nevade i Kalifornije, mjesto je s najvišom izmjerenom temperaturom na planetu (56 stupnjeva), zatim tu su turistički obilasci vulkana na Havajima, Zmijski otok na Brazilu, Skellig Michael planina u Irskoj, jezero Natron u Tanzaniji koje životinje pretvara u kamen, Ojmjakon u Siriji je najhladnije mjesto na Zemlji, pustinja Danakil u Etiopiji, obala Kosti u Namibiji, Vrata Pakla u Turkmenistanu i Sjeverni Sentineli, otoci u sklopu Andamana su najopasnija mjesta na svijetu koja možete posjetiti. Earthology 365

23.02.2023. (17:00)

Tamo dolje, đavoli se kote

Analizom potresnih valova potvrdili postojanje metalne kugle u središtu Zemlje

Ne tako davno, Zemljinu unutrašnjost dijelili smo na četiri dijela: relativno tanku koru (debljine u prosjeku 30–35 km), ogromni plašt, vanjsku (tekuću) i unutarnju (čvrstu) jezgru. Početak ovog stoljeća donio je pretpostavku da u samom središtu Zemlje postoji još jedan ‘sloj’, tj. da se čvrsta unutarnja jezgra može dalje podijeliti na dva dijela. Upravo unutar te jezgre sada je, inovativnom metodom i prvi puta u povijesti seizmologije, potvrđeno postojanje još jedne središnje metalne kugle. Za to je otkriće bilo potrebno osmisliti i sasvim novu metodu proučavanja seizmičkih valova. Bug