Nenad Raos: Kemičar u kući (#44) - lijek je u češnjaku - Monitor.hr
17.10. (12:00)

Nije kemija samo bubetanje

Nenad Raos: Kemičar u kući (#44) – lijek je u češnjaku

U serijalu koji popularizira kemiju autor piše o češnjaku: Čini se da je tajna češnjaka upravo u sumporu, jer njegovi organosumporni spojevi djeluju na sulfhidrilne skupine (-SH) proteina. One ih oksidiraju i na druge načine modificiraju, a kada se protein kemijski modificira, mijenja mu se i biološko djelovanje. Samo se tako može protumačiti činjenica da organosumporni spojevi iz češnjaka blokiraju ulazak virusne čestice u stanicu domaćina, a usto inhibiraju virusnu RNA-polimerazu i reverznu transkriptazu, čime ometaju reprodukciju virusa. Organosumporni spojevi iz češnjaka djeluju i na imunološki sustav, i to na više načina, pa tako podižu opću obrambenu sposobnost organizma. Sve se to više ili manje zna, no o točnom mehanizmu djelovanja rečenih spojeva zna se malo ili ništa. Piše Nenad Raos za Bug


Slične vijesti

21.11. (14:00)

Slučajnosti u znanosti

Raos: Postanak života na Zemlji – staklena varka

Kako zbog interakcije stakla i vode tumačimo rezultate poznatih pokusa predstavlja nam kolumnist, a izdvajamo: Kada se na taj način pročitaju rezultati, proizlazi da je Stanley Miller, jednostavno rečeno, napravio sustavnu pogrešku. Ta je pogreška, nezapažena, pratila sve pokuse koji su na njegovom tragu napravljeni u sljedećih sedamdeset godina. I jest tako – no samo ako se tako čita. Rezultat se može naime čitati i na drugi način. Borosilikatno staklo je u ovom slučaju poslužilo kao katalizator, a katalizatori su – sve se više pokazuje – bili presudni za postanak života na Zemlji. Najvažniji među njima bili su minerali gline, a oni su kemijski vrlo slični staklu. Stoga Stanely Miller nije pogriješio nego je nesvjesno uveo još jedan faktor u jednadžbu života. Piše Nenad Raos za Bug

14.11. (00:00)

Kemijanje o vodi

Nenad Raos: Kako do vode iz zraka – što lakše i jeftinije

Kolumnist nam ovaj tjedan donosi zanimljiv prikaz znanosti iza “hvatača vode” te vodi koju uzimamo zdravo za gotovo piše razumljivo svakomu, pa i onomu tko je imao jedan iz kemije: Zahvaljujući otkrivenom mehanizmu, znanstvenici su napavili još osam sličnih hvatača vode. Oni su nastali kombinacijama dvaju hvatača, MFT-303 i MFT-333, od kojih drugi umjesto pirazola PZDC sadrži furan FDC (2,4-furandikarboksilat). Zahvaljujući najboljoj kombinaciji PZDC i FDC na istom aluminatnom skeletu, postigli su 35-postotnu uštedu u energiji potrebnoj za desorpciju, koja se odvija pri tlaku 1,7 kPa i temperaturi 80 oC. Bit će toga još, i to ne samo za izvlačenje vode iz zraka (water harvesting) u sušnim i pustinjskim krajevima, nego i za klima-uređaje i svemirske stanice. Piše Nenad Raos za Bug

06.11. (14:30)

Ratovi plastike: Nova nada

Novi polietilen – za lakše recikliranje

Kemijska formula plastične vrećice, ili – da kažem kemijski korektno – polietilena, ako nije najduža, onda je sigurno najdosadnija kemijska formula. Ta jednostavna no duga formula polimera etilena (etena), (CH2)n, ima dalekosežne posljedice kako za kemiju tako i za biologiju, točnije za ekologiju (zaštitu okoliša). Polietilen (PE) nije drugo doli zasićeni ugljikovodik, alkan, no vrlo velike molekulske mase. Polietilen je samo vrsta parafina: između njega i parafina ista je razlika kao između parafina i parafinskog ulja. No, tu je i problem. Nije dobro kad polietilen treba reciklirati. Međutim, njemački kemičari su pronašli rješenje: Stvorili su polietilen koji je razgradiv. Dosadašnja praksa recikliranje plastike je loša, ne zbog neorganiziranog prikupljanja plastičnog otpada, već zato što je plastika teško razgradiva. Najbolji način zbrinjavanja plastičnog otpada je da se preradi u drugi kemijski proizvod, najbolje u monomer od kojeg je nastao. A to su njemački kemičari upravo i postigli. Nenad Raos za Bug.hr.

16.10. (14:30)

Nove rađaju nove kemijske elemente

Raos: Od čega se sastoji zvjezdana prašina?

U međuzvjezdanom plinu nalazi se više od dvije stotine vrsta molekula, više od dvije stotine organskih spojeva – koliko do sada znamo. Ovo „do sada znamo“ važno je reći, jer se svake godine otkrije još desetak novih. Malo ili mnogo? Pa sad, zašto ih se ne otkrije više? Prvi razlog tome je težina astronomskih posmatranja. Da bi se otkrio novi kemijski spoj među zvijezdama treba izmjeriti njegovu emisiju ili apsorpciju mikrovalnog ili infracrvenog zračenja u cijelom spektralnom području, drugim riječima snimiti spektar međuzvjezdanog plina s dovoljnom točnošću i preciznošću da bi kemičarima mogao biti od koristi. Kažem „kemičarima“ jer upravo su kemičari pozvani da interpretiraju spektre i na temlju njih otkriju molekulu koja stoji iza tog i takvog zračenja.Novu popularno-znanstveni članak iz pera Nenada Raosa za Bug.hr

18.09. (12:00)

I kemijska industrija može biti "zelena"

Dolaze nova, ekološka organska otapala

Briga za okoliš postaje svakim danom sve veća, a iz te brige proizašla je i zelena kemija (green chemisty), nastojanje kemičara da iznađu tehnološke postupke koji bi bili što manje štetni za okoliš. Ako je tako, onda bi i organska otapala trebalo zamijeniti s nečim drugim. S čime drugim? S novim organskim otapalima. Skeptici bi rekli: nemoguće, jer kemičari znaju već sva koje postoje. No, Nenad Raos kaže drugačije: sva su organska otapala organski spojevi, pa stoga svaki organski spoj – uz uvjet da ima nisko talište i da je koliko-toliko kemijski inertan – može biti organsko otapalo. Petorica kemičara sa zagrebačkog Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta su u novom broju časopisa Kemija u industriji objavila pregledni rad o niskotemperaturnim zelenim otapalima budućnosti, zbog kojeg znanstvenik Nenad Raos predviđa zelenu kemijsku budućnost.

05.09. (16:00)

I zato je dobro imati kemičara u kući

Kemičar u kući: etilen-oksid – sveprisutni otrov

Etilen-oksid je za ljude otrovan spoj koji je nedavno nađen u nekim proizvodima zbog čega su povučeni s polica u trgovinama. Zbog tročlanog prstena svoje molekule etilen-oksid reagira sa svime ili, možda je bolje reći, nema toga s čime ne reagira: s vodom daje etilenglikol, sastojak antifriza i sirovinu za proizvodnju polietilenglikola itd. Stoga nas ne treba čuditi da se tim plinom – jer vrelište mu je 10 oC – dezinficira, prije svega medicinski pribor. To je dobro, no nije dobro kada se njime dezinficira hrana, da bi se uništile bakterije, plijesni i ličinke kukaca koje u njoj žive. Ipak ga u nekim proizvodima može biti 1-10 mg/kg. I što sad? Pitanje je koliko često i koliko takvu hranu jedemo i koliko nam taj hranom uneseni etilen-oksid povećava vjerojatnost oboljenja od raka. Sve u svemu, dobro je da postoje propisi, dobro je da se hrana kontrolira, ali u svemu treba imati mjeru, pa tako i u strahu od otrova u onome što jedemo. Nenad Raos za Bug.

28.08. (18:00)

Priroda je na sve mislila

Trovanje živom: selenij je rješenje

Znanstvenik i kemičar Nenad Raos u novom članku za Bug.hr opisuje što napraviti ukoliko dođe do trovanja živom. Živa ima mnoga korisna svojstva zbog kojih se već stoljećima koristi za brojne svrhe, ali valja oprezno s njom jer je vrlo otrovna za ljude. Kako se živa može vezati za brojne elemente, tako je poznato i što učiniti ukoliko dođe do trovanja. Organizam se, doduše, zna braniti i sam, a 18-ero znanstvenika nedavno je objavilo rad u kojem to i objašnjavaju. Za detoksikaciju postoji selenoprotein (SelP) koji se veže s metilživom, najčešćim spojem žive koji truje životinjske organizme, te u reakciji stvori živin selenid, koji se onda izlučuje bubrezima van iz organizma i čime sprečava daljnje trovanje. Očito je da priroda ima dobar obrambeni sustav razvijen i za to, zbog čega nije zgorega jesti hranu bogatu selenijem.

15.05.2017. (08:20)

Djeca prirodnim putem

Hrvatskim učenicima 3 zlatne i 3 srebrne medalje na prirodoslovnoj olimpijadi

Hrvatski srednjoškolci osvojili su tri zlatne i tri srebrne medalje na upravo završenoj prirodoslovnoj olimpijadi u Kopenhagenu, a u konkurenciji 50 ekipa iz 24 države. Ovaj izvanredan uspjeh u znanju fizike, kemije i biologije ostvarili su učenici iz Splita, Zagreba i Vinkovaca. Zadaci su bili istraživanje fizikalnih svojstava i kemijskog sastava leda s Grenlanda, sastav morske vode u foto-bio reaktoru za proizvodnju algi… HRT

03.08.2016. (16:29)

Ima budućnosti: Hrvatski učenici osvojili tri medalje na Kemijskoj olimpijadi