O knjizi Kemičar u kući Nenada Raosa: Svatko bi trebao znati barem nešto o kemiji - Monitor.hr
15.12.2023. (16:00)

Znanost svakodnevice

O knjizi Kemičar u kući Nenada Raosa: Svatko bi trebao znati barem nešto o kemiji

Hoću pokazati da je kemija centralna znanost i da ljudi moraju znati kemiju da bi uopće mogli živjeti, da te trgovac ne prevari, da se ne upropastiš, da se ne unesrećiš, da znaš koristiti kemijske preparate, da znaš, konačno, i kuhati, govori Raos o novijoj knjizi Kemičar u kući, koja se zove isto kao i serija tekstova koji su redovno izlazili na Bugu. Kad nešto kupujemo, pa makar i posuđe za kuhanje, trebamo se informirati o njegovu kemijsku sastavu. To nije jednostavno jer kemijski sastav nije uvijek naveden na deklaraciji, a tvornička imena često nas zbune. Tu su brojni savjeti kako izbjeći trgovačke, ali i druge prevare. HRT


Slične vijesti

22.12.2022. (16:00)

Manje radikala - manje pogubnog djelovanja

Kemičar u kući: što su slobodni radikali?

Radikali žele provesti radikalne (korjenite) promjene u politici, ali što hoće slobodni radikali, ili samo radikali (po novoj terminologiji) u kemiji? Radikalno promijeniti strukturu molekula? Moglo bi se i tako reći, no ta nas etimologija vodi na krivi trag. Reakcijama slobodnih radikala nastaju primjerice vinilni polimeri, što je dobro, no nije dobro kad do takvih reakcija dolazi tamo gdje ne treba. One su korijen sviju zala: krive su za radijacijsku bolest, za rak, za starenje stanica… Njihovo djelovanje u zraku je dobro, jer čiste zrak od štetnih plinova (npr. od metana) i mikroba, no nije dobro što se reakcije radikala zbivaju i u našem tijelu, jer to dovodi do oštećenja molekula DNA i molekukla lipida. U organizmu postoje enzimski sustavi koji ih uklanjaju, ali i molekule koje u reakcijama s njima ne stvaraju nove radikale – molekule antioksidansa. Nenad Raos za Bug.

05.12.2022. (15:00)

Not great, not terrible

Kemičar u kući: Je li aluminij opasan za ljude?

Kao prvo, aluminij ponajviše nalikuje željezu. To zvuči malo čudno jer ta dva metala pripadaju udaljenim skupinama periodnog sustava, željezo je prijelazni metal, a aluminij kemijski element s metalnim i nemetalnim svojstvima. No unatoč svim razlikama, zajednički im je afinitet prema kisiku. To znači, između ostalog, da će se aluminij vezati za transferin, protein koji u krvnoj plazmi prenosi željezo. Usto vezivanjem za atome kisika na molekulama proteina i nukleinskih kiselina mijenja njihovu prostornu strukturu. To u prvom slučaju može dovesti do niza metaboličkih bolesti, a u drugom do razvoja više oblika raka. No spustimo loptu na zemlju. Aluminijeve soli dodaju se hrani. Koliko aluminij može biti otrovan, ovisi o – dozi. Iako nije esencijalan za organizam, nije toliko ni štetan. Nenad Raos za Bug.

21.11.2022. (11:00)

Eliksir života

Kemičar u kući: ne bacajte talog od kave!

Umjesto da skupljaju zoc po kućama, znanstvenici su sami kuhali kavu – i to na znanstven način. „Na znanstven način“ znači da treba kuhati čistu kavu i to reproducibilno: preko 20 g samljevene kave umotane u Whatmanov papir za filtriranje (filtar od najčišće celuloze) prelili su 200 mL destilirane vode zagrijane na točno 90 oC. Takva kava nije za piće, jer za dobar okus uvarka voda mora sadržavati kalcijeve i magnezijeve soli, ali je dobra za kemijsku analizu. Talog od kave mogao bi se iskoristiti za dobivanje prirodnih antioksidansa koji se mogu, dakako, primijeniti u ljekarništvu. Osim toga, zoc se može iskoristiti i kao prirodno gnojivo. Nenad Raos za Bug.

10.11.2022. (08:00)

Svako čišćenje je kemijsko

Kemičar u kući: kemija uklanjanja mrlja

Ne postoji tvar, ma kako reaktivna bila, koja bi sa svime reagirala, no isto tako ne postoji ni tvar, za izradu posude, koja ne bi reagirala ni sa čime. Željezo nagrizaju kiseline, a staklo nagrizaju lužine pa i sama voda. Dakle, ne postoji apsolutno inertna tvar, a tu misao treba imati na umu kada se prihvatimo riskantnog posla uklanjanja mrlja. Sredstva za uklanjanje mrlja dijele se općenito na četiri skupine: na emulgatore, kiseline i lužine, te na otapala i oksidanse. Dok emulgatori (sapuni i deterdženti) i nisu sredstva za uklanjanje mrlja, kiseline i lužine služe ponajviše za uklanjanje mrlja od anorganskih tvari. Otapala također imaju posebnu namjenu, dok oksidansi razaraju svaku organsku tvar, ali i podlogu. Kako onda ukloniti mrlju? Najbolje je početi sa slabim, a ako ne ide — sa sve jačim sredstvom. Nenad Raos za Bug.

24.10.2022. (19:00)

Pažljivo dozirati

Kemičar u kući (#71): zrelo voće, prezrelo voće – etilen-voće

Upravo je fascinantno da biljka treba napraviti nešto tako složeno kao što je molekula ACC da bi dobila nešto tako jednostavno kao što je molekula etena. To je plin karakterističnog, slatkastog okusa i mirisa. On je važan za čovjeka – jer od njega se proizvodi sve i sva, a ponajviše polietilen (PE) – a još više za biljku. Bez etena biljka nikad ne bi sazrela. No ono što je najvažnije reći s praktičkog gledišta je da etilen ima dva načina djelovanja na biljku, Sustav 1 i Sustav 2. . Biljka nastoji održati normalnu razinu etilena u svojim stanicama, nastoji održati homeostazu. To znači da ako biljci dajemo etilen izvana, ona će ga prestati proizvoditi. Isto tako, ako biljci dajemo inhibitor, ona će njegovo djelovanje pokušati suzbiti proizvodnjom etilena. Nasuprot tome, Sustav 2 je autokatalitički. To znači da dodatak etilena potiče biljku da ga još više sama proizvodi, što može imati dalekosežne posljedice. Nije dobro dok je voće prezrelo, zbog čega bi ga valjalo suzbiti inhibitorima. Nenad Raos kao kemičar u kući, za Bug.

13.10.2022. (12:00)

I u pripremi za prvi maj ima kemije

Raos: Zašto treba namakati grah u vodi prije kuhanja

Stara je to kuharska priča. Grah treba prije kuhanja ostaviti preko noći u vodi, potom vodu baciti, pa ga potom kuhati nekoliko minuta, a zatim prvu vodu baciti. Razlog tome je – kažu iskusne kuharice – da od prve, hladne vode grah nabubri, pa se lakše skuha, a od druge, tople vode izgubi otapanjem „nešto“ iz sebe što izazva nadimanje. U tome ima, dakako, istine, no ima i jedne druge. Grah moramo namakati prije svega zbog fitinske kiseline. Ona dobro izvlači olovo iz kostiju, ali je samo uvodi u krv gdje tek može napraviti štetu. Fitinska kiselina snižava razinu glukoze u krvi i smanjuje pojavu karijesa, a usto je antioksidans, što znači da sprječava nastanak raka debelog crijeva. No unatoč poželjnim djelovanjima, činjenica da snižava nutritivnu vrijednost hrane, fitinska se kiselina smatra antinutrijentom. Stoga je treba izbjegavati – i namakati grah 18 do 24 sata prije kuhanja, tvrdi kemičar u kući, Nenad Raos za Bug.

27.09.2022. (00:00)

Ostanite hidratizirani, ali bez dodanog vodika

Kemičar u kući: voda s vodikom, puna energije

Kad mi je kolegica kemičarka poslala sliku vode gazirane vodikom, nisam znao što da mislim. Da se vodik otapa u vodi, to se zna. Kako vodik ne reagira s vodom, njegova je topljivost proporcionalna tlaku i, kao svi plinovi, otapa se to bolje što je temperatura niža. Je li dobro topljiv? Ne baš. No vodik je, zna se, pun energije. Raketa je njime dovela ljude do Mjeseca. Kad je tome tako, bit će tako i s vodikovom vodom, valjda. Umjesto da daje novac za čudesnu i čudotvornu vodu, sa samo 18,1 mililitra vodika po litri, bilo bi joj bolje da jede grah, brokulu, cvjetaču, da jako octi hranu, ukratko da čini sve ono za što liječnici kažu da ne treba činiti. Vodik je, istina, pun energije, no tu energiju naš organizam ne može iskoristiti ni na koji način. Nenad Raos za Bug.

01.09.2022. (09:00)

Smanjiti kiselost organizma, ali na drugi način

Raos: što se krije iza ‘ljekovite’ alkalne vode?

Ona se prodaje kao lijek za sve bolesti jer – zna se – acidoza je opasna, a – i to se zna – svaka se kiselina može neutralizirati lužinom, alkalijom, bazom. Tzv. „čudesna voda“, koja se prodaje kao lijek za sve nije ništa drugo nego vrlo razrijeđena otopina sode bikarbone (NaHCO3) i vodenog stakla (Na2SiO3). Voda je, kažu, zdrava jer je alkalna, a alkalna je zato što ima pH veći od 8,8. No kemija kaže i nešto drugo. Kiselost otopine sama po sebi ne znači ništa. U litri ljekovite vode od aktivnih tvari nalazi se samo soda bikarbona, no nema je više nego što bi stalo stalo na vrh noža (u čajnu žličicu stane oko tri grama). Drugim riječima, žličica sode bikarbone zamjenjuje 30 litara čudotvorne vode. A još je bolje, umjesto sumnjivih proizvoda, jesti – sir. Nenad Raos sa znanstvene perspektive o prevari na tržištu dodataka prehrani, za Bug.

22.08.2022. (22:00)

Ni s vodom nikad ne znaš

Raos: je li čista voda dobra za piće?

Voda je, kažu, najzdravije piće, no ne mora biti tako. Voda može biti i najnezdravije piće ako se u njoj nalaze patogene bakterije. No koja je voda zdrava? U vodi iz bunara nema bakterija, no samo ako je vađena iz dovoljne dubine da u nju ne može ući ništa iz septičke jame i sličnih mjesta gdje žive patogene bakterije. I „najčišća voda za piće“, naime kišnica, može biti opasna po zdravlje ako se ne drži u čistim posudama. Stoga je kišnicu najbolje prokuhati, kao što se, konačno, prokuhava destilirana voda. Sve u svemu, nije lako odgovoriti na pitanje što je čisto, a što nečisto. To je krivo postavljeno pitanje, jer ne treba pitati je li nešto čisto, nego od čega je čisto. I koliko je od čega čisto. Nenad Raos za Bug.

11.08.2022. (09:00)

Teflon bi mogao biti stvar prošlosti

Kemičar u kući: čari lijevanog željeza

Iza riječi gus krije se lijevano željezo (njem. Gußeisen) i to – važno je napomenuti – sivo željezo, jer osim sivog sirovog željeza postoji i ono drugo, sjajno, koje se zove bijelo sirovo željezo. No da bi se razumjela razlika između bijelog i sivog željeza treba zaviriti u visoku peć. Željezo, a posebice ono sivo, slabo provodi toplinu, no ima velik toplinski kapacitet. To znači da će lonac od gusa biti, istina, teško zagrijati, ali i teško ohladiti. Zato će, jednom zagrijan, održavati postojanu i ravnomjernu temperatru na čitavoj površini, a to je pri kuhanju najvažnije. U takvom loncu hrana neće zagorjeti. Lonci od nehrđajućeg čelika sadrže otrovne metale. No oba sastojka gusa – željezo i grafit – neškodljive su tvari. Nenad Raos za Bug.