Nepropisno odlaganje otpada u Velikoj Gorici će se kažnjavati i do 100 tisuća kuna - Monitor.hr
01.09.2022. (10:00)

Nema više cile-mile

Nepropisno odlaganje otpada u Velikoj Gorici će se kažnjavati i do 100 tisuća kuna

Stalno čišćenje divljih deponija svake godine košta više stotina tisuća kuna, a rezultat ostaje isti. Stoga je Velika Gorica pokrenula projekt postavljanja video nadzora na poznatim lokacijama divljih odlagališta, a upravo se pripremaju nove mjere kojim bi stali na put između mjesta nastanka otpada i divljih odlagališta. Najveći problem predstavlja građevinski otpad. Među novostima ove Odluke bit će i da će svi investitori koji od Grada dobiju dozvolu za rušenje, gradnju i/ili rekonstrukciju građevine, dakle redovite akte potrebne za provedbu legalne gradnje, morati dostaviti dokaznice o zbrinjavanju nastalog otpada putem ovlaštenog zbrinjavatelja. Svaka izdana dozvola automatizmom ulazi u kontrolu zbrinjavanja otpada. Green


Slične vijesti

Danas (14:00)

Njihovo smeće, naš problem

Hrvatska je puna nesaniranih kamenoloma koji često postaju ilegalna odlagališta otpada

Kompleksan je to problem budući da je počinitelje, koji otpad u prirodi zbrinjavaju onda kada nitko ne gleda, teško uloviti pa samim time i izreći im kaznu za nepropisno odlaganje. Iako su za većinu takvih lokacija odgovorni pojedinci, građevinske tvrtke te one tvrtke koje posjeduju koncesiju za eksploataciju mineralnih sirovina – manji dio tih deponija može se pripisati i samoj državi. Problem s divljim deponijama na djelu nesaniranih kamenoloma trebao bi se riješiti njihovom sanacijom koja je najavljena izmjenama Zakona o rudarstvu, izglasanima u Saboru sredinom ljeta. Kako su iz Ministarstva odgovorili za Novi list, neaktivni kamenolomi dosad nisu sanirani jer ne postoji tvrtka koju bi se moglo teretiti da provede sanaciju. Faktograf

Jučer (11:00)

Dobar biznis

Rim svoj otpad spaljuje u Amsterdamu, što je jedno od mogućih privremenih rješenja i za Zagreb

Talijanska prijestolnica, s populacijom od četiri milijuna stanovnika i 24 milijuna turista koji je godišnje posjete, godinama muku muči s otpadom, a to se zakompliciralo 2013. kada je zatvoreno privatno, najveće tog tipa u Europi, odlagalište Malagrotta. Dodatni problemi nastali su prošle godine kada je veliki požar teško oštetio najveću gradsku tvrtku za preradu otpada. To je privremeno rješenje dok se ne napravi novo rimsko postrojenje. To naravno ima i svoju cijenu, a iznosi, kako je objavila La Repubblica, 200 eura po toni, odnosno 28 milijuna eura za tri godine. Rimljani su dijelom riješili problem otpada, Amsterdam je dobio novac, a termičkom obradom otpada i struju i grijanje za 30 tisuća stanovnika sjevernog dijela grada. Kada bi se Zagreb odlučio na ovakav potez, to bi vjerojatno kao posljedicu imalo veću cijenu odvoza otpada. Tportal

Prekjučer (17:00)

Ali nismo mi Švedska i Austrija, ej!

Energana na otpad jedno je od rješenja. One su obično spojene na toplinski sustav, štede resurse, a i zrak može biti ok

Eksplozija na zagrebačkom odlagalištu otpada Jakuševac, nije prva, ali je ovoga puta imala i žrtve, srećom bez smrtnih posljedica. No, ima neke druge važne posljedice, poput eksplozije sjećanja, čak i kod najpovršnijeg promatrača, na problem Jakuševca, koji se u javnom diskursu vuče desetljećima. Za njega doista ne može suštinski biti isključivo odgovorna sadašnja gradska vlast. Odlaganje otpada u domeni je lokalne samouprave, a aktualna je zagrebačka uprava upravo tu tematiku eksploatirala godinama prije osvajanja vlasti. Sada proizvode posvemašnji kaos. Rješenje o suspenziji odlagališta otpada ne može biti dugoročno već i zbog toga što Grad Zagreb nema dovoljno alternativnih prostora za tako nešto. Ako svemu tome dodamo činjenicu da je Zagreb sredstva za pripremu projektne dokumentacije za Centar za gospodarenje otpadom već dobio, no ništa se nije napravilo, zbog toga što je cijela stvar politički zaustavljena. Gradska administracija je imala bolju ideju – koju nismo vidjeli, dok sredstva za pripremu dokumentacije Grad više ne može dobiti. Poslovni

Utorak (11:00)

Prebacivanje loptica najdraža im je igra

Burno u Otvorenom: Postoji realna opasnost od eksplozije na Jakuševcu, ali ne samo to

Na jakuševečko brdo odvaja se tisuće tona biootpada i tisuće tona mljevenog glomaznog otpada. Znači, umjesto da se mljeveni glomazni otpad usitni pa da se možda koristi kao pogonsko gorivo u nekoj cementari, kako se to inače radi u razvijenom svijetu, on ga usitnjava u prašinu i znamo da ta prašina i taj biootpad kao takav ne može tvoriti brdo – rekao je Ivica Lovrić, nekadašnji Bandićev suradnik. Marina Ivandić iz Možemo! tvrdi kako biootpada na Jakuševcu zapravo nikad nije bilo manje, te sam po sebi nije mogao uzrokovati odron. Biootpada na Jakuševcu, nažalost, ima zato što gradonačelnik ne želi konzumirati ugovore koje ima s privatnim oporabiteljima otpada u Zagrebu. Kao rješenje za zbrinjavanje biootpada u Zagrebu on nalazi malu kompostanu koja je dostatna samo za potrebe Zrinjevca, rekao je pak HDZ-ov Herman. HRT, tportal

12.10. (15:00)

Nije to ništa, s drugim propisima kasne i više

Država godinama kasni s donošenjem propisa za gospodarenje otpadom

Država nakon više od dvije godine od donošenja Zakona o gospodarenju otpadom još uvijek nije donijela podzakonske akte nužne za njegovo provođenje. Zakon o gospodarenju otpadom primjenjuje se od zadnjeg dana srpnja 2021. godine, ali do danas nisu ostvareni sveobuhvatni učinci njegove primjene. Novi zakonski okvir donesen je, među ostalim, zbog usklađivanja s propisima na razini Europske unije, odnosno izmjenama i dopunama direktiva iz područja gospodarenja otpadom. Primjerice, do 2035. godine, količina komunalnog otpada odloženog na odlagališta otpada može biti najviše 10 posto mase ukupno proizvedenog komunalnog otpada. Do te ciljane godine, najmanje 65 posto mase komunalnog otpada mora se oporabiti recikliranjem i pripremom za ponovnu uporabu. Mi smo trenutno na 35 posto. Faktograf

11.10. (11:00)

Muke po kantama

Razvrstani otpad koji prikupe komunalne tvrtke na kraju završi kod drugih tvrtki

Sav odvojeno sakupljeni otpad, papir, plastika, staklo, metal, tekstil i ostalo, daje se na recikliranje ovlaštenim sakupljačima, odnosno oporabiteljima. Radi se o tvrtkama koje posjeduju dozvolu za gospodarenjem otpada i koje dalje njime manipuliraju. Papir koji je razvrstan na nekoliko frakcija, metal i određene vrste staklene ambalaže predaju se oporabitelju na daljnje postupanje. Iz tih sirovina nastaju novi proizvodi. Također i iz sakupljenog glomaznog otpada izdvaja se više od 40 posto reciklabilnog otpada koji se dalje reciklira. Na razini države nema većih reciklažnih centara za daljnje sortiranje i recikliranje plastike, a ni burza otpada nije kvalitetno uspostavljena. Pada i interes za otkupom razvrstanog otpada. Pojašnjavaju iz lokalne komunalne tvrtke za Glas Podravine.

28.09. (20:00)

Opametili i kantu

Osmislili pametnu kantu koja mjeri koliko se hrane baca

Rezultat inovativne tehnologije nizzmeskog startupa koja pokušava svjetski prehrambeni sustav učiniti barem malo održivijim. Omogućuje detaljno praćenje bacanja hrane. Automatizirana pametna kanta za otpad povezana je s vagom pa će tako automatski registrirati svu hranu koja se baca, prikazat će o kojim je količinama riječ i u koje doba dana se najviše bacalo. Na taj način, restorani, ali i kućanstva, točno mogu pratiti koliko bacaju i tako reagirati na količine. Green

12.09. (00:00)

Mala pomoć planetu

RNG – prirodni plin dobiven iz otpada nije štetan za okoliš

Obnovljivi prirodni plin (RNG), poznat i kao biometan, vrsta je bioplina koji se proizvodi anaerobnom digestijom organskih otpadnih materijala kao što su ostaci hrane, poljoprivredni otpad, gnojivo, pa čak i kanalizacijski otpad. Nastaje hvatanjem, nadogradnjom i korištenjem metana proizvedenog razgradnjom organskih materijala, i to na nekoliko načina. Jedna od njih su odlagališta, koja su inače treći najveći izvor emisija metana prouzročenih ljudskim djelovanjem. Mogu se upotrebljavati i sustavi za oporabu bioplina u uzgoju stoke ako se životinjski gnoj prikuplja i isporučuje u anaerobni digestor te postoji mogućnost obrade iz otpadnih voda. RNG je poseban po tome što se, nakon što se preradi, može ubrizgati u distribucijske mreže prirodnog plina ili upotrebljavati kao gorivo za grijanje, električnu energiju ili transport. No, problem nastaje kada se u to uplela politika Lider

31.07. (13:00)

Nije baš najugodnije živjeti kraj dimnjaka, ali...

Raos: Spalionice otpada i ne zagađuju toliko zrak

Spaljivanjem organskih tvari nastaju ugljikov dioksid i voda, a ponekad dušik i pepeo. Barem nas tako uče u školi. No, tako je samo u laboratorijskim uvjetima. U stvarnosti se oksidacija i karbonizacija nikad ne odvija do kraja. Nepotpunim izgaranjam nastaje smjesa svega i svačega, a to “sve i svašta” utječe na naše zdravlje. U tome prednjače spalionice otpada već po naravni stvari: svaki tehnološki postupak treba prilagoditi sirovini. A što činiti kad je sirovina – poput gradskog otpada – vrlo heterogena, a usto i varijabilna? Talijanski znanstvenici istražili su koliko one onečišćuju zrak na primjeru jedne takve spalionice i zaključili da proizvode puno manje štetnih plinova nego što je zakonom dozvoljeno. Spalionice nisu jedini izvor lebdećih čestica, od kućnih pogona do tvornica i automobila. Daleko najveći zagađivač zraka je – cestovni promet. Nenad Raos za Bug.