Nizozemac osmislio "živi lijes" od micelija koji razgrađuje tijelo i obnavlja tlo - Monitor.hr
28.08. (10:00)

Dok te gljive ne rastave

Nizozemac osmislio “živi lijes” od micelija koji razgrađuje tijelo i obnavlja tlo

Nizozemski inovator Bob Hendrikx osmislio je „živi lijes“ od micelija gljiva koji se razgrađuje za samo 45 dana, za razliku od klasičnih drvenih lijesova kojima trebaju godine. Osim što potiče bržu razgradnju tijela, micelij aktivno čisti tlo od otrovnih tvari i pretvara ih u hranjive sastojke za nove biljke. Proizvodni proces potpuno je ekološki i pasivan, bez utroška energije. Unatoč početnim podsmjesima okoline, ideja je postala globalni hit: dosad je u ovakvim čahurama pokopano oko 400 ljudi, a narudžbe neprestano pristižu iz cijele Europe. Green


Slične vijesti

04.10. (10:16)

Jesenski vrganj: Gdje ga tražiti, kako brati

04.04. (10:00)

Nuklearni doručak: Zamisli to s jajima

Kako gljive iz Černobila pretvaraju zračenje u energiju

Gotovo četiri desetljeća nakon černobilske katastrofe, znanstvenici proučavaju crnu gljivu Cladosporium sphaerospermum koja buja u srcu radioaktivne zone. Ključ njezina opstanka je melanin, pigment koji joj daje tamnu boju i omogućuje preživljavanje u ekstremnim uvjetima. Postoji hipoteza o radiosintezi, procesu u kojem gljiva koristi zračenje kao izvor energije, slično fotosintezi kod biljaka. Iako konkretni metabolički putovi još nisu dokazani, njezina sposobnost apsorpcije zračenja testirana je čak i na ISS-u, što otvara mogućnost korištenja ove gljive kao biološkog štita u budućim svemirskim istraživanjima. tportal

09.03. (13:00)

Što vam ljekarnik neće reći preko pulta (osim ako ga ne pitate)

Zašto je dobro uvrstiti gljive u svakodnevni jelovnik

Gljive su sve popularnije u prehrani kao i prirodnim terapijama zbog svojih bioaktivnih spojeva koji mogu podržati imunitet, energiju i mentalnu jasnoću. Među najpoznatijima su shiitake, reishi, lavlja griva i cordyceps, svaka s posebnim djelovanjem – od jačanja obrambenih mehanizama organizma i regulacije stresa do potpore mozgu i tjelesnoj izdržljivosti. Dostupne su i u obliku praha, kapsula ili ekstrakta te se lako mogu uklopiti u svakodnevnu prehranu. Zbog adaptogenog djelovanja pomažu organizmu održati ravnotežu i bolje se nositi sa stresom i umorom. Neke su posebno dobre i za regenraciju neurona. City Portal, Jutarnji

23.04.2025. (09:00)

Muzej na razlaganje

U Zagrebu se nalazi jedinstvena zbirka gljiva, njezino premještenje bi je uništilo

Romano Božac pokrenuo je 1984. časopis “Gljivarstvo”, na Agronomskom fakultetu 1994. utemeljio istoimeni kolegij, a 2006. osnovao Hrvatski mikološko-gljivarski savez. Za života je napisao 20 knjiga o gljivama, opisao 53 nove vrste gljiva, komercijalno proizvodio micelij za proizvodnju raznih vrsta gljiva, postavio 115 izložbi gljiva te održao nebrojena predavanja i edukacije o gljivama. Ideja o muzeju gljiva nastala je 90-ih, da bi Edukativni centar Svijet gljiva na kraju bio otvoren u svibnju 2013. Od prosinca Muzej gljiva privremeno je zatvoren, i zatvoren stoji još uvijek. Na dio muzejskog prostora koji je ranije bio gradski (i kao takav ustupljen Muzeju gljiva) uknjižila se država, pa su se gljivari našli u žiži imovinskopravnih problema koje sami ne mogu razriješiti, a na nadležnim gradskim i državnim adresama ih ignoriraju. TZ Grada Zagreba nikada se nije bavila njezinom promocijom, a nitko im ne nudi ni alternativni prostor. Novosti

12.01.2025. (15:00)

Samo da nisu pljesnive

Gljivična baterija radi kad je nahranite

Istraživači Švicarskog saveznog laboratorijia za znanost i tehnologiju materijala EMPA otkrili još jednu sposobnost gljiva: stvaranje električne energije. Iz tamošnjeg laboratorija za celulozu i drvne materijale dolazi nam naime funkcionalna gljivična baterija. Žive stanice ne proizvode puno električne energije, ali sasvim dovoljno da bi nekoliko dana napajale senzore temperature kakvi se obično koriste u poljoprivredi ili u istraživanju okoliša. Najveća prednost gljivičnih baterija je to što je potpuno netoksična, a uz to je i biorazgradiva. Bug

17.10.2024. (09:00)

Kad bi barem gljive mogle prožvakati i naše račune

Gljivice koje jedu plastiku – nova nada za čišće oceane

Znanstvenici u Njemačkoj otkrili su gljivice koje mogu razgraditi plastiku, što bi moglo pomoći u borbi protiv zagađenja oceanâ. Istraživanje u jezeru Stechlin pokazalo je da neke mikrogljivice uspijevaju preživjeti isključivo na sintetskim polimerima, osobito poliuretanu. Međutim, plastični otpad poput polietilena i mikroplastike od guma teže se razgrađuje. Iako ovo otkriće predstavlja napredak, znanstvenici upozoravaju da je smanjenje plastične proizvodnje i dalje ključno. Fungi bi se mogli koristiti u kontroliranim uvjetima, poput postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda. Reuters

02.10.2024. (23:00)

Daj mi taj fungy ritam

Izgleda da glazba može potaknuti gljive i biljke da brže rastu

Izloženost biljaka monotonom zvuku potiče aktivnost gljivica koje pak potiču rast biljaka, pokazalo je nedavno istraživanje, čiji rezultati upućuju na mogućnost da bi puštanje određene vrste glazbe moglo biti korisno za brži rast usjeva i za bujnije vrtove. Australski istraživači izradili su male zvučne kabine u koje su smjestili petrijeve posude pune gljivica. Umjesto pop hitova puštali su im “Tinnitus Flosser Masker na 8 kHz”, sredstvo za prikrivanje ambijentalne buke. Riječ je o zvuku s jednog od mnogih videozapisa o bijelom šumu s YouTubea, kombinaciji različitih zvukova na raznim frekvencijama koje ljudsko uho može čuti, čija je svrha ublažiti tinitus ili pomoći bebama da zaspu. Petrijeve posude su ispuštale ovaj zvuk pola sata dnevno na razini od 80 decibela. Nakon pet dana ustanovljeno je da su i rast i proizvodnja spora bili veći među gljivicama kojima je puštan zvuk u usporedbi s onima koje su rasle u tišini. HRT

06.06.2024. (16:00)

Mmmmm, plastika nom nom nom

Otkrivena još jedna vrsta mikroorganizama koja se hrani plastikom

Gljivica, nazvana Parengyodontium album, otkrivena je među tankim slojevima drugih mikroorganizama koji žive u i oko plutajućeg ‘otoka’ plastike na sjevernom dijelu Tihog oceana. To je četvrta poznata gljivica, koja živi u moru, a sposobna je konzumirati i razgraditi plastični otpad, i to posebice vrstu plastike od koje se izrađuju boce za vodu i vrećice, što je ujedno i najrašireniji oblik plastičnog otpada koji onečišćuje oceane. Otkriće ovih gljivica može biti važan obrat iako je prepuštanje morskim mikroorganizmima da riješe plastični otpad zasad vrlo spor način. Laboratorijski uzgojeni P. album razgrađuje komad UV tretirane plastike brzinom od otprilike 0,05 posto na dan. Green

10.03.2024. (21:00)

Priroda ima rješenje za sve

Mikoriza: Simbioza gljiva i korijenja kao alternativa gnojivima i pesticidima

Najnoviji eksperiment proveden je u Švicarskoj, na većoj površini, u polju. Pokazao je, navodi Agrarheute, da može pomoći u održavanju ili čak poboljšanju prinosa bez dodatne gnojidbe i upotrebe pesticida. Ona može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i smanjiti stres usjeva. Mikoriza je unesena u tlo prije sjetve kukuruza na 54 polja, odnosno 800 parcela. Zaključeno je da je na ovaj način postignut do 40 posto bolji prinos na četvrtini polja. Djeluje i kao zaštita protiv štetnika koji slabe biljke. No, nema dodatne koristi na poljima gdje određene kulture same po sebi nisu dovoljno jake. Agroklub